Carine i uvozni režim
Carine i uvozni rezim...
2
UVOD
Carine i carinski sistem odredjene države je od odgromnog značaja za razvoj i zaštitu domaće
privrede.Bez modernih carina i carinskog sistema ne može se ostvariti ni privredni prosperitet
zemlje,a niti njeno uključivanje u medjunarodne tokove.Carina je snažan izvor budžetskih
prihoda države.Carina i carinski sistem moraju da se stalno mjenjaju,dopunjuju i usavršavaju,
sve u cilju da carina bude ekonomski faktor zaštite i razvoja domaće privrede.Na tom planu,
država ne može imati samo autonomna rjesenja,nacionalna rješenja,već se u carinski sistem
moraju inkorporirati i savremena medjunarodna rješenja prije svega,predvidjena kod niza
razvijenih država, kao i rješenja koja postoje u medjunarodnim organizacijama, prije svega u
Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.To je uslov,bez kojeg se ne može razvijati domaća privreda,
niti uključivati ista u medjunarodne privredne tokove.
Carina ima posebnu ulogu i pri premošćavanju carinskih i vancarinskih barijera koje postoje,
posebno kod niza ekonomskih integracija, pa i carinska unija.U tim slučajevima, moraju se
tražiti odgovarajuća pravna i ekonomska rješenja kako bi robe i proizvodi iz zemalja koje se
nalaze izvan takvih regionalnih ekonomskih integracija mogle da dopru i na tržištu (na
primer, putem zaključivanja posebnih ugovora o carinskim preferencijama i drugih ugovora
kojima bi se unapredila robna razmjena izmedju zemalja ekonomske integracije i zemalja koje
se nalaze izvan tih integracija). Primer za to je Evropska unija (EU) i privredna saradnja
zemalja izvan EU sa ovom integracijom,gdje se putem opšte šeme preferencijala nastoji
unaprediti privredna saradnja EU sa odredjenim zemljama.
Carine i uvozni rezim...
3
1. CARINA
Pojam carina pominje se u 13 veku, potice od reci “car”, a oznacavala je prihode koji su
pripadali caru bez obzira na izvore tih prihoda i zvale su se “careve dažbine”. Rec carina srece
se još pre naše ere. Znana je bila i starim Rimljanima, koji su u granicnim oblastima osnivali
carinske stanice, gde su naplacivali sve dažbine za robu (carine, takse, saobracajni porez itd).
U italianskom jeziku opšte prihvacen termin za carinu je “dogana”, u španskom i
portugalskom “aduana”a u francuskom jeziku “douane”. U SAD, Velikoj Britaniji i drugim
zemljama engleskog govornog podrucja za carinu se upotrebljava izraz “customs”, u
nemackoj “zoll” a u turskom jeziku “gumruk”.
Carine u srednjem veku zavode feudalci, kneževi, manastiri, crkve i dr. Tada je carina imala
samo fiskalni karakter.
U istoriji balkanskih naroda poznato je, da je naplacivana carina i da je imala razlicite nazive:
“tridesetica”, “duana”, “mitnica”, “harmica”, “dumruk” i dr.
Za vreme vladavine Turske, u Srbiji i Bosni i Hercegovini isto je se naplacivala carina. Tamo
je se carina nazivala “dumruk”, naziv koji je preuzet od Turaka.
Poceci carinske službe u Srbiji datiraju od maja meseca 1804. godine, kada je Karadorde
Petrovic na Ostružnici kod Beograda ustanovio carinarnicu (dumrukanu) sa skelom. Prihod od
ove carinarnice isao je komandantu topciderske vojske koji ga je koristio za placanje vojnih
potreba obezbedivanih iz Srema.
U septembru 1805. godine otvaraju se novi carinski prelazi: zabreški, šabacki i mitrovacki, a u
decembru iste godine poslati su carinici na nove prelaze dunavske i moravske. Znaci, carina
kao instrument naplate za uvoz, izvoz i prevoz robe poznata je još od osnivanja države i sa
njom je u neraskidivoj vezi do današneg dana. Znacaj carina sa fiskalnog aspekta narocito je
bio izražen u srednjem veku. Svoj današnji oblik pocinje dobijati krajem 18 veka i to pod
uticajem merkantilizma. Danas carine mnogo više služe za ostvarivanje ekonomsko –
politickih ciljeva nego cisto fiskalnih ciljeva.
Carine su jedan od osnovnih javno-pravnih oblika prihoda. Predstavljaju jedan od
najznacajnijih intrumenata u domenu spoljno-trgovinske polike, i spada u posredne poreze.
Znacenje pojma carina se vremenom menjalo. Tokom istorije, pod ovim pojmom su se
podrazumevala placanja radi prelaza robe preko nekog puta, mosta ili reke. Danas se pojam
carina uglavnom koristi za placanja pri kretanju roba preko državne granice (uvoz, izvoz,
tranzit).
Carina je dažbina koja se u vidu novcanog iznosa naplacuje na robu po unapred utvrdenim
kriterijumima i po utvrdenim carinskim stopama u carinskoj tarifi, najcešce od strane države
uvoznice, u cilju zaštite domace privrede ili iz fiskalnih, socijalnih i drugih razloga.
Carina je dažbina koju namece država, koja se naplacuje prilikom uvoza, izvoza ili tranzita
odredenih roba kroz njenju teritoriju. To je iznos davanja (obaveza) uvoznika robe u domacoj
valuti po osnovu uvoza odnosno prelaska robe preko carinske linije jedne države, odnosno
prelaska preko granice. Carina je u principu trošak poslovanja uvoznika, mada se najcešce
prebacuje na potrošaca.
Carine predstavljaju iznos za koji se povecava vrednost ili cena uvozne robe za kupca na
domacem tržištu.
Osnovna namena carina je u generisanju prihoda ili u limitiranju uvoza na teritoriju odredene
zemlje.
Carine kao instrument spoljno-trgovinske politike, mogu da deluju na menjanje i formiranje
odnosa cena i troškova na domacem tržištu, a preko cena i na uvoz i izvoz, na ravnotežu
trgovinskog i platnog bilansa, zaposlenost, na ubrzavanje ili usporavanje razvoja odredene
grane ili privrede, tražnju i potrošnju i dr.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti