Uloga i zadaci medicinske sestre u plasiranju i zameni urinarnog katetera -Retencija i inkontinencija urina
SADRŽAJ
1. UVOD..................................................................................................................................2
2. RETENCIJA I INKONTINENCIJA URINA.......................................................................3
2.1.
Retencija
urina...............................................................................................................3
2.1.1. Etiologija............................................................................................................3
2.1.2. Klinička slika.....................................................................................................4
2.1.3. Dijagnoza...........................................................................................................4
2.1.4. Lečenje...............................................................................................................5
2.2.
Inkontinencija
urina.......................................................................................................6
2.2.1. Etiologija............................................................................................................6
2.2.2. Faktori rizika......................................................................................................7
2.2.3. Vrste inkontinencije...........................................................................................7
2.2.4. Dijagnoza...........................................................................................................8
2.2.5. Lečenje...............................................................................................................8
3. ULOGA I ZADACI MEDICINSKE SESTRE U PLASIRANJU I ZAMENI
URINARNOG KATETERA...............................................................................................9
3.1.
Vrste
katetera.................................................................................................................9
3.2.
Indikacije
za
kateterizaciju
mokraćne
bešike...............................................................10
3.3.
Kontraindikacije
za
kateterizaciju
mokraćne
bešike.....................................................10
3.4.
Postupak
plasiranja
urinarnog
katetera.........................................................................11
3.4.1. Priprema za plasiranje urinarnog katetera.........................................................11
3.4.2. Plasiranje urinarnog katetera kod muškaraca...................................................12
3.4.3. Plasiranje urinarnog katetera kod žene.............................................................12
4.
ZAKLJUČAK....................................................................................................................13
1
LITERATURA..............................................................................................................................14
1. UVOD
Retencija mokraće je kada bolesnik ne može da potpuno isprazni bešiku. Ako bolesnik mokri,
ali u bešici zaostaje izvesna količina mokraće, onda je to nepotpuna retencija (retentio incompleta).
Ako bolesnik uopšte ne može da mokri i sva mokraća zaostaje u bešici, onda je to potpuna,
kompletna retencija (retentio completa).
Zadržavanje mokraće predstavlja nepotpuno pražnjenje bešike ili prestanak mokrenja, a može
biti akutno ili hronično. Uzroci su smanjena kontraktilnost bešike, opstrukcija, disinergija sfinktera
(nekoordinacija između kontrakcije bešike i relaksacije sfinktera) ili kombinacija navedenih
faktora. Retencija je najčešća kod muškaraca, gde bolesti prostate ili strukture uretre dovode do
opstrukcije urinarnog trakta. Retencija dovodi do polakisurije i hitne inkontinencije. Može doći do
bolne distenzije trbuha. Kad se retencija razvija polako, obično je bezbolna. Dugotrajno
zadržavanje mokraće pogoduje urinarnim infekcijama i povećava pritisak u bešici, što izaziva
opstrukcijsku uropatiju.
Inkontinencija, odnosno nevoljno oticanje urina iz bešike, javlja se u svim starosnim dobima i
kod oba pola, ali znatno češće kod žena. Broj žena sa inkontinencijom postepeno raste nakon
navršenih 30 godina starosti, dok se inkontinencija kod muškaraca javlja uglavnom nakon
navršenih 50 godina.
Retencija i inkontinencija se prekidaju uretralnom kateterizacijom, a dalje lečenje zavisi od
uzroka. Nema delotvornog lečenja za nekontraktilnu ili neurogenu retenciju pa je obično potrebna
intermitentna autokateterizacija ili postavljanje trajnog katetera.

3
uretre i male karlice, nakon operativnog zahvata (posle uroloških ili abdominalnih operativnih
zahvata), nakon trauma ili operacija kičmenog stuba, dijabetična ketoacidoza, nakon terapeutskih
zračenja.
2.1.2.
Klinička slika
Akutna retencije mokraće
Simptomi akutne retencije mokraće karakterišu se snažnim nagonom na mokrenje, pri čemu
mokraća ne izlazi iz mokraćovoda, ili se izlučuje u neznatnoj količini. Povremenim osećajem bola
u donjem delu trbuha, a bol postaje jači kad se bolesnik kreće, ili se izlaže nekom fizičkom naporu,
u pokušaju da izazove mokrenje, pojavom nespecifičnih simptoma, u zavisnosti od pola i uzrasta,
čije manifestacije zavise od uzroka koji su doveli do ovog stanja, pojava vaginalnog sekreta kod
žena ili sekreta iz uretre kod muškaraca, mučnine, povraćanja, glavobolje, naglog porasta krvnog
pritiska, porasta telesne temperature. Vizuelno u donjem delu trbuha uočava se izbočenje prednjeg
trbušnog zida izazvano punom bešikom. Tokom palpacije pacijent se žali na bolnu osetnjivost u
donjem delu trbuha i pipa se puna bešika. Često bolesnici koji pate od akutne retencije mokraće,
navode da su pre pojave smetnji, vrlo sporo i otežano mokrili, male količine mokraće.
Hronična retencije mokraće
Kod nekih bolesti, retencije mokraće u muškaraca i žena može dovesti do razvoja dugotrajnog
poremećaja u mokrenju, što zahteva višegodišnju primenu katetera. Takvo stanje često prelazi
vremenom u hronično i ometa normalan život bolesniku. Kao posledica može se razviti stagnacija
mokraće u mokraćnom sistemu, česte infekcije mokraćnih puteva i drugi brojni prateći poremećaji
u normalnom funkcionisanju bubrega.
Ako ovo stanje traje duže vreme, kod bolesnika može nastati hronično i izraženo istezanje
mišićnog zida mokraćne bešike sa pratećom atonijom bešike.
2.1.3.
Dijagnoza
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti