FINANSIJSKA TRŽIŠTA
1. POJAM I PODJELA (VRSTE) FINANSIJSKIH TRŽIŠTA
Finansijsko tržište je tržišni prostor na kome se susreću ponuda i tražnja finansijsko-
novčanih sredstava. Prema predmetu poslovanja finansijsko tržište se može podijeliti na:
-
novčano tržište ili tržište novca
- trguje se slobodnim novčanim sredstvima i kratkoročnim
hartijama od vrijednosti,
-
devizno tržište
- tržište na kome se trguje devizama,
-
tržište kapitala
- mjesto na kome se trguje kapitalom, odnosno novcem koji može da se
plasira na duže rokove i dugoročnim hartijama od vrijednosti
1.2. Značaj i uloga (funkcije) finansijskih tržišta
Finansijska tržišta su dio ekonomskog sistema. Jaka finansijska tržišta dala
su doprinos nastanku
i razvoju velikih privrednih subjekata. Uloga finansijskih tržišta ogleda se u nj. funkcijama:
• Funkcija povezivanja – omogućavaju povezivanje investicionih subjekta
• Alokativna funkcija – finansijska tržišta omogućavaju alokaciju slobodnih finansijskih
sredstava, usmjeravanjem tokova finansijskih sredstava od onih subjekata koji raspolažu
viškovima sredstva ka onim subjektima kojima ta sredstva nedostaju.
• Funkcija razvoja - finansijska tržišta doprinose privrednom razvoju.
• Funkcija efikasnosti – omogućava se efikasno korišćenje finansijskih sredstava jedne
nacionalne ekonomije, čime se obezbjeđuje efikasnije poslovanje u privredi.
•Funkcija određivanja cijene finansijskih sredstava – na finansijskim tržištima se određuju
cijene finansijskih sredstava i druge funkcije.
1.3. Tržište kapitala
Tržište kapitala je sastavni dio finansijskog tržišta (plasira se kapital, sklapaju se poslovi
dugoročnog kreditiranja, kupuju se i prodaju hartije od vrijednosti sa dugim rokom dospijeća).
Možemo izdvojiti:
- investiciono tržište, - hipotekarno tržište i - tržište dugoročnih hartija od vrijednosti.
1.3.1. Investiciono tržište
Na investicionom tržištu odobravaju se investicioni krediti. Dobijaju se na osnovu investicion
og projekta, kojim treba da se pokaže da će investiranje biti opravdano. Investicioni projekat
predstavlja analizu investicije ulaganja iz različitih uglova. Kredit se dostavlja odjednom
ukoliko se vrši ulaganje u kupovinu opreme, a periodično kada se dio po dio kredita daje
korisniku.
1.3.2. Hipotekarno tržište
Na hipotekarnom tržištu odobravaju se hipotekarni krediti. Korisnik mora nešto od svoje
imovine (zemljište, kuću, lokal ili neku drugu građevinu) da stavi pod hipoteku. Imovina
stavljena pod hipoteku se procjenjuje i od njene vrijednosti zavisi visina kredita, koji se daje u
iznosu od 50-60 % vrijednosti hipoteke. Imovina stavljena pod hipoteku se evidentira u
knjigama i vlasnik nema pravo da je otudji dok ne otplati kredit. Hipoteka se skida (briše)
1
kada korisnik vrati kredit, a ukoliko se to ne dogodi imovina prelazi u vlasništvo davaoca
kredita.
1.3.3. Tržište dugoročnih hartija od vrijednosti ili vrijednosnih papira
Na njemu se trguje dugoročnim vrijednosnim papirima. Razlikujemo:
1. primarno tržište – kupoprodaja dugoročnih hartija od vrijednosti tek emitovanih (dionice
i/ili obveznice),
2. sekundarno tržište – vrši se preprodaja ranije emitovanih dugoročnih hartija od vrijednosti.
1.4. Novčano tržište ili tržište novca
Novčano tržište je jedan dio ukupnog finansijskog tržišta. Na njemu se vrši plasiranje
slobodnog novca. U okviru novčanog tržišta razlikujemo:
- lombardno tržište, - eskontno tržište, i - tržište hartija od vrijednosti.
1.4.1. Lombardno tržište
Na lombardnom tržišu odobravaju se lombardni krediti. Lombadrni kredit je kratkoročni
kredit i dobija se (odobrava se na osnovu zaloga pokretnih stvari) i vraća za vremenski period
do 1 godine dana. Najčešće se zalažu hartije od vrijednosti, nakit, zlato. Visina lombardnog
kredita zavisi od vrijednosti zaloga. Banka vrši procjenu vrijednosti založene stvari i tek tada
odredi koliki kredit daje. Kredit se odobrava u iznosu od oko 60% vrijednosti založene stvari.
Kada korisnik vrati pozajmljena sredstva, on dobija založenu stvar natrag, medjutim ukoliko
pozajmica ne bude vraćena, zalog prelazi u vlasništvo davaoca kredita.
1.4.2. Eskontno tržište
Eskontna stopa je kamata koju poslovne banke plaćaju ukoliko uzimaju kredit od centralne
banke. Eskontovati znači naplatiti potraživanja prije roka. Obično se eskontuju vrijednosni
papiri (mjenice). Mjenica može da se naplati prije roka dospijeća ukoliko se izvrši
eskontovanje.
1.4.3. Tržište kratkoročnih hartija od vrijednosti
Tržište kratkoročnih hartija od vrijednosti je tržište na kome se trguje vrijednosnim papirima
sa kratkim rokom dospijeća do jedne godine. Na njemu se pojavljuju lica koja prodaju i lica
koja kupuju hartije. Prodaju ih oni kojima je potreban novac, a kupuju ih lica sa viškom
slobodnih sredstava.
1.5. Devizno tržište
Devizno tržište je jedan dio finansijskog tržišta. Devizno tržište postoji jer mora da postoji
zvanično mjesto na kome će se trgovati devizama. Devizni kurs, se formira na samom tržištu.
Devizni kurs raste kada je tražnja za devizama veća od ponude, a opada kada je ponuda veća
od tražnje.
Devizno tržište se dijeli na:
- organizovano ili legalno i - neorganizovano ili crno tržište.
Lica koja se pojavljuju prilikom funkcionisanja, rada deviznog tržišta su:
1. pravna lica, 2. fizička lica, 3. poslovne banke i 4. Centralna banka BiH.
2
