Higijena ishrane
MATURSKI RAD
TEMA: HIGIJENA ISHRANE
2
SADRŽAJ
ISHRANA I ZDRAVLJE (ULOGA HRANE U POSTIZANJU, OČUVANJU I UNAPREĐENJU
...................................................................................................3
POSLJEDICE NEPRAVILNE PREHRANE
...................................................................................12
BOLESTI IZAZVANE NEISPRAVNOM ISHRANOM
.................................................................13
.................................................................................................14
Trovanje izazvano uslovno patogenim bakterijama
..................................................................14
Trovanje hranom izazvano stafilokokom
..................................................................................15
................................................................................................15

4
2. ISHRANA I ZDRAVLJE (ULOGA HRANE U POSTIZANJU, OČUVANJU I
UNAPREĐENJU ZDRAVLJA
Higijena ishrane odnosi se na principe i prakse koje osiguravaju da hrana bude bezbijedna za
konzumaciju, nutritivno kvalitetna i pripremljena na način koji sprječava bolesti.
Higijena ishrane je ključna za očuvanje zdravlja, prevenciju bolesti i održavanje dobrog
kvaliteta života, jer direktno utiče na funkcionisanje organizma, imunitet i opšte blagostanje.
Pravilno rukovanje hranom, njeno adekvatno skladištenje i priprema smanjuju rizik od
trovanja hranom, infekcija i različitih digestivnih problema. Nepravilna ishrana i loše
higijenske navike mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, poput bakterijskih i
virusnih infekcija, trovanja hranom, crijevnih oboljenja i dugoročnih problema poput
gojaznosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, redovno konzumiranje svježih,
nutritivno bogatih namirnica doprinosi jačanju imuniteta, povećava energiju i poboljšava
mentalne funkcije. Održavanje visokog standarda higijene u pripremi hrane posebno je važno
u javnim ustanovama poput škola, bolnica, restorana i prehrambenih industrija, gde
nepoštovanje higijenskih pravila može ugroziti zdravlje velikog broja ljudi. Također,
edukacija o higijeni ishrane, naročito kod djece, doprinosi usvajanju zdravih navika koje se
prenose kroz cijeli život.
Kombinacijom pravilne higijene ishrane i uravnoteženog unosa hranljivih materija moguće je
sprječiti mnoge zdravstvene probleme, poboljšati kvalitet života i obezbijediti dugoročno
očuvanje zdravlja.
2.1. Zdravstvena bezbjednost hrane
5
Propisi o hrani doneseni su na osnovu Zakona o hrani
kao i drugi posebni propisi (zakoni i
podzakonski propisi) koji se odnose na hranu, posebno na higijenu, zdravstvenu ispravnost i
kvalitet hrane, a obuhvataju sve faze proizvodnje, prerade, obrade i distribucije hrane, kao i
hrane za životinje koje proizvode hranu ili se upotrebljavaju za proizvodnju hrane.
Član 3 stav 22, 23, 24, 25 propisuju zdravstvena ispravnost hrane.
Zdravstvena ispravnost hrane podrazumijeva sigurnost da hrana neće prouzrokovati {štetne
uticaje na zdravlje ljudi ako je pripremljena i konzumirana u skladu s njezinom namjenom.
Higijena hrane podrazumijeva mjere i uslove potrebne za kontrolu opasnosti i osiguranje
prikladnosti hrane za ljudsku konzumaciju u skladu s njenom namjenom. Sigurna hrana je ona
hrana koja ne može štetno uticati na zdravlje ljudi i koja je prikladna za ljudsku upotrebu.
Zdravstvena ispravnost hrane za životinje podrazumijeva neškodljivost hrane za životinje za
zdravlje životinja te posredno za zdravlje ljudi, koji konzumiraju proizvode dobivene od tih
životinja, a s obzirom na prisutnost odre|enih biolo{kih, hemijskih, radioloških ili fizičkih
materija u hrani za životinje.
Načela bezbjednosti hrane su:
Zabranjeno je stavljanje u promet hrane koja nije bezbiedna.
Hrana nije bezbjedna, ako je štetna po zdravlje ljudi i ako nije pogodna za ishranu
ljudi.
Hrana nije bezbjedna ukoliko sadrži:
1. proizvode za zaštitu bilja, biocide ili zagađivače ili njihove metabolite ili reaktivne
proizvode koji prelaze maksimalno dozvoljenu količinu ostataka, ili njihova upotreba nije
odobrena ili dozvoljena;
2. supstance sa farmakološkim dejstvom ili njihove metabolite koji se ne smiju davati
životinjama koje služe za proizvodnju hrane ili prekoračuju maksimalno dozvoljene
količine ostataka ili nisu odobreni ili registrovani za primjenu na životinjama koje služe za
Zakon o hrani, Službeni glasnik BiH, 50/2004, 09.11.2004.,str.5207.
Zakon o hrani, Službeni glasnik BiH, 50/2004, 09.11.2004.,str.5207.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti