1. UVOD

Djeca su osobe od rođenja do navršenih 18 godina života.

Karakteristike dječjeg razvoja potrebno je poznavati radi uspješnijeg utjecanja na njega. 

Dječji razvoj naročito u prvim godinama ne teče glatko, ravnomjerno već ciklično. Pojedini 

oblici ponašanja pojavljuju se i gube, da bi se ponovo pojavili i  izgubili. Alternativnost u 

razvoju predstavlja pojavu da se razvoj raznih funkcija naizmjenično smjenjuju; odnosno dok 

se u određenom periodu jedna funkcija naglo razvija, a druge stagniraju npr. kod neke djece 

se sposobnost za kretanje razvija na račun govora ili obrnuto, tako da se ima utisak, kao da 

dijete planski savladava jednu vještinu, a ostale ostavlja po strani, kao bi kad onu prvu usavrši 

moglo   prijeći   na  druge  vještine.   Različite   faze  tjelesnog   i   mentalnog   razvoja   odvijaju   se 

svojim tempom i u različito vrijeme dospjevaju do zrelosti. 

Psihički, socijalni i intelektualni razvoj kontinuiran je proces koji traje cijelog 

života. 

Prvih šest godina djetetova života doba najintezivnijeg razvoja. U tom razdoblju dijete 

uči brže nego ikada. Već od najranije dobi svako je dijete jedinstven pojedinac s  vlastitom 

osobnošću. 

U ljubavi, pažnji, sigurnosti i mentalnoj stimulaciji koju dijete dobiva u prvih šest 

godina života ovisi na koji će se način razvijati, učiti i rasti. 

Razdoblje   od   začeća   djeteta   do   rođenja   te   prvih   šest   godina   života   utjecat   će   na 

cjelokupan djetetov život. Danas je poznato da dijete brže napreduje i uči ako prima  više 

ljubavi, pažnje, potpore i ohrabrenja. 

S   toga   je   cilj   ovog   rada   je   upoznati   osnovne   karakteristike   dječijeg   razvoja     i   to 

prvenstveno djece predškolske dobi kako bi kao odgajatelji pravilno pristupioli radu sa ovom 

kategorijom djece te tako pozitivno utjecali na njihov vjelokupni psihofozički razvoj.

1

2. KARAKTERISTIKE RASTA I RAZVOJA DJECE

Ako se želi pravilno raditi sa djecom predškolske dobi, jedan od temeljnih uvjeta jeste 

da   se   sve   radi   u   skladu   sa   karakteristikama   njihova   rasta   i   razvoja,   te   osobinama   i 

sposobnostima.   Da bismo djecu mogli razumjeti, a to znači prihvatiti ih sa svim njihovim 

manama i vrlinama, interesima, potrebama i željama, moramo ih poznavati, a da bi djecu 

poznavali moramo poznavati bar osnovne karakteristike čovjekova rasta i razvoja, odnosno 

razvojne osobine djece predškolske dobi.

Djeca   u   svom   rastu   i   razvoju   prolaze   kroz   nekoliko   razvojnih   razdoblja,   a   svako 

razvojno razdoblje ima svoje karakteristike po kojima se razlikuje od svih drugih razvojnih 

razdoblja   u   čovjekovu   životu,   pa   se   zbog   toga   niti   jedno   razvojno   razdoblje   ne   može 

preskakati. Naprotiv, jedno razdoblje slijedi poslije drugog, a na odgajatelju je da poznaje 

svako od njih. Osim toga, treba znati i to da uz razlike koje postoje među pojedincima i koje 

proistječu iz karakteristika pojedinih razvojnih razdoblja, treba uvažavati i razlike u spolu.

Iako se rast i razvoj djece odvija kontinuirano, i unatoč tome što se ne mogu povući 

stroge  granice  između   pojedinih   razvojnih   razdoblja,   ipak   se  može,   na   temelju   razvojnih 

obilježja, govoriti o karakteristikama određenog razvojnog doba, pa se razvojna doba mogu 

podijeliti na:

I     Rano djetinjstvo – od rođenja do tri godine:

a) od 1. do 4. tjedna – doba novorođenčeta,

b) od 5. tjedna do 10. mjeseca – faza dojenja,

c) od 10. do 15. mjeseca – faza puzanja i početnog hodanja,

d) od 15. do 24. mjeseca – srednje doba ranog djetinjstva,

e) od 2. do 3. godine – starije doba ranog djetinjstva.

II     Predškolsko doba – od 3. do 6. godine.

a) od 3. do 4. godine – mlađe predškolsko doba,

b) od  4. do 5. godine – srednje predškolsko doba,

c) od 5. do 6. godine – starije predškolsko doba.

Dakako, ovu podjelu ne treba shvatiti i prihvatiti kao definitivnu za svu djecu, već kao 

podjelu   koja   ima   praktičnu   vrijednost   jer   se   podudara   sa     organizacijskim   ustrojstvom 

predškolskog odgoja.

2

background image

3. OSOBINE DJEČIJEG ORGANIZMA

Jedno   od   najkarakterističnijih   svojstava   dječjeg   organizma   je   plastičnost   ,   koju 

možemo definirati kao sposobnost lakog mijenjanja pod utjecajem promjenjivih povoljnih ili 

nepovoljnih uvjeta. O ovom svojstvu se mora voditi računa u radu sa djecom predškolske 

dobi, a da bi se to postiglo, potrebno je poznavati osobine dječjeg organizma. 

Među djecom postoje razlike u rastu i razvoju, a isto tako postoje i razlike u uzrocima 

koji utiču na rast i razvoj. 

Ti uzroci mogu biti:

endogeni (npr. Uzroci genetskog porijekla) i

egzogeni (npr. Nepravilna prehrana, slab san ili nedovoljno kretanje).

Dok je u majčinoj utrobi dijete najviše raste između 6. i 7. mjeseca. Nakon rođenja 

najintenzivniji rast u visinu je u prvoj godini. Naime, u doba dojenja dijete raste brže nego 

ikada kasnije. Gotovo svaki mjesec naraste 2 cm, tjedno dobiva oko 20 dag, a težina njegova 

mozga se svaki dan povećava 1,5 gram.  Dijete u prvoj godini naraste u visinu prosječno 25 

cm, u drugoj godini 12,5 cm, u trećoj godini  od 7,5 do 10 cm, a od četvrte godine života do  

puberteta  godišnje raste od 5 do 7,5 cm. Tjelesna težina novorođenčeta je do 2500 do 4500 

grama. Na kraju prve godine dijete je tri puta teže nego poslije rođenja.

Povećanje tjelesne visine i težine je prikazano u tabelama.

Tabela 1 – povećanje tjelesne visine prema dr. L. Mollu

godine

dječaci

djevojčice

Visina u cm

Godišnji prirast u cm

Visina u cm

Godišnji prirast u cm

novorođenče

1

2

3

4

5

6

7

50

75

85

93

99

104

109

115

---

25

10

8

6

5

5

6

49

74

84

92

98

103

107

113

---

25

10

8

6

5

4

6

4

Želiš da pročitaš svih 1 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti