ELEKTRONSKO BANKARSTVO – 2011. 

 

CYBER CASH(CYBER NOVAC) 

ISTORIJAT NOVCA  

 

Najpre je postojala trampa (roba za robu) 

 

jedna roba dobija univerzalno značenje, pa su se za nju menjale ostale robe (zlato...) 

 

pre pet vekova se pojavio metalni novac 

 

Od srednjeg veka pa na ovamo koegzistiraju metalni i papirni novac  

 

u XX veku postoji samo papirni novac  

 

krajem XX veka se javlja plastični novac (platne kartice)  

 

da bi se u XXI veku javila nova novčana forma (

elektronski novac

) koga karakteriše 

potpuna 

dematerijalizacija novca

 

Cyber Cash 

u suštini predstavlja jednu enkriptovanu seriju nula i jedinica koje putuju brzinom 

svetlosti kroz globalno povezanu mrežu računara.  

 

Za razliku od elektronskog novca - e-money čiji se koncept odnosi na 

sve

 

kompjuterski bazirane mehanizme transfera sredstava ( npr. kreditne i debitne 

kartice), zajedno sa svojim pristupnim terminalima (bankomati, pos terminali..), 

 

CyberCash je uže definisan termin koji se odnosi na 

sisteme transfera sredstava koji

 

prolaze samo kroz Internet

.  

 

Veoma je teško napraviti oštru jedinicu između ove dve kategorije jer je e novac 

napravio inicijalno tržište za CC i što se danas u mnogim aspektima poslovanja, oni 

sjedinjuju (sjedinjavanje kroz pametne kartice-Smart Kartice, koje rade kao kartice, ali 

npr. preko PC-a povezivanjem sa Internetom). U budućnosti je realno očekivati da će 

se e novac u potpunosti pretvoriti u CC. 

Razvoj Cyber novca 

Po mnogim svetskim finansijskim institucijama (npr. BIS) postoje 3 vrste e novca: 

Ove 3 kategorije se mogu posmatrati i kao 3 nivoa razvoja elektronskog u cyber novac: 

1.

 

prvi i najmanje razvijen oblik su 

pristupni proizvodi

  kao e sredstva komunikacije 

(

kompjuteri

) koji potrošačima omogućavaju pristup. 

2.

 

kartice koje „skladište vrednost“,

 pa se sa njima mogu obavljati plaćanja kroz POS 

terminale ili preko nekih otvorenih komunikacionih mreža kao što je Internet. Ova 

vrsta e novca uključuje 

hardver, kartice i uređaje za spajanje POS

 

3.

 

ovaj oblik e novca ima i najveći potencijal da postane CyberCash i radi se o 

uređajima 

koji „skladište vrednost“

 i koji rade kroz 

softver

 instaliran na kompjuteru.  

Ovaj softverski baziran e novac ne uključuje hardver i manje košta. Softver se mora instalirati 

na kompjuter potrošača i trgovca. 

CyberCash se odnosi na kreaciju i cirkulaciju on-line  novca.

  

Promene na finansijskim tržištima kao preduslov nastanka CyberCash-a

    

Sekjuritizacija kredita i kompjuterizacija finansija su dve ključne sile koje su uslovile pojavu 

CyberCash-a.  

 

Sekjuritizacija kredita  

se dešava poslednjih petnaest godina i predstavlja  prebacivanje dugoročnih kredita u Hartije 

od vrednosti.  Generalno gledano, pribavljanje sredstava se drastično pomerilo od 

bankarskih zajmova ka HoV sa kojima se trguje na finansijskim tržištima.  

Tržište akcija se u globalu pokazalo kao veliki i dubok izvor kapitala za sve vrste poslova, od 

starijih kompanija pa sve do START UP-ova, ili drugih relativno mladih HIGHTECH kompanija, 

sa veoma snažnim perspektivama rasta.  

  Pokazalo se da HoV poseduju brojne prednosti u odnosu na zajmove:  

 

korist od likvidnosti (mogu se lako prodati u svakom trenutku, dok su zajmovi 

nelikvidni pre roka dospeća )  

 

za razliku od zajmova akcije se dnevno vrednuju na berzama što svim stranama čini 

olakšicu u smislu upravljanja rizicima i rizikom povraćaja kapitala.  

Zbog toga su mnoge banke pretvorile dugoročne kredite u utržive HoV, velikim delom su se 

same uključile u trgovinu finansijskim derivatima i na taj način su došle do ogromnih profita. 

Ova sekjuritizacija je povećala obim transakcija na finansijskim tržištima i da bi se tako veliki 

obim posla nesmetano odvijao postalo je neophodno uvesti nova tehnološka rešenja.  

Došlo je do transformacije rada berzi sa e trgovinskim sistemima. Na mnogim  berzama su 

uvedeni 

e-BOND TRADING SYSTEMS

 tj. sistemi za e trgovinu akcijama ili obveznicama, čime 

je investitorima omogućen mnogo bolji pristup tekućim cenama na tržištu i omogućeno im je 

da trguju hartijama od vrednosti bez brokerskog posredovanja. 

background image

 

Internet 

Izraz dolazi od engl.reči  

Inter

connected (međusobno spojeni) i  

Net

works (mreže računara), 

Pojam označava interkonekciju između više računara. Definiše se kao svetska računska 

mreža, koja omogućava prenos informacija između umreženih računara. 

 

Danas je prisutan sve viši stepen informatizacije i internetizacije poslovanja. 

 

Istraživanje sprovedeno u Srbiji  2009. na uzorku od 402 poslovna subjekta: 

 

rezultati govore da 80% poslovnih subjekata koristi Internet u svakodnevnom 

poslovanju i komunikaciji. 

 

67% ispitanika na Internetu pretražuje informacije o industriji u kojoj deluju. 

 

1/2 poslovnih subjekata poseduje Internet stranicu, a njih 18% već prodaje svoje 

proizvode i usluge putem Interneta što prema nekim dosadašnjim istraživanjima predstavlja 

značajan porast poslovanja u „virtuelnom svetu“. 

 

45% se oglašavaju na Internetu.  

 

Od nastanka,pa do januara 

1997

. broj računara spojenih na Internet se popeo na 16 miliona. 

Tada, prosečno je jednom računaru pristupalo 10 ljudi, što je činilo 160 miliona ljudi koji 

imaju pristup uslugama na Internetu.  

DANAS

...  

1,3 milijarde

 Internet korisnika u svetu–  

15 godina Internet oglašavanja u svetu 

Prva reklamna kampanja na Internetu pokrenuta je na web sajtu poznatog magazina 

Wireda Hotwired.com, a sastojala se od minijaturnog postera. Navodno je čak 70% posetioca 
kliknulo na baner. 

Prvi oglasi na poznatom portalu Yahoo.com u to vreme morali su zadovoljiti rigorozne 

tehničke specifikacije kao što je uslov da baneri ne smeju zauzimati više od 2kb, jer je cela 
naslovnica Yahooa zauzimala svega 8kb.  
  

Danas, sa 1,3 milijarde internet korisnika u svetu, situacija je znatno drugačija. Svetsko 

tržište Internet oglašavanja danas vredi 30 milijardi dolara i konstantno raste.  

U Velikoj Britaniji je Internet oglašavanje već preuzelo primat na tržištu čak ispred televizije, 

dok je u Japanu udeo Internet oglašavanja odmah nakon televizije.  
 

Prvi baneri od samog početka Internet oglašavanja doživeli su značajne promene. Kako se i 

povećala brzina pristupa Internetu, tako su se i razvijali baneri - od veličine i izgleda do 
interaktivnosti. Slikovni, video oglasi i baneri sa interaktivnim aplikacijama danas su postali 
standardni način oglašavanja na Internetu.  
 

Poslednjih godina, razvojem Google-a razvila se i popularnost tekstualnih oglasa naročito 

od 2007. godine kada je broadband Internet postao svetski standard. Danas Internet oglasi 
ostvare oko 20 milijardi prikazivanja mesečno.  
 

U oktobru 2014. godine očekuje se da će tri milijarde ljudi koristiti Internet, a pola njih na 

mobilnim uređajima.  
  
 

Oko 650 miliona korisnika Interneta u 

Kini

 . 

Ovo predstavlja rast broja korisnika od 41,9% u odnosu na prošlu godinu.  
2008. godine u Kini, 117,6 miliona ljudi je imalo pristup Internetu putem mobilnog telefona, 
što predstavlja rast od 133% u odnosu na 2007. godinu.  
 
Učenici i studenti su najveća snaga mobilnih Internetskih korisnika Kine: 43,5% ih je koristilo 
svoje mob.telefone da čitaju online vesti, skidaju muziku, proveravaju e-poštu ili obavljaju 
brojne druge radnje.  

 

 

Evropa

 / Učestalost i dužina poseta Internetu – 2010.g.  

U oba smisla su Holanđani evropski šampioni. Septembra 2010.g. svaki ispitani Holanđanin je 

u proseku posetio Internet 78,2 puta, a na te posete je tokom tog meseca potrošio 31,9 sati. 

Na 2.mestu su Britanci sa 71,3 posete. 

Na 3.mestu su Francuzi sa 68,4 posete. 

Najviše vremena su proveli u pretraživanju, a najmanje za e-mail komunikaciju. 

 

Srbija  

Upotreba Interneta tesno povezana sa prihodom domaćinstava: 

Ako su mesečna primanja>600EUR –online je 84% domaćinstava 

                                               <300EUR                  19% d. 

39% domaćinstava ima Internet priključak. 

Za razliku od ostaka Evrope, kod nas je najzastupljeniji vid korišćenja Interneta mail prepiska. 

Posle toga: igranje igrica, preuzimanje slika, filmova, muzike... 

45% građana Srbije nikada nije koristilo računar. 56% nikada nije upotrebilo Internet.  

background image

E trgovina

 - Aktivnosti u procesu trgovine kojima se upravlja putem računara, tj. trgovina 

proizvodima i uslugama u kojoj se krajnja porudžbina vrši preko Interneta.  

 

 

E poslovanje otvara mogućnosti izvršavanja već poznatih 

zloupotreba i

 

prevara 

ali na 

sasvim novi način. 

 

Zato se i javlja potreba pravnog regulisanja u ovoj oblasti, naročito jer se pravila i 

sistemi kontrole klasičnog poslovanja ne mogu ovde primeniti. 

 

Činjenica da tehnologija nije regionalno ograničena čini ovaj problem naročito 

složenim. 

 

Izlaz iz ove situacije, tj. zaštita se mora tražiti na nivou međunarodnih organizacija i 

tela.  

 

PITANJE POVERENJA I SIGURNOSTI CYBER NOVCA

  

Novac efikasno funkcioniše samo ako postoji poverenje javnosti. 

    Prethodno poverenje javnosti u novac je bilo usidreno u samu fizičku opipljivost novca 

(metal, papir). Sada, kada govorimo o dematerijalizovanom novcu koji nije ništa drugo do 

softwerski proizvod, poverenje se mora postaviti na sasvim druge okvire tj. na tehnologiju 

koja podržava transfer tih nevidljivih sredstava. Javnosti još jedino preostaje da veruje 

infrastrukturi kojom ovaj novac cirkuliše.  

 

Vezano za poverenje javlja se problem sigurnosti. Ljudi se plaše da ako puste novac 

kroz Internet da će postati meta kriminalnih aktivnosti od strane neautorizovanih 

osoba.  

 

Postoji nekoliko rešenja koja pojačavaju sigurnost Cyber novčanih transakcija:  

Jedno od njih je 

kriptografija

 

    Ime kriptologija potiče od grčkih reči 

kryptos logos

 što znači „skrivena reč“.

 

 

    To je nauka kodiranja poruka i mešanja tih kodova tako da ih ne može pročitati treća 

neautorizovana strana.  

    Još u antičkoj Grčkoj je pominju Herodot i Plutarh, svoj vrhunac doživljava u vekovnoj 

vojnoj veštini, a sada je pretvorena u civilnu tehnologiju masovno primenjenu na internetu. 

 

Želiš da pročitaš svih 49 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti