PRIRUČNIK ZA INTERNU UPORABU
Pripremio: Damir Kurek
Sadržaj
1.
Uloga i značenje zaštite na radu i normativno
reguliranje zaštite na radu……………………………………………... 1
2.
Mehanički izvori opasnosti……………………………………... 2
3.
Radni prostor i okolina. Opasnosti od padova
i
radovi na visini ……………………………………………………….. 7
4.
Opasnosti od električnog udara…………………………………. 10
5.
Opasnosti od štetnih i otrovnih tvari……………………………. 16
6.
Opasnosti od buke i vibracija…………………………………… 17
7.
Opasnosti od štetnih zračenja…………………………………… 18
8.
Opasnosti od nepovoljnih klimatskih uvjeta rada………………. 18
9.
Opasnosti od požara i eksplozija………………………………... 19
10. Osobna zaštitna sredstva………………………………...………..… 22
11. Prva pomoć……………………………………………………….…. 25
12. Čovjekov životni i radni okoliš…………………………………….... 32
13. Prilog……………………………………………………………..….. 33
2. MEHANIČKI IZVORI OPASNOSTI
Mehaničkim izvorima opasnosti smatraju se oni koji uzrokuju mehaničke povrede. To su udarci, prignječenja,
posjekotine i sl. Do mehaničkih povreda dolazi od predmeta u stanju mirovanja ili gibanja. Tako se npr. opasnosti od
mehaničkih povreda javljaju pri rukovanju ( ili u njihovoj blizini ) oštrim i šiljatim predmetima, rotirajućim
predmetima, na mjestima uklještenja, u blizini predmeta koji se giba pravocrtno i sl. Osim toga, opasnosti su i dijelovi
stroja koji mogu odletjeti iz stroja ( npr. otpuštanje dijelova ). To se može spriječiti samo ispravnim održavanjem i
kontrolom.
Mehanički izvori opasnosti pri uporabi oruđa za rad, uređaja i mehaniziranih alata
a) Opasnosti kod kružnog gibanja
To su strojni dijelovi koji se kružno gibaju, npr. različite
osovine, vratila, spojke, rotirajući komadi tijekom obrade na
tokarskom stroju i sl. ( slika 1. ). Opasnosti kod tih elemenata
povećavaju se s brzinom njihove rotacije.
No bez obzira na brzinu, oni predstavljaju opasnost ako nisu na
određeni način zaštićeni. Čak i savršeno glatke osovine i vratila
mogu zahvatiti kosu ili odjeću zaposlenika. To se može spriječiti
ispravnom zaštitom svih osovina postavljenih do 2 m iznad poda.
Slika 1. Opasnosti kod kružnog gibanja
Velika su opasnost strojni dijelovi koji se kružno gibaju, a
međusobno su u takvom odnosu da se između njih mogu
ukliještiti dijelovi tijela ili odjeća zaposlenika ( slika 2. ).
Slika 2. Primjeri uklještenja kod paralelnih vratila koja se
okreću u suprotnim smjerovima
b) Opasnosti kod pravocrtnog gibanja
Pravocrtno gibanje u području elemenata za prijenos gibanja mnogo je rjeđe od kružnog, a takvi su strojni
dijelovi gotovo isključivo zatvoreni u kućištu, pa su opasnosti puno manje. U slučajevima kada postoje takvi
elementi, opasnost od uklještenja između njih i okolnih čvrstih dijelova stroja je veća. Zato ih je potrebno sasvim
zaštititi ili ograditi, kako bi se zaposlenicima onemogućio pristup dok su u pogonu ( slika 3. ).
Slika 3. Opasnosti kod pravocrtnog gibanja
c) Opasnosti na mjestima radnog postupka
Tipični slučajevi ovih opasnosti javljaju se kod probijanja, odsijecanja, savijanja, prešanja i sl. Najveća je
opasnost tamo gdje se materijal obrađuje. Takva je mjesta potrebno dobro zaštititi, jer u protivnom može doći do
teških povreda koje gotovo uvijek završavaju gubitkom prstiju ili šake, a mogu imati i teže posljedice ( slika 4. )
Slika 4. Opasnosti kod radnog postupka
Osnovne vrste zaštitnih naprava
Čvrste, odnosno nepomične zaštitne naprave
a
Slika 5. a i b Nepomične zaštitne naprave
Glavna im je karakteristika da se za vrijeme rada ne mogu pomicati, pouzdano zaštićuju i zaposlenik ih ne
može ukloniti.
b) Zaštitne naprave za blokiranje
Povezane su tako s mehanizmom stroja da nije moguć radni hod stroja dok je naprava pomaknuta i ne
zaštićuje mjesto radnog postupka ( slika 6 ).
c) Automatske zaštitne naprave
Svrha im je onemogućiti pristup zaposleniku u opasnu zonu za vrijeme radnog hoda stroja ( slika 7 ).
Slika 6. Primjer zaštitne naprave za blokiranje
Sika 7. Automatska zaštitna naprava
Osnovna pravila zaštite na radu pri upravljanju strojevima
(predavanje)….
c)
Uporaba izvijača
Slika 12. Vrhovi izvijača samo su na prve dvije slike pravilni, jer širina vrha i dubina vijka odgovaraju utoru
na vijku.
Slika 13.
a - Pogrešno je držati ruku ispod izvijača jer on može iskliznuti;
b - Pravilan rad s izvijačem.
d)
Uporaba kliješta
Slika 14.
a i b - Nepravilan rad s kombiniranim kliještima
Ručni alati i pribor s oštrim i šiljatim dijelovima se ne smiju nositi u džepovima radne odjeće.
Zaposlenici kada zajednički prenose na ramenu neki dugačak predmet ( cijev ili šipku ), moraju se poredati
po visini i to tako da je prednji kraj tog predmeta podignut uvis.
Najčešći uzroci nezgoda pri radu s alatom su:
- neispravan alat ( uporaba ključeva s polomljenim i istrošenim čeljustima, neodgovarajućih oblika i
dimenzija; uporaba izvijača sa slomljenom drškom i neodgovarajućih dimenzija; uporaba labavo nasađenih ili
oštećenih čekića; uporaba tupih pila, tupih sjekača, savijenih turpija, turpija bez drške i sl. ),
- uporaba alata u pogrešne svrhe ( na način na koji se on inače ne koristi ili u svrhu za koju nije namijenjen,
kao što je npr. uporaba ključa umjesto čekića za zabijanje čavala, turpije umjesto odvijača ili poluge; uporaba
ključa s većim otvorom čeljusti nego što je širina matice; uporaba kliješta umjesto ključa; uporaba neizoliranih
alata pri radu s uređajima pod naponom ),
- neispravan način rada ( ne poštuju se ispravni radni postupci kao npr. držanje predmeta u ruci za vrijeme
obrade turpijanja, piljenja, odvijanja i sl., tj. bez postavljanja na čvrsti oslonac; rezanje predmeta nožem u smjeru
tijela, udaranje kaljenim alatom po površini drugog kaljenog predmeta, držanje ručice čekića blizu glave čekića,
produženje ručice ključeva pomoću cijevi, poluga i sl. ),
- neispravno odlaganje alata ( na povišenim mjestima i sl. ).
