517
Na osnovu ta~ke 2. Amandmana
XL
na Ustav
Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike
Srpske”, broj 28/94), d o n o s i m
U K A Z
O PROGLA[EWU KRIVI^NOG ZAKONA
REPUBLIKE SRPSKE
Progla{avam Krivi~ni zakon Republike Srpske,
koji je Narodna skup{tina Republike Srpske usvojila na
[estoj sjednici odr`anoj 28. maja 2003. godine, a Vije}e
naroda 19. juna 2003. godine potvrdilo da usvojenim
Krivi~nim zakonom Republike Srpske nije ugro`en
vitalni nacionalni interes konstitutivnih naroda u
Republici Srpskoj.
Broj: 01-020-404/03
Predsjednik
23. juna 2003. godine
Republike,
Bawa Luka
Dragan ^avi}
, s.r.
K R I V I ^ N I Z A K O N
REPUBLIKE SRPSKE
OP[TI DIO
Glava prva
OSNOVNE ODREDBE
Funkcija krivi~nog zakonodavstva Republike Srpske
^lan 1.
(1) Krivi~no zakonodavstvo Republike Srpske {titi
osnovna prava i slobode ~ovjeka i gra|anina i druge
osnovne individualne i op{te vrijednosti koje
ustanovquje i jem~i pravni poredak.
(2) Ova za{tita se ostvaruje odre|ivawem koja djela
predstavqaju krivi~na djela, propisivawem kazni i
drugih krivi~nih sankcija za ta djela i izricawem tih
sankcija u~iniocima krivi~nih djela u zakonom
utvr|enom postupku.
Osnov i granice krivi~nopravne prinude
^lan 2.
Krivi~nopravna prinuda (~lan 1. stav 2. ovog zakona)
primijeni}e se samo kada na drugi na~in nije mogu}e
za{tititi osnovne dru{tvene vrijednosti i u mjeri koja
je nu`na za takvu za{titu.
Nema krivi~nog djela i kazne bez zakona
^lan 3.
Nikome ne mo`e biti izre~ena kazna ili druga
krivi~na sankcija za djelo koje, prije nego {to je
u~iweno, nije zakonom ili me|unarodnim pravom bilo
odre|eno kao krivi~no djelo i opisana wegova obiqe`ja
i za koje nije bila zakonom propisana kazna.
Vremensko va`ewe krivi~nog zakona
^lan 4.
(1) Na u~inioca krivi~nog djela primjewuje se zakon
koji je va`io u vrijeme izvr{ewa krivi~nog djela.
(2) Ako je poslije izvr{ewa krivi~nog djela izmije-
wen zakon, jednom ili vi{e puta, primijeni}e se zakon
koji je najbla`i za u~inioca.
Krivi~ne sankcije i wihova svrha
^lan 5.
(1) Krivi~ne sankcije su: kazne, upozoravaju}e
sankcije, mjere bezbjednosti i vaspitne mjere.
(2) Za krivi~no djelo u zakonu se uvijek odre|uje kazna
i ona se mo`e izre}i samo krivi~no odgovornom
u~iniocu. Druge sankcije se izri~u po odredbama op{teg
dijela ovog zakona.
(3) Krivi~ne sankcije se propisuju i izri~u radi
suzbijawa protivpravnih djelatnosti kojima se
ugro`avaju ili povre|uju vrijednosti za{ti}ene
krivi~nim zakonodavstvom.
Va`ewe op{teg dijela
^lan 6.
Odredbe op{teg dijela ovog zakona va`e za sve
krivi~nopravne odredbe sadr`ane u zakonima Republike
Srpske.
Glava druga
KRIVI^NO DJELO I KRIVI^NA ODGOVORNOST
O p { t e o d r e d b e o k r i v i ~ n o m d j e l u i
k r i v i ~ n o j o d g o v o r n o s t i
Krivi~no djelo
^lan 7.
(1) Krivi~no djelo je protivpravno djelo kojim se
povre|uju ili ugro`avaju za{ti}ene vrijednosti i koje
je, zbog svoje opasnosti, u zakonu odre|eno kao krivi~no
djelo i za wega propisana krivi~na sankcija.
(2) Nije krivi~no djelo ono djelo koje je, iako sadr`i
obiqe`ja krivi~nog djela odre|ena zakonom, u zanemar-
qivoj mjeri opasno zbog svog malog zna~aja i zbog nezna-
tnosti ili odsutnosti {tetnih posqedica. Djelo je
malog zna~aja ako na to ukazuju wegova priroda, te`ina,
okolnosti pod kojima je u~iweno, nizak stepen krivi~ne
odgovornosti u~inioca ili wegove li~ne okolnosti.
Na~in izvr{ewa krivi~nog djela
^lan 8.
(1) Krivi~no djelo mo`e se izvr{iti ~iwewem ili
ne~iwewem.
JP Slu`beni glasnik Republike Srpske,
Bawa Luka, Pave Radana 32A
Telefon/faks: (051) 311-532, 302-708
Srijeda, 25. jun 2003. godine
BAWA LUKA
Broj 49
God.
XII
@iro-ra~uni: Razvojna banka Jugoisto~ne
Evrope AD Bawa Luka 562-099-00004292-34
Zepter
komerc banka AD Bawa Luka
567-162-10000010-81
SLU@BENI GLASNIK
REPUBLIKE SRPSKE
(2) Krivi~no djelo mo`e biti izvr{eno ne~iwewem
samo kad je u~inilac propustio ~iwewe koje je bio du`an
da izvr{i.
Vrijeme izvr{ewa krivi~nog djela
^lan 9.
Krivi~no djelo u~iweno je u vrijeme kad je u~inilac
radio ili bio du`an da radi, bez obzira kad je posqedi-
ca nastupila.
Mjesto izvr{ewa krivi~nog djela
^lan 10.
(1) Krivi~no djelo je izvr{eno kako u mjestu gdje je
u~inilac radio ili je bio du`an da radi, tako i u mjestu
gdje je posqedica nastupila.
(2) Krivi~no djelo je poku{ano kako u mjestu gdje je
u~inilac radio, tako i u mjestu gdje je po wegovom
umi{qaju posqedica trebala da nastupi ili je mogla
nastupiti.
Nu`na odbrana
^lan 11.
(1) Nije krivi~no djelo ono djelo koje je u~iweno u
nu`noj odbrani.
(2) Nu`na je ona odbrana koja je neophodno potrebna
da se od svog dobra ili od dobra drugog odbije istovre-
meni ili neposredno predstoje}i protivpravni napad.
(3) U~inilac koji je prekora~io granice nu`ne
odbrane mo`e se bla`e kazniti, a ako je prekora~ewe
u~inio usqed jake razdra`enosti ili prepasti izazvane
napadom, mo`e se i osloboditi od kazne.
Krajwa nu`da
^lan 12.
(1) Nije krivi~no djelo ono djelo koje je u~iweno u
krajwoj nu`di.
(2) Krajwa nu`da postoji kad je djelo u~iweno radi
toga da u~inilac otkloni od svog dobra ili od dobra
drugog istovremenu neskrivqenu opasnost koja se na
drugi na~in nije mogla otkloniti, a pri tom u~iweno
zlo nije ve}e od zla koje je prijetilo.
(3) U~inilac koji je sam izazvao opasnost ali iz
nehata, ili je prekora~io granice krajwe nu`de, mo`e se
bla`e kazniti, a ako je prekora~ewe u~iweno pod oso-
bito olak{avaju}im okolnostima - mo`e se i oslobodi-
ti od kazne.
(4) Nema krajwe nu`de ako je u~inilac bio du`an da
se izlo`i opasnosti.
Krivi~na odgovornost
^lan 13.
(1) Krivi~no je odgovoran u~inilac koji je
ura~unqiv i koji je krivi~no djelo u~inio sa umi{qajem
ili iz nehata.
(2) Za krivi~no djelo u~iweno iz nehata u~inilac je
krivi~no odgovoran samo kad to zakon odre|uje.
Ura~unqivost
^lan 14.
(1) Nije ura~unqiv u~inilac koji u vrijeme
izvr{ewa krivi~nog djela nije mogao shvatiti zna~aj
svog djela ili nije mogao upravqati svojim postupcima
usqed du{evne bolesti, privremene du{evne
poreme}enosti ili zaostalog du{evnog razvoja
(neura~unqivost).
(2) U~inilac krivi~nog djela ~ija je sposobnost da
shvati zna~aj svog djela ili sposobnost da upravqa svo-
jim postupcima bila bitno smawena usqed nekog stawa
iz stava 1. ovog ~lana mo`e se bla`e kazniti (bitno
smawena ura~unqivost).
(3) Krivi~no je odgovoran u~inilac krivi~nog djela
koji upotrebom alkohola, droga ili na drugi na~in dovede
sebe u stawe u kome nije mogao shvatiti zna~aj svog djela
ili upravqati svojim postupcima, ako je u vrijeme
dovo|ewa u to stawe djelo bilo obuhva}eno wegovim
umi{qajem ili je u odnosu na djelo kod wega postojao
nehat, a zakon za takvo djelo predvi|a krivi~nu odgo-
vornost i za nehat (samoskrivqena neura~unqivost).
(4) Bitno smawena ura~unqivost u koju se u~inilac
doveo na na~in iz stava 3. ovog ~lana ne mo`e biti osnov
za ubla`avawe kazne.
Umi{qaj
^lan 15.
(1) Krivi~no djelo mo`e biti izvr{eno sa dire-
ktnim ili eventualnim umi{qajem.
(2) Krivi~no djelo je u~iweno sa direktnim
umi{qajem kada je u~inilac bio svjestan svog djela i
htio wegovo izvr{ewe.
(3) Krivi~no djelo je u~iweno sa eventualnim
umi{qajem kada je u~inilac bio svjestan da usqed wego-
vog ~iwewa ili ne~iwewa mo`e nastupiti zabrawena
posqedica, ali je pristao na weno nastupawe.
Nehat
^lan 16.
(1) Krivi~no djelo mo`e biti u~iweno iz svjesnog
ili nesvjesnog nehata.
(2) Krivi~no djelo je u~iweno iz svjesnog nehata kada
je u~inilac bio svjestan da usqed wegovog ~iwewa ili
ne~iwewa mo`e nastupiti zabrawena posqedica, ali je
olako dr`ao da }e je mo}i sprije~iti ili da ona ne}e na-
stupiti.
(3) Krivi~no djelo je u~iweno iz nesvjesnog nehata
kada u~inilac nije bio svjestan mogu}nosti nastupawa
zabrawene posqedice, iako je prema okolnostima i
prema svojim li~nim svojstvima bio du`an i mogao biti
svjestan te mogu}nosti.
Odgovornost za te`u posqedicu
^lan 17.
Kad je iz krivi~nog djela proiza{la te`a posqedica
za koju zakon propisuje te`u kaznu, ta se kazna mo`e
izre}i ako je u~inilac u odnosu na tu posqedicu postu-
pao iz nehata.
Stvarna zabluda
^lan 18.
(1) Nije krivi~no odgovoran u~inilac koji u vrijeme
izvr{ewa krivi~nog djela nije bio svjestan nekog wego-
vog zakonom odre|enog obiqe`ja ili koji je pogre{no
smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one
stvarno postojale, to djelo bilo dozvoqeno.
(2) Ako je u~inilac bio u zabludi usqed nehata,
krivi~no je odgovoran za krivi~no djelo u~iweno iz
nehata kad zakon i za takvo djelo odre|uje krivi~nu
odgovornost.
Pravna zabluda
^lan 19.
U~inilac krivi~nog djela koji iz opravdanih razlo-
ga nije znao da je to djelo zabraweno mo`e se bla`e kazni-
ti ili osloboditi od kazne.
P o k u { a j k r i v i ~ n o g d j e l a
Poku{aj
^lan 20.
(1) Ko sa umi{qajem zapo~ne izvr{ewe krivi~nog
djela, ali ga ne dovr{i, kazni}e se za poku{aj krivi~nog
djela za koje se po zakonu mo`e izre}i kazna zatvora od
tri godine ili te`a kazna, a za poku{aj drugog
krivi~nog djela samo kad zakon izri~ito propisuje
ka`wavawe i za poku{aj.
Strana 2 - Broj 49
SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
Srijeda, 25. jun 2003.
(6) Ako je izre~ena kazna dugotrajnog zatvora,
amnestija i pomilovawe mogu se dati tek nakon
izdr`anih tri petine te kazne.
Izricawe kazne zatvora
^lan 33.
(1) Kazna zatvora se izri~e na pune godine i mjesece,
a do {est mjeseci na pune dane. Kazna dugotrajnog zatvo-
ra se izri~e samo na pune godine.
(2) Izre~ena kazna zatvora koja ne prelazi tri mjese-
ca, mo`e se na zahtjev osu|enog zamijeniti nov~anom
kaznom, shodno odredbi ~lana 36. st. 2. i 3. ovog zakona.
Rad za op{te dobro na slobodi
^lan 34.
(1) Kad sud izrekne kaznu zatvora najvi{e do {est
mjeseci, istovremeno mo`e odrediti da se izre~ena
kazna, zamijeni radom za op{te dobro na slobodi, ako
optu`eni na to pristane.
(2) Pod uslovima iz stava 1. ovog ~lana, odluku o za-
mjeni mo`e donijeti i drugostepeni sud prilikom
dono{ewa odluke o `albi protiv prvostepene presude.
Poslije pravnosna`nosti presude, ovakva se odluka ne
mo`e donijeti.
(3) Pri ocjeni da li izre~enu kaznu treba zamijeniti
radom za op{te dobro na slobodi, sud }e uzeti u obzir
sve okolnosti od kojih zavisi vrsta i visina kazne, a
izvr{ewe kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostva-
rewe svrhe ka`wavawa, a istovremeno uslovna osuda ne
bi bila dovoqna za postizawe op{te svrhe krivi~ne
sankcije.
(4) Rad za op{te dobro na slobodi odre|uje se u tra-
jawu srazmjernom izre~enoj kazni zatvora. Ovo trajawe
ne mo`e biti kra}e od jednog mjeseca, niti du`e od
izre~ene kazne zatvora. Pri odmjeravawu ovog trajawa
sud }e uzeti u obzir izre~enu kaznu zatvora koja se za-
mjewuje, ali i mogu}nost osu|enog s obzirom na wegovu
li~nu situaciju i zaposlewe.
(5) Ako osu|eni poslije isteka datog mu roka, ne
izvr{i ili samo djelimi~no izvr{i rad za op{te dobro
na slobodi, sud }e donijeti odluku o izvr{ewu kazne
zatvora u trajawu srazmjernom vremenu preostalog rada
za op{te dobro na slobodi i preostalom dijelu koji nije
izvr{en.
(6) Zamjena kazne zatvora radom za op{te dobro na
slobodi mo`e se primijeniti i u slu~ajevima kada se
nov~ana kazna zamjewuje kaznom zatvora prema odredbama
~lana 36. ovog zakona.
(7) Raspored na rad za op{te dobro na slobodi u smi-
slu vrste i radnog mjesta vr{i Ministarstvo pravde
Republike Srpske, vode}i ra~una o sposobnostima i
znawima osu|enog.
Nov~ana kazna
^lan 35.
(1) Nov~ana kazna se izri~e u dnevnim iznosima, a
ako to nije mogu}e, mo`e se izre}i u odre|enom iznosu.
(2) Ako se nov~ana kazna izri~e u dnevnim iznosima,
mo`e iznositi najmawe pet a najvi{e 360 dnevnih iznosa,
a za krivi~na djela u~iwena iz koristoqubqa najvi{e
1500 dnevnih iznosa, osim u slu~ajevima propisanim
ovim zakonom.
(3) Ako se nov~ana kazna izri~e u odre|enom iznosu,
najni`i iznos ne mo`e biti mawi od 50 KM, a najvi{i
iznos ne mo`e biti ve}i od 50.000 KM, a za krivi~na
djela u~iwena iz koristoqubqa iznos ne mo`e biti ve}i
od 1.000.000 KM, osim u slu~ajevima propisanim ovim
zakonom.
(4) Broj dnevnih iznosa nov~ane kazne odre|uje sud
primjewuju}i op{ta pravila o odmjeravawu kazne.
Visinu dnevnog iznosa sud odre|uje tako {to uzima u
obzir visinu dnevnog dohotka u~inioca prema iznosu
wegove tromjese~ne neto plate i wegova druga primawa,
kao i porodi~ne obaveze. Prilikom odre|ivawa visine
iznosa sud se oslawa na podatke koji u trenutku izri-
cawa kazne nisu stariji od {est mjeseci.
(5) Podatke iz prethodnih stavova ovog ~lana koji
sudu nisu poznati obezbje|uje optu`eni u roku koji odre-
di sud, a najkasnije do zavr{etka glavnog pretresa u
krivi~nom postupku. Ako do zavr{etka glavnog pretresa
u krivi~nom postupku sudu nisu poznate okolnosti bitne
za odre|ivawe visine dnevnog iznosa nov~ane kazne,
nov~ana kazna se izri~e u odre|enom iznosu, pri ~emu se
primjewuju op{ta pravila za odmjeravawe kazne.
(6) Najni`i dnevni iznos nov~ane kazne iznosi jednu
{ezdesetinu, a najvi{e jednu tre}inu zadwe zvani~no
objavqene prosje~ne mjese~ne neto plate zaposlenih u
Republici Srpskoj, koju objavquje Zavod za statistiku
Republike Srpske.
(7) U presudi se odre|uje rok pla}awa nov~ane kazne,
koji ne mo`e biti kra}i od petnaest dana ni du`i od
{est mjeseci, ali u opravdanim slu~ajevima sud mo`e
dopustiti da osu|eni isplati nov~anu kaznu i u otplata-
ma, s tim da rok isplate ne mo`e biti du`i od dvije
godine.
(8) Nov~ane kazne izre~ene i napla}ene po ovom
zakonu su prihod buxeta Republike Srpske.
Zamjena nov~ane kazne
^lan 36.
(1) Nov~ana kazna se ne napla}uje prinudno.
(2) Ako osu|eni ne plati nov~anu kaznu u roku koji je
utvr|en presudom, sud }e bez odlagawa donijeti odluku da
se nov~ana kazna zamijeni kaznom zatvora.
(3) Nov~ana kazna }e se zamijeniti kaznom zatvora
tako {to }e se za svaki zapo~eti dnevni iznos nov~ane
kazne, odnosno ako je nov~ana kazna bila izre~ena u
odre|enom iznosu, za svakih zapo~etih 50 KM nov~ane
kazne odrediti jedan dan zatvora, ali zatvor u tom
slu~aju ne mo`e biti du`i od {est mjeseci.
(4) Ako osu|eni isplati samo dio nov~ane kazne,
ostatak }e se srazmjerno pretvoriti u zatvor, a ako
osu|eni isplati ostatak nov~ane kazne - izvr{ewe zatvo-
ra }e se obustaviti.
(5) Poslije smrti osu|enog nov~ana kazna ne}e se
izvr{iti.
O d m j e r a v a w e k a z n e
Op{ta pravila o odmjeravawu kazne
^lan 37.
(1) Sud }e u~iniocu krivi~nog djela odmjeriti kaznu
u granicama koje su zakonom propisane za to djelo,
imaju}i u vidu svrhu ka`wavawa i uzimaju}i u obzir sve
okolnosti koje uti~u da kazna bude mawa ili ve}a
(olak{avaju}e i ote`avaju}e okolnosti), a naro~ito: ste-
pen krivi~ne odgovornosti, pobude iz kojih je djelo
u~iweno, ja~inu ugro`avawa ili povrede za{ti}enog
dobra, okolnosti pod kojima je djelo u~iweno, raniji
`ivot u~inioca, wegove li~ne prilike i wegovo dr`awe
poslije u~iwenog krivi~nog djela, kao i druge okolnosti
koje se odnose na li~nost u~inioca.
(2) Kad sud odmjerava kaznu u~iniocu za krivi~no
djelo u~iweno u povratu, posebno }e uzeti u obzir da li
je ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, da li su oba
djela u~iwena iz istih pobuda i koliko je vremena pro-
teklo od ranije osude, odnosno od izdr`ane ili
opro{tene kazne.
(3) Pri odmjeravawu nov~ane kazne sud }e posebno
uzeti u obzir imovno stawe u~inioca.
Ubla`avawe kazne
^lan 38.
Sud mo`e u~iniocu odmjeriti kaznu ispod granice
propisane zakonom ili primijeniti bla`u vrstu kazne:
1) kad zakon predvi|a da se u~inilac mo`e bla`e
kazniti,
Strana 4 - Broj 49
SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
Srijeda, 25. jun 2003.
2) kad utvrdi da postoje osobito olak{avaju}e oko-
lnosti koje ukazuju da se i sa ubla`enom kaznom mo`e
posti}i svrha ka`wavawa.
Granice ubla`avawa kazne
^lan 39.
(1) Kad postoje uslovi za ubla`avawe kazne iz
prethodnog ~lana ovog zakona, sud }e ubla`iti kaznu u
ovim granicama:
1) ako je za krivi~no djelo kao najmawa mjera kazne
propisan zatvor od deset ili vi{e godina, kazna se mo`e
ubla`iti do pet godina zatvora;
2) ako je za krivi~no djelo kao najmawa mjera kazne
propisan zatvor od pet godina, kazna se mo`e ubla`iti
do dvije godine zatvora;
3) ako je za krivi~no djelo kao najmawa mjera kazne
propisan zatvor od tri godine, kazna se mo`e ubla`iti
do {est mjeseci zatvora;
4) ako je za krivi~no djelo kao najmawa mjera kazne
propisan zatvor ispod tri godine, kazna se mo`e
ubla`iti do trideset dana zatvora, a mo`e se umjesto
zatvora izre}i nov~ana kazna;
5) ako je za krivi~no djelo propisana nov~ana kazna
sa nazna~ewem posebne najmawe mjere, kazna se mo`e
ubla`iti do pet dnevnih iznosa, a ako se izri~e u
odre|enom iznosu do 50 KM.
(2) Pri odlu~ivawu u kojoj }e mjeri kaznu ubla`iti
prema pravilima iz stava 1. ovog ~lana, sud }e posebno
uzeti u obzir najmawu i najve}u mjeru kazne propisane za
krivi~no djelo.
Oslobo|ewe od kazne
^lan 40.
(1) Sud mo`e osloboditi od kazne u~inioca
krivi~nog djela samo kad to zakon izri~ito predvi|a.
(2) Kad je sud ovla{}en da u~inioca krivi~nog djela
oslobodi od kazne, mo`e mu kaznu ubla`iti bez
ograni~ewa propisanih za ubla`avawe kazne.
Poseban slu~aj za oslobo|ewe od kazne
^lan 41.
(1) Sud mo`e osloboditi od kazne u~inioca
krivi~nog djela u~iwenog iz nehata kad posqedice djela
tako te{ko poga|aju u~inioca da izricawe kazne u
takvom slu~aju o~igledno ne bi odgovaralo svrsi
ka`wavawa.
(2) Ako je u~inilac poslije izvr{enog djela, a prije
nego {to je saznao da je okrivqen, dobrovoqno otklonio
posqedice djela ili naknadio {tetu prouzrokovanu
krivi~nim djelom, mo`e se osloboditi od kazne.
Sticaj krivi~nih djela
^lan 42.
(1) Ako je u~inilac jednom radwom ili sa vi{e
radwi u~inio vi{e krivi~nih djela za koja mu se
istovremeno sudi, sud }e prethodno utvrditi kazne za
svako od tih djela pa }e za sva ta djela izre}i jedinstvenu
kaznu.
(2) Jedinstvenu kaznu sud }e izre}i po sqede}im pra-
vilima:
1) ako je za neko krivi~no djelo u sticaju utvrdio
kaznu dugotrajnog zatvora, izre}i }e samo tu kaznu;
2) ako je za krivi~na djela u sticaju utvrdio kazne
zatvora, jedinstvena kazna mora biti ve}a od svake poje-
dina~ne utvr|ene kazne, ali ne smije dosti}i zbir
utvr|enih kazni niti pre}i dvadeset godina zatvora;
3) ako su za sva krivi~na djela u sticaju propisane
kazne zatvora do tri godine, jedinstvena kazna ne mo`e
biti ve}a od osam godina zatvora;
4) ako je za krivi~na djela u sticaju utvrdio samo
nov~ane kazne, jedinstvena kazna ne smije pre}i zbir
utvr|enih kazni niti iznos od 50.000 KM, odnosno
1.000.000 KM - ako je neko od djela izvr{eno iz koristo-
qubqa;
5) ako je za neka krivi~na djela u sticaju utvrdio
kazne zatvora, a za druga nov~ane kazne, izre}i }e jedi-
nstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu nov~anu kaznu po
odredbama ta~ke 2. do 4. ovog stava.
(3) Sporednu kaznu sud }e izre}i ako je utvr|ena
makar i za jedno krivi~no djelo u sticaju, a ako je utvr-
dio vi{e nov~anih kazni, izre}i }e jednu nov~anu kaznu
po odredbi ta~ke 4. stava 2. ovog ~lana.
(4) Ako je sud za krivi~na djela u sticaju utvrdio
kazne zatvora i maloqetni~kog zatvora, izre}i }e zatvor
kao jedinstvenu kaznu shodnom primjenom pravila pre-
dvi|enih u stavu 2. ovog ~lana.
Odmjeravawe kazne osu|enom licu
^lan 43.
(1) Ako se osu|enom licu sudi za krivi~no djelo
u~iweno prije nego {to je zapo~elo izdr`avawe kazne po
ranijoj osudi, ili za krivi~no djelo u~iweno za vrijeme
izdr`avawa zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili ma-
loqetni~kog zatvora, sud }e izre}i jedinstvenu kaznu za
sva krivi~na djela primjenom odredaba ~lana 42. ovog
zakona, uzimaju}i ranije izre~enu kaznu kao ve}
utvr|enu. Kazna ili deo kazne koju je osu|eni izdr`ao
ura~una}e se u izre~enu kaznu zatvora ili kaznu dugotra-
jnog zatvora.
(2) Za krivi~no djelo u~iweno u toku izdr`avawa
kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili maloqe-
tni~kog zatvora, sud }e u~iniocu izre}i kaznu nezavisno
od ranije izre~ene kazne, ako se primjenom odredaba
~lana 42. ovog zakona ne bi mogla ostvariti svrha
ka`wavawa s obzirom na trajawe neizdr`anog djela
ranije izre~ene kazne.
(3) Prema osu|enom koji u vrijeme izdr`avawa kazne
zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloqe-
tni~kog zatvora u~ini krivi~no djelo za koje zakon
propisuje nov~anu kaznu ili kaznu zatvora do jedne
godine, primjeni}e se disciplinska mjera.
Ura~unavawe pritvora i ranije kazne
^lan 44.
(1) Vrijeme provedeno u pritvoru, kao i svako li{ewe
slobode u vezi sa krivi~nim djelom, ura~unavaju se u
izre~enu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora, kaznu
maloqetni~kog zatvora i nov~anu kaznu.
(2) Zatvor ili nov~ana kazna koju je osu|eni izdr`ao,
odnosno platio za prekr{aj, kao i kazna ili discipli-
nska mjera li{ewa slobode koju je izdr`ao zbog povrede
vojne discipline, ura~unava se u kaznu izre~enu za
krivi~no djelo ~ija obiqe`ja obuhvataju i obiqe`ja
prekr{aja, odnosno povrede vojne discipline.
(3) Pri svakom ura~unavawu izjedna~ava se dan
pritvora, dan li{ewa slobode, dan maloqetni~kog
zatvora, dan zatvora, dan dugotrajnog zatvora i iznos od
50 KM.
Glava ~etvrta
UPOZORAVAJU]E SANKCIJE
Vrste upozoravaju}ih sankcija i op{ti uslovi
wihove primjene
^lan 45.
(1) Upozoravaju}e sankcije su: uslovna osuda i sudska
opomena.
(2) Ove sankcije se izri~u krivi~no odgovornom
u~iniocu samo u slu~ajevima kad, s obzirom na prirodu i
te`inu krivi~nog djela, okolnosti pod kojima je
u~iweno i li~nost u~inioca, nije nu`na primjena kazne
i kad se svrha ka`wavawa mo`e posti}i upozorewem uz
prijetwu kaznom (uslovna osuda) ili samo upozorewem
(sudska opomena).
Srijeda, 25. jun 2003.
SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
Broj 49 - Strana 5
Sudska opomena
^lan 54.
(1) Sudska opomena mo`e se izre}i za krivi~na djela
za koja je propisan zatvor do jedne godine ili nov~ana
kazna, a u~iwena su pod takvim olak{avaju}im okolno-
stima koje ih ~ine osobito lakim.
(2) Za odre|ena krivi~na djela i pod uslovima pre-
dvi|enim zakonom sudska opomena mo`e se izre}i i kad je
propisan zatvor do tri godine.
(3) Sudsku opomenu sud mo`e izre}i za vi{e
krivi~nih djela u~iwenih u sticaju ako za svako od tih
djela postoje uslovi iz st. 1. i 2. ovog ~lana.
(4) Pri odlu~ivawu da li }e izre}i sudsku opomenu
sud }e, vode}i ra~una o svrsi sudske opomene, posebno
uzeti u obzir li~nost u~inioca, wegov raniji `ivot,
wegovo pona{awe poslije izvr{enog krivi~nog djela,
stepen krivi~ne odgovornosti i druge okolnosti pod
kojima je djelo u~iweno.
(5) Sudska opomena ne mo`e se izre}i vojnim
licima za krivi~na djela protiv Vojske Republike
Srpske.
Glava peta
MJERE BEZBJEDNOSTI
Svrha mjera bezbjednosti
^lan 55.
U okviru op{te svrhe krivi~nih sankcija, svrha
mjera bezbjednosti je da se otklone stawa ili uslovi koji
mogu biti od uticaja da u~inilac ubudu}e vr{i
krivi~na djela.
Vrste mjera bezbjednosti
^lan 56.
U~iniocima krivi~nih djela mogu se izre}i ove mjere
bezbjednosti:
1. obavezno psihijatrijsko lije~ewe,
2. obavezno lije~ewe od zavisnosti,
3. zabrana vr{ewa poziva, djelatnosti ili du`nosti,
4. zabrana upravqawa motornim vozilom,
5. oduzimawe predmeta.
Izricawe mjera bezbjednosti
^lan 57.
(1) Sud mo`e u~iniocu krivi~nog djela izre}i jednu
ili vi{e mjera bezbjednosti kad postoje uslovi za wiho-
vo izricawe predvi|eni ovim zakonom.
Obavezno psihijatrijsko lije~ewe
^lan 58.
(1) U~iniocu koji je krivi~no djelo u~inio u stawu
bitno smawene ura~unqivosti, sud }e izre}i obavezno
psihijatrijsko lije~ewe ako na osnovu te`ine izvr{enog
krivi~nog djela i stepena u~inio~eve du{evne
poreme}enosti utvrdi da postoji opasnost da bi mogao
izvr{iti isto ili te`e krivi~no djelo i da je radi
otklawawa ove opasnosti potrebno wegovo lije~ewe.
(2) Mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog
lije~ewa mo`e se izvr{iti, pod uslovima utvr|enim u
stavu 1. ovog ~lana, uz izdr`avawe kazne zatvora ili uz
rad za op{te dobro na slobodi, ili uz uslovnu osudu.
(3) Mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog
lije~ewa traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih je
izre~ena, ali najdu`e do isteka izdr`avawa kazne
zatvora ili izvr{ewa rada za op{te dobro na slobodi
ili isteka vremena provjeravawa uz uslovnu osudu.
(4) Kao u slu~aju iz ~lana 34. (Rad za op{te dobro na
slobodi) stav 5. ovog zakona, izvr{ewe kazne zatvora
mo`e se odrediti izvr{iocu krivi~nog djela koji se u
toku izvr{ewa rada za op{te dobro na slobodi kao za-
mjeni za kaznu zatvora ne podvrgne obaveznom psihija-
trijskom lije~ewu.
(5) Pod uslovima iz stava 2. ovog ~lana, obavezno
psihijatrijsko lije~ewe se mo`e nastaviti izvan medi-
cinske ustanove nakon {to je osu|eni uslovno otpu{ten.
Ako osu|eni ne nastavi lije~ewe, uslovni otpust }e se
opozvati.
(6) Prema izvr{iocu krivi~nog djela koji se ne po-
dvrgne psihijatrijskom lije~ewu u toku vremena provje-
ravawa odre|enog u uslovnoj osudi, mo`e se postupiti
prema odredbi ~lana 50. (Opozivawe uslovne osude zbog
neispuwewa odre|enih obaveza) ovog zakona.
Obavezno lije~ewe od zavisnosti
^lan 59.
(1) Mjera bezbjednosti obaveznog lije~ewa od zavi-
snosti mo`e se izre}i u~iniocu koji je krivi~no djelo
u~inio pod odlu~uju}im djelovawem zavisnosti od alko-
hola ili opojnih droga, ako postoji opasnost da }e zbog
te zavisnosti i ubudu}e ~initi krivi~na djela.
(2) Mjera bezbjednosti obaveznog lije~ewa od zavi-
snosti, pod uslovima iz stava 1. ovog ~lana se mo`e
izre}i uz istu krivi~nu sankciju u istom trajawu i na
isti na~in, kako je ovim zakonom propisano za mjeru
bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lije~ewa.
(4) Kao u slu~aju iz ~lana 34. stav 5. ovog zakona
izvr{ewe kazne zatvora mo`e se odrediti u~iniocu
krivi~nog djela koji se tokom izvr{avawa rada za op{te
dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora ne po-
dvrgne obaveznom lije~ewu od zavisanosti.
(5) Pod uslovima iz ~lana 58. stav 2. ovog zakona
obavezno lije~ewe od zavisnosti mo`e se nastaviti van
zdravstvene ustanove nakon {to je osu|eni uslovno
otpu{ten. Ako osu|eni ne nastavi lije~ewe uslovni
otpust }e se opozvati.
(6) Prema u~inocu krivi~nog djela koji se ne po-
dvrgne lije~ewu od zavisnosti tokom vremena provje-
ravawa odre|enog u uslovnoj osudi, mo`e se postupiti u
skladu sa odredbom ~lana 50. ovog zakona.
Zabrana vr{ewa poziva, djelatnosti ili du`nosti
^lan 60.
(1) Mjera bezbjednosti zabrane vr{ewa odre|enog
poziva, djelatnosti ili du`nosti mo`e se izre}i
u~iniocu koji je izvr{io krivi~no djelo u vezi imovine
koja mu je bila povjerena ili kojoj je imao pristup za-
hvaquju}i svom pozivu, djelatnosti ili du`nosti, ako
postoji opasnost da bi takvo obavqawe moglo podstica-
jno uticati da u~ini novo krivi~no djelo zloupotrebom
svog poziva, djelatnosti ili du`nosti u vezi imovine
koja mu je povjerena ili kojoj ima pristup.
(2) Sud odre|uje trajawe mjere iz stava 1. ovog ~lana,
koje ne mo`e biti kra}e od jedne ni du`e od deset godina,
ra~unaju}i od dana pravnosna`nosti odluke, s tim da se
vrijeme provedeno u zatvoru, odnosno u zdravstvenoj
ustanovi za ~uvawe i lije~ewe ne ura~unava u vrijeme
trajawa ove mjere.
(3) Kao u slu~aju iz ~lana 34. stav 5. ovog zakona
izvr{ewe kazne zatvora mo`e se odrediti u~iniocu
krivi~nog djela koji tokom izvr{avawa rada za op{te
dobro na slobodi, kao zamjeni za kaznu zatvora prekr{i
zabranu obavqawa poziva, djelatnosti ili du`nosti.
(4) Prema u~iniocu krivi~nog djela koji prekr{i
zabranu vr{ewa poziva, djelatnosti ili du`nosti,
tokom vremena provjeravawa odre|enog u uslovnoj osudi
mo`e se postupiti shodno odredbi ~lana 50. ovog zakona.
Zabrana upravqawa motornim vozilom
^lan 61.
(1) Mjeru bezbjednosti zabrane upravqawa moto-
rnim vozilom sud mo`e izre}i u~iniocu krivi~nog
Srijeda, 25. jun 2003.
SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
Broj 49 - Strana 7
