1.Pojamkulture
Pojam kulture je jedan od naj važnijih pojmova u sociologiji.Kultura  se odnosi na nacin života 
clanova nekog društva ili grupa u okviru jednog drustva. Ona  ukljucuje umetnost, književnost i 
slikarstvo ali i druge  oblike ljudske delatnosti. Drugi elementi kulture su, na primer nacin na koji 
se ljudi oblace, obicaji, nacin na koji ljudi rade i religijozni obredi.
Vrednosti i norme- vrednosti su apstraktne ideje o tome sta se smatra važnim vrednim i 
poželjnim u okviru date kulture.Normesusupravilaponašanjakoja održavaju vrednosti kulture. 
Vrednosti i norme svojim zajednickim delovanjem oblikuju nacin na koji se clanovi jedne kulture 
ponašaju unutar svog okruženja. Vrednosti i norme duboko su ukorenjeni ali se vremenom 
mogu menjati.
Kulturna raznovrsnost-Kulturna verovanja i prakse izuzetno su raznoliki.
Etnocentrizam-je praksa procenjivanjadrugih kultura sa svojom sopstvenom kulturom.

2.Socijalizacija-Ljudi sticu znanja o obeležjima kulture kroz proces socijalizacije. Posrednici 
socijalizacije su grupe ili drustveni konteksti u kojima se odigravaju znacajni procesi socijalizacije. 
Socijalzacija u detinjstvu jeste proces u kojem dete kroz ontakte sa drugim ljudskim bicima 
postepeno postaje svesno sebe stice znanja i ovladava vestinama one kulture kojoj pripada.
Društvene uloge- kroz proces socijalizacijeljudi uce društvene uloge tj. Duštveno definisana 
cekivanja koja licnost u datoj društvenoj situaciji trebalo da sledi. Društvena uloga profsije 
„doktor“ podrazumeva citav skup ponašanja koja bi svaki pojedinacni „doktor“ trebalo da odigra 
bez obzira na svoja licna mišljenja gledišta stavove i sl.
Identitet-se odnosi na to kakoljudi razumeju sebe i šta je za njih znacajno. Društveni identitet 
odnosi se na osobine koje društvo pripisuje nekom pojedincu. Osobine cesto se stvaraju na 
osnovu osobina društvene grupe, kao što su muškarac , Azijat ili katolik i pokazuju kako je neki 
pojedinac kao drugi.Samoidentitet izdvaja nas kao razlicite pojedince nekog drustva.
3.Tipovi drustava-Društvo je skup medjusobnih odnosa koji povezuje pojedince.Možemo 
razlikovati nekoliko tipova pedmodernog društva. U lovackim sakupljackim drustvima, ljudi su 
obezbedjivali zivot sakupljanjem biljaka i lovom divljaci. Stocarska drustva su ona koja su gajila 
pripitomljene zivotinje kao glavni izvor odrzavanja zivota. Ratarska drustva zavise od obrade 
ogradjenih parcela. Veca mnogo razvijenija urbana drustva formiraju tradicionalne civilizacije. 
Svet koji nestaje: predmodernadrustva i njihova sudbina Lovci i sakupljaci  izdrzavali su se lovom 
i ribolovom i sakupljanjem jestivih biljaka koja su rasla u duvljini. Ove kulture i danas postoje u 
nekim delovima sveta npr. Susna podrucja Afrike i dzungle Nove Gvineje. 
Moderni svet: industrijska drustva – Industrijalizacija se odnosi na pojavu masinske proizvodnje 
koja se zasniva na koriscenju materijalnih  ili nezivih  izvora energije, kao sto su  vodena para i el. 
Energija. Industrijska drustva  se ponekad nazivaju modernim ili razvijenim drustvima koja su 
potpuno drugacija od bilo kog predhodnog tipa drustvenog poretka. U industrijskim drustvima 
industrijska proizvodnja cini  osnovu ekonomije. Veci deo stanovnistva zivi u gradskim 
sredinama a velike organizacije uticu na zivot gotovo svakog coveka. Industrijska drustva bile su 
rve nacionalne drzave, politicke zajednice jasno odvjene drzavnim granicama.
Globalni razvoj- razvoj industrijskih  drustava i ekspanzija Zapada  doveli su do osvajanja mnogih 
delova sveta, a proces kolonijalizma  iz temelja je promenio davno ustanovljeni  drustvene 
sisteme i kulturu. 

4.Društvena promena- Moderno doba od prilike  od 18 veka do danasnjeg dana odlikuje  
izuzetno ubrzanje procesa promena.
Uticaj na društvenu promenu – Medju vaznijim ciniocima moderne drustvene promene  jesu  
sirenje industrijskog kapitalizma, razvoj centralizovanih   nacionalnih drzava, industrijalizacija 
rata i pojava nauke i racionalnih  ili kriticnih misljenja.
Promena u modernom periodu–Moderna industrija temeljno se razlikuje  od predhodnih 
proizvodnih sistema jer podrazumeva neprestano  povecanje proizvodnje i sve vece gomilanje 
bogatstva.
5. Dimenzije globalizacije – intenziviranje  svetskih drustvenih odnosa i medjuzavisnosti . 
Globalizacija se cesto opisuje kao  ekonomska pojava, ali takvo glediste je suvise 
pojednostavljeno. Globalizacija danas utice na zivot ljudi u svim zemljama,  bogatim i 
siromasnim, unoseci promene  i u svakodnevni zivot. Globalizaciju  proizvode zajedno  kulturni, 
ekonomski i politicki faktori.
Faktori koji doprinose globalizaciji–Prvo kraj hladnog rata, pad komunizma sovjetskog tipa, 
drugo sirenje  informacione tehnologije olaksalo je protok informacija po citavoj planeti , trece 
transnacionalne kompanije  su sve vece i uticajnije, a njihova mreza proizvodnje i potrosnje 
prostire se  po celom svetu i povezuje ekonomska trzista.
6.Debata o globalizaciji- Globalizacija je postala predmet zucnih rasprava, kao nepredvidiv i 
buran proces, globalizacija se shvata i vidi na razlicite nacine.
Skeptici- smatraju da je ideja globalizacije precenjena i da trenutni nivo  povezanosti  izmedju 
zemalja nije prez presedana u istoriji.
Hiperglobalisti- zauzimaju suprotnu poziciju od skeptika smatrajuci da je globalizacija  realan i 
mocan fenomen koji preti da bitno umanji ulogu  koju danas imaju nacionalne vlade.
Transformacionalisti- smatraju da  globalizacija transformise mnoge  aspekte globalnog poretka 
( ekonomija, politika, drustveni odnosi)  ali i dalje opstaju stari obrasci.

7.Uticaj globalizacije na nase živote– Globalizacija je pojava koja utice na nas licni zivot na 
mnogo razlicite nacine, to dovodi  do redefinisanje  licnih aspekata nasih zivota, kao sto su 
porodica, rodne uloge, seksualnost, licni identitet. Globalizacija nije samo ogranicena  iskljucivo 
na velike globalne sisteme. Njen uticaj se oseca u nasim licnim zivotima i u nacinu na koji 
razmisljamo o sebi i o nasi m vezama sa drugima. Sile globalizacije  prodiru i u nase intimne 
zivote  kroz izvore poput  medija i interneta, ali i kroz licne konktakte koje ostvarujemo sa 
drugim ljudima  iz drugih  zemalja i kultura.
8.Globalizacija i rizik– Globalizacija je otvoren kontradiktoran proces koji proizvodi posledice 
koje je tesko  kontrolisati i predvideti.Suocava nas sa novim oblicima rizika koji se razlikuju o 
onih koji su nekada postojali. Spoljasnji rizik se odnosi  na opasnosti koje proisticu iz sveta 
prorode npr. poplave, zemljotresi isl. Proizvedeni  rizicu su  oni koje stvara uticaj ljudskog znanja 
i tehnologije na svet prirode.
9.Globalizacija i nejednakost-  Globalizacija napreduje  brzo ali neujednaceno.  Karakterise  je 
sve veci jaz izmedju  najbogatijih i najsiromasnijih  zemalja sveta.  Bogatstvo, dohodak, resursi i 
potrosnja su  koncentrisani  u razvijenijim drustvima, dok se najveci deo zemalja u razvoju  bori 
sa siromastvom , slaboom ishranom, bolestima  i inostranim dugom. Mnoge zemlje kojima je 
najvise potrebna ekonomska korist u opasnosti su  da budu marginalizovane. 

background image

Želiš da pročitaš svih 11 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti