TRGOVINSKA POLITIKA

Predstavlja skup mera kojima se ostvaruju ciljevi spoljne trovine i privredne saradnje sa svetom.
CIljevi:

Pozitivan uticaj na proizvodnju i zaposlenost

Smirivanje cena

Pozitivan platni bilans

Konvertibilnost nacionalne valute

OBLICI ZASTITE DOMAĆEG TRZISTA

MERE KOJE DIREKTNO UTIČU NA POVEĆANJE ILI SMANJENJE CENA

 

  su carine. Carina je obaveza uvoznika da u 

momentu prelaska nacionalne granice plati određenu sumu novca u korist države. Čini je carinska osnovica, 
carinska stopa i carinska tarifa.

MERE KOJE DIREKTNO UTIVU NA KOLICINE

 

 

o

Vancarinska zastita

o

Kontigenti - predstavlja količinu ili vrednost koja se može uvesti tokom određenog perioda

o

Kvote određuje carinska uprava

o

Dozvole (za umetnine..)

o

Zabrane

OSTALE MERE

 

 

o

Monopol

o

Damping – prodaja robe na stranom tržištu po nižoj ceni od proizvodne da bi se pobedila 
konkurencija na stranom tržištu

o

Prelemani – posebna taksa za poljoprivredne proizvode. To je razlika između više domaće i niže 
uvozne cene koju mora da plati uvoznik

ARGUMENTI ZA ZAŠTITU DOMAĆEG TRŽIŠTA

ZAŠTITA DOMAĆE PROIZVODNJE

 

  – mlada industrija nije u stanju da izdrži rivalstva već postojećih industrija 

pa je treba zaštititi od strane konkurencije. To se čini uvođenjem zaštitnih carina. Neophodno je štititi samo 
one proizvode koji imaju šanse da uspeju na tržištu.

ZAŠTITA ZAPOSLENOSTI DOMAĆEG STANOVNIŠTVA

 

  – primenjuje se kada jeftina radna snaga iz inostranstva 

konkuriše domaćoj i smanjuje mogućnost zapošljavanja kao i zarade zaposlenih.

DOPUNA DRŽAVNOG BUDŽETA

 

  – osnovni argument potrebe uvođenja carine je popuna državnog budžeta. 

Tome su posebno sluilee carine na robu koja se ne proizvodi u zemlji,tranzitne carine,izvozne, uvozne i akcize

BORBA PROTIV DAMPINGA

 

  – damping je štetan jer neopravdano favorizuje strane proizvođače na štetu 

domaćih.

RECIPROČNE MERE

 

  – osvetne carine primenjuju se prema zemljama koje pre toga postupe nefer sa nama

IZBEGAVANJE ZABRANA 

 

 u spoljnoj trgovini i kompenzacija stranih subvencija.

MERE ZA STIMULACIJU IZVOZA

IZVOZNI KREDITI I OSIGURANJE IZVOZNIH POSLOVA

 

  koji su postali instrument povećanja domaće 

konkurentnosti na stranim tržištima. Zbog toga većina zemalja pored redovnih banaka poseduje specijalne 
banke za osiguranje izvoznih poslova

FINASIRANJE OD STRANE DRŽAVE

 

  izvozne aktivnosti radi nastupa na stranim tržištima, npr.

 organizovanja sajmova.

DELOVANJE AMBASADA I PREDSTAVNISTAVA PREVREDNIH KOMORA

 

  u inostranstvu za prodor domaće 

privrede na strana tržišta.

DIREKTNE PREMI

 

 JE  za poljoprivredne proizvode.

INDIREKTNE PREMIJE (SUBVENCIJE

 

 ) – finansiranje naučnih radova, ulaganje države u ekologiju.

OSNOVNI PRINCIPI

Principi predstavljaju određena ponašanja subjekata koji obavljaju spoljnotrgovinske poslove

Poslovni proizvodni standardi

Ekonomski interes

Sigurnost posla

Čuvanje ugleda I poverenja

Zaštita poslovne tajne

Izbegavanje nelojalne konkurencije I monopolističkog ponašanja

Ukoliko ih budemo poštovali onda će imati pozitivne efekte i ostvarićemo profit u suprotnom efekti će biti negativni.

POSLOVNI I PROIZVODNI STANDARDI

U te standarde spadaju:

Kvalitet

Asortiman I dizajn proizvoda

Nacin poslovanja I

Cene

Rokovi isporuke

STANDARD JE NIVO KVALITETA KOJE SMATRA PRIHVATLJIVIM.
Nadležni instituti daju potvrde – ateste da određeni proizvodi ispunjavaju standard I da mogu da budu predmet 
međunarodne trgovine.
Vrste standarda:

ISO 9000 – standardi kvaliteta proizvoda

ISO 14000 – standardi ispravnosti proizvoda

HASSP – ispravnost prehrambenih proizvoda

EKONOMSKI INTERES

Sticanje profita

Izbegavanje gubitka

Spoljno trgovniska preduzeća teže da imaju veću produktivnost rada I niže troškove kako bi smanjila cenu I postigla 
konkurentnost u spoljnoj trgovini. Pri ostvarivanju ovog principa mora se voditi računa o ravnoteži interesa oba 
partnera.

SIGURNOST POSLA

Spoljna trgovina je više izložena rizicima nego unutrašnja trgovina. Ona je posebno izložena promenama kamatne 
stope I deviznog kursa koji utiču na spoljnotrgovinsku kalkulaciju. Zato je princip da se spoljnotrgovinski poslovni 
obavezno osiguraju kod odgovarajućih organizacija. 
Rizici u spoljnoj trgovini se dele na:

Komercijalne (ugovaranje kvaliteta, cene) 
Ređe se osiguravaju I uvek uz visoku premiju osiguranja.

Nekomercijalne (poplava, požar, državni udar, zabrana transfera deviza u inostranstvu)

ČUVANJE UGLEDA I POVERENJA

Spoljno trgovinska preduzeća ne obavljaju spoljno trgovinske poslove već od njih trajno zive. Da bi uspešno trajno 
poslovala preduzeća moraju držati do svog imena, čuvati ugled I poverenje, uredno ispunjavati svoje obaveze, 
dosledno sprovoditi zakone I klauzule spoljnotrgovinskih ugovora. Od stečenog ugleda I međusobnog poverenja u 
spoljnoj trgovini zavisi da li će uopšte doći do sklapanja spoljnotrgovinskog posla. Spoljnotrgovinske firme eleminišu 
nelojalne partnere iz procesa, a tokom saradnje sa novim partnerima proveravaju njihov bonitet.

ZAŠTITA POSLOVNE TAJNE

background image

Želiš da pročitaš svih 3 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti