Informatika
Sistemi, kibernetika i informatika
Sistemi
Kibernetika i upravljanje sistemima
Informatika i računarstvo
Značaj informatike i računarstva
Istorijski razvoj računara
Informacione tehnologije
Uopšte o sistemima
Sistem predstvavlja
skup elemenata
(E1, E2, ..., En)...
...između kojih
postoji uzajamno
dejstvo
radi
postizanja nekog cilja
Sistem u toku nekog posmatranog
vremena vrši
transformaciju ulaznih u
izlazne
veličine.
Obrađuje materiju, energiju, informacije
i druge ulazne veličine.
Elementi sistema
Elementi sistema
predstavljaju objekte
koji poseduju neka svojstva opisana
njihovim atributima.
Između tih objekata uspostavljaju se
veze
, ili
relacije
, koje takođe imaju
svoje osobine.
Sve ono što ne pripada sistemu naziva se
okruženje
.
Karakteristike sistema
Sistem je
skup elemenata
u međusobnoj
interakciji
Ostvaruje jedinstvo
sa okruženjema
Predstavlja
elemenat (podsistem)
višeg
sistema
Elemenat sistema se može posmatrati
kao
sistem na nižem
nivou.
Informacioni sistemi
spadaju u
realne
ili
konkretne
sisteme, mogu postojati
kao
prirodni
ili
veštački
, tretira se kao
podsitem
u organizacionom sitemu, kao
veštački
, tj. delo ljudske kreacije.
Pojam i karakteristike informacionih sistema
U informacionom sistemu se informacija
tretira kao novo saznanje ili poruka koja
omogućava donošenje odluka ili
doprinosi poboljšanju upravljanja.
Informacioni problemu u
organizacionom sistemu su:
Izučavanje uticaja informacija na
funkcionisanje organizacionog sistema
Izgradnja modela podataka,
automatizacija obrade podataka i
predstavljanje informacija.
Opšte funkcije IS
Prikupljanje, selekcija i klasifikacija
podataka
Obrada podataka
Memorisanje i čuvanje podataka
Distribucija podataka
Svi automatizovani IS imaju neke zajedničke
komponente:
Računarski hardver
Računarski softver
Ljudi
Podaci
Procedure
Kibernetika i upravljanje sistemima
Kibernetika je nauka koja se bavi opštim
zakonitostima procesa upravljanja
Osnovna ideja kibernetike se sastoji u
utvrđivanju analogije između procesa
upravljanja koji postoje u:
Mašinama
Živim organizmima
Društvenim sistemima
Zadatak upravljanja je da obezbedi
realizaciju planiranih ciljeva koji stoje
pred sistemom.
Predmet izučavanja informatike i računarstva
Podatak i informacija
Pojam informatike
Pojam računarstva
Odnos informatike i računarstva
Podatak i informacija
Podatak je formalizovana predstava
misli, ideja ili neke druge činjenice
pogodne za komunikaciju, interpretaciju
i obradu od strane čoveka ili mašine.
Informacija je svako saznanje koje može
da bude prihvaćeno od živog organizma
ili mašine.
Svojstva informacije:
Za svaku informaciju mora da postoji
pošiljalac i primalac.
Informacija povećava nivo znanja
primaoca
Informacija mora biti razumljiva za
primaoca
Vrednost (količina) primljenih
informacija zavisi od prethodnog znanja
primaoca.
Pojam informatike
Informacioni sistem
je onaj sistem u
kome su dominantne delatnosti: čuvanje,
prenos i obrada informacija.
Informatika
je posebna naučna
disciplina koja izučava informacione
sisteme ili informacione aspekte u bilo
kom drugom sistemu.
Informacione tehnologije
čine metode,
tehnike i sredstva za čivanje, prenos i
obradu informacija.
Pojam računarstva
Računar
je mašina koja automatski, bez
intervencije čoveka izvršava niz
aritmetičkih i logičkih operacija.
Nivo rešavanja problema na računaru:
algoritamski, programski, mašinski
Program
je niz instrukcija kojima se
računaru saopštava način rešavanja
određenog problema.
Računarstvo
je naučna disciplina koja
izučava šta se i kako rešava pomoću
računara.
Istorijski razvoj računara - I
-450. konstruisan ABAKUS (Grčka ili
Egipat)
1614. pojava logaritamskih tablica sa
osnovom e (Neper)
1617. konstruisana mašina za množenje
(Neper)
1632. konstruisan logaritmar (Orted)
1642. konstruisana mašina za sabiranje
(Paskal)
1673. konstruisan Lajbnicov kalkulator
Istorijski razvoj računara - II
1805. Pojava razboja sa bušenim
karticama (Žakar)
1822. diferencijana mašina (Bebidž)
1880. Mašina za sortiranje (Holerit)
1890. Otkrivena elektronska cev (Li de
Forest)
1944. Automatski mehanički računari
MARK1 i MARK2.
1946. ENIAC računar sa elektronskim
cevima
Istorijski razvoj računara - III
1947. proizveden tranzistor
1949. EDVAC Fon Nojmanov računar
1951. UNIVAC prvi komercijalni
računar
1981. Prvi personalni (PC) računar
2. Računarski sistemi
Pojam digitalnog računarskog sistema
Aritmetičke i logičke opracije u računaru
Mikroračunar
Ulazni uređaji
Izlazni uređaji
Ulazno-izlazni uređaji
Pomoćne (sekundarne) memorije
Pojam digitalnog računarskog sistema
Sistem
: skup različitih objekata
organizovanih i povezanih u jedinstvenu
celinu radi izvršavanja tačno određenih
ciljeva i zadataka.
Računarski sistem
: jedinstvena celina
fizičke ahitekture i programske podrške
kojom se obezbeđuju usluge različitim
korisnicima.
Digitalni računarski sistem
Automatski, elektronski, reprograbilni,
digitalni uređaj za obradu podataka u
najširem smislu.
Automatski
– opracije se izvode po
određenom programu.
Elektronski
– sastavljen od elektronskih
elemenata i komponenti
Reprograbilni
– programi se mogu
menjati zavisno od potreba.
Digitaln
i – podaci se zapisuju sa nulama
i jedinicama.
Opštenamenski
– koristi se u različite
svrhe (namena mu nije određena)
Obrada podataka
– prihvata, čuva,
obrađuje, prikazuje i distribuira podatke.
Globalne funkcije računarskog sistema
Unos podataka
Memorisanje podataka
Izvođenje matematičko-logičkih
operacija
Prikaz podataka
Od računara se zahteva:
Da bude univerzalan ili opšte namenski
Da automatski izvršava zahtevane
operacije
Da memoriše podatke i programe
Da izvršava željene operacije
Da obezbedi zahtevanu komunikaciju sa
okruženjem
Aritmetičko-logičke opracije
Predstavljanje brojeva
Aritmetika u binarnom brojevnom
sistemu
Predstvljanje alfa-numeričkih podataka
Osnovne logičke operacije
Predstavljanje alfa-numeričkih podataka
Svi simboli azbuke (abecede), znakovi interpukcije,
cifre, specijalni znaci u cilju komunikacije sa
računarom, moraju se predstvati na prikladan način
za mašinsku manipulaciju. U komunikaciji sa
računarom najčešće se koriste:
BCD kod
EBCDIC kod
ASCII kod
Unicode
Eksterne memorije
Disketa
Disk
Kompakt disk
Magnetna traka
Flash memorija
3. RAČUNARSKI SOFTVER
Pojam i podela računarskog softvera
Operativni sistemi
Programski jezici
Aplikativni programi
Programiranje aplikacija
Pojam i podela računarskog softvera
Softver
– skup programa koji
omogućava efikasno korišćenje fizičkih
resursa računarskog sistema od strane
raznovrsnih klasa korisnika.
Sistemski softver
– čine oprativni
sistem (oprating szstem), uslužen
programe (utility programs), programske
jezike, komunikacione programe.
Aplikativni programi
– skup programa
pomoću kojih korisnik obavlja različite
poslove pomoću računara.
Operativni sistem
Operativni sistem
računara čini skup
programa koji korisniku omogućava
koričćenje fizičkih resursa računara
(procesor, memorija, informacije
(programi i podaci), ulazno-izlazni
uređeji
Funkcije operativnog sistema
Formiranje (stvaranje) i odstranjivanje
procesa
Upravljanje tokom realizacije procesa
(nesmetano odvijanje procesa bez
uzajamnog beskonačnog blokiranja)
Delovanje u slučaju izuzetnih događaja u
toku izvršavanja procesa
Raspodela fizičkih resursa između
procesa
Obezbeđivanje pristupa programskim
resursima (datotekama, editoru,
kompajlerima itd).
Obezbeđenje čuvanja podataka,
upravljanje pristupom i bezbednošću pri
njihovom korišćenju.
Obezbeđenje komunikacije i
sinhoronizacije procesa.
Operativni stemi sa grafičkim interfejsom
Elementi grafičke komunikacije
Prozor (informativni prozor, dijaloški
prozor)
Meni
Ikona
Kursor
Ikona
Ikona je mala ilustracija - piktogam - na ekranu
monitora (simbol koji predstavlja koncept, objekat
ili događaj)
Ikone pojednostavljuju računarski interfejs.
Dimenzije ikona su od 16x16 do 128x128 piksela
Kurosr
Korsor je objekat koji se pomera na
ekranu monitora i pokazuje tekuću
poziciju.
U različitim aplikacijama ima različit
oblik.
Programski jezici
Programski
jezici su
veštački
jezici
koji se koriste za upravlanje radom
mašina, posebno računara.
Kao i prirodni jezici oni su definisani
pravilima sintakse i semantike koji
opisuju njihovu strukturu i značenje.
Aplikativni programi opšte namene
Obrada teksta
Za tabelarno računanje
Grafički programi
Za upravljanje bazama podataka
Ostali aplikativni programi
Obrada teksta
Obrada teksta odnosi se na kreiranje dokumenata
pomoću programa.
Editori teksta. U Windows-u NotePad.
Procesori teksta. U Windows
operativnom sistemu poznati procesori
teksta su WordPad i (složeniji) MS
Word koji je član MS Office porodice
programa.
DOS editor teksta poziva se naredbom
EDIT
Editori teksta
Kreiranje datoteke (file) sa tekstom
Unošenje i uređenje teksta
Čuvanje teksta
Štampanje teksta
Tabelarno računanje (Spreadsheet)
Program za tabelarno računaje prikazuje
skup ćelija koje formiraju mrežu koja se
sastoji od redova i kolona. Svaka ćelija
sadrži ili alfanumeričke ili numeričke
podatke.
Alternativno, ćelija može sadržati
formulu koja definiše kako će se
izračunavati sadržaj te ćelije na osnovu
sadržaja drugih ćelija.
Spreadsheet programi se koriste u
finansijkom izveštavanju zbog njihove
sposobnosti da automatski preračunaju
čitav list nakon izmene pojedinačne
ćelije.
Visicalc je prvi speadsheet program koji
je radio na računaru Apple II.
U DOS eri najpopularniji program za
tabelarno računanje je bio Lotus 1-2-3.
Na Wndows platformi najpopularniji je
Excel
Programi za izradu prezentacija
(PowerPoint)
PowerPoint je član familije programa
MS Office
Namenjen je za izradu razlicitih
(multimedijalnih) prezentacija.
Služi za:
Prikaz rezultata istraživanja
Promocije proizvoda i usluga
Nastavno sredstvo
Prikaz poslovnih planova i rezultata itd.
PowerPoint
U toku izrade prezentacije koriste se razliciti
pogledi na slajdove:
Nolmalni (Normal view)
Pogled za pregled slajdova (Outline
view)
Pogled na slajd (Slide view)
Pogleda za sortiranje (Slide sorter view)
Pogleda za prikaz slajdova (Slide show)
Ostali aplikativni softver
ERP (Enterprise Resource Planning)
programi pokrivaju (skoro) sve aspekte
poslovanja različitih preduzeća
Statistički programi
Programi za simulaciju
Programi za podršku u odlučivanju
Paketi za podršku u razvoju program
CASE
Programi za podršku u projektovanju
CAD
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti