Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih 

ekonomista za rukovodeće kadrove

Predmet: Ustavno pravo

SEMINARSKI RAD

Tema: Izbor i funkcija predsednika Republike Srbije

Profesor: Dr. Dragan Golijan

        Student: Aleksandar Perović

 Br. Indeksa: I-059/11
     Grupa br. 5, Čačak

Čačak, jun 2013

Uvod:

U Republici Srbiji predsednik Republike je inokosni državni organ, neposredno izabran od strane 
građana sa pravom glasa, koji vrši funkciju šefa države. U većini savremenih ustavnih sistema, 
šefomima države se ustavom poveravaju određeni poslovi izvršne vlasti. Trenutni predsednik 
Republike Srbije je Tomislav Nikolić koji je na izborima 2012 godine imao naveći broj glasova.
U Srbiji postoje tri organa vlasti, zakonodavna, izvršna i sudska. Narodna skupština je nosilac 
ustavotvorne i zakonodavne vlasti, Vlada je nosilac izvršne vlasti a sudovi imaju sudsku vlast. 
Predsednik bi trebao biti neko ko drži ravnotežu i međusobno kontroliše ta tri organa vlasti. On 
međusobno usklađuje, dovodi u red i kordinira državne organe koji su nosioci zakonodavne i 
izvršne vlasti. ,,Benžamen Konstantin je smatrao da je vlast šefa države (posebno ustavnog 
monarha) ipak posebna, četvrta državna vlast, koju je on nazivao moderatona vlast (pouvoir 
moderateur), vlas koja sprečava blokadu u funkcionisanju države, sprečava zaoštravanje 
suprotstavljenih mišljenja i vodi prema zajedničkim zaključcima, ka harmoniji vlasti u državi''.*1

Da bi predsednik mogao vršiti takvu vlast on mora biti nezavistan od bilo kog drugog organa 
vlasti. On nesme biti ni zavistan od parlamenta iako ga on bira, to tako i jeste, jer Ustav garantuje 
njegovu samostalnost. Ali, najbolji način ,,obezbedjivanja'' neutralnosti se vrši neposrednim 
izborom birača. Tako se izjednačuje sa biračkim telom, tj. narodom i stiče narodnu legitimaciju 
koja ga čini nezavisnim u potpunosti. Predsednik je po URS-u (Ustav Republike Srbije) 
nadstranački, nadnacionalni i nadregionalni državni organ. On izražava volju naroda i nacionalno 
jedinstvo. Nadležnosti predsednika Republike se uredjuju Ustavom, a izbori za predsednika 
Republike zakonom.

Predsednik Republike ne sme vršiti ni jednu drugu javnu funkciju niti profesionalnu delatnost. 
Iako se kao šef političke partije ne smatra (nije javna funkcija) on bi u tom slučaju predstavljao 
samo deo celine koja nije kompaktna jer ima izjavu volja koja su u sukobu interesa drugih 
političkih partija. Predsednik Republike Srbije uživa imunitet kao narodni poslanik. A o 
imunitetu predsednika odlučuje Narodna skupština većinom glasova svih narodnih poslanika.

1

______________________________________________________________________________

*1: Marković Ratko, 

Ustavno pravo, 

Beograd,

 

Službeni glasnik, str. 131

background image

  

Po završetku glasanja, RIK zaspisnički utvrđuje i objavljuje konačne rezultate izbora u 
Službenom glasniku RS u roku od 96 sati od zatvaranja biračkih mesta.

Za predsednika Republike Srbije izabran je onaj kandidat koji dobije najveći broj glasova. Bez 
obzira na izlaznost birača, tj. broja koji je izašao da glasa. Broj glasača utvrđuje se na osnovu 
broja glasačkih listića koji se nalaze u glasačkoj kutiji. U slučaju da ni jedan kandidat ne dobije 
većinu glasova, glasanje se ponavlja u roku od 15 dana, ali u taj drugi krug glasanja idu samo 
dva kandidata koja su u prvom krugu imala najveći broj glasova. U drugom krugu predsedničkih 
izbora pobeđuje kandidat koji je imao više glasova na izborima.

Prilikom stupanja na dužnost predednik Republike Srbije polaže zakletvu pred Narodnom 
skupštinom. Taj tekst je utvrđen Ustavom i glasi: ,, Zaklinjem se da ću sve svoje snage posvetiti 
očuvanju suverenosti i celine teritorije Republike Srbije, uključujući i Kosovo i Metohiju kao 
njen sastavni deo, kao i ostvarivanju ljudskih i manjinskih prava i sloboda, poštovanju i odbrani 
Ustava i Zakona, očuvanju mira i blagostanja svih građana Republike Srbije i da ću savesno i 
odgovorno ispunjavati sve svoje dužnosti''.*3 (član 114. stav 3) Uočavamo da je tekst zakletve 
formulisan tako da se ističe očuvanje teritorije Kosova i Metohije i napominje, kao da ono nije 
ranije bilo u sastavu Republike Srbije. A ona ne sadrži elemente verskog karaktera, što je dobro. 
Pred Haškim tribunalom se postavilo pitanje da li predsednik Republike može odgovarati za 
nepoštovanje zakletve.  Polemikom su došli do zaključka da zakletvom koju je položio 
predsednik Republike nije pravna norma kojom se zasniva pravna odgovornost, već svečana, 
kojom se zasniva moralna obaveza. Predsednik Republike može odgovarati samo za 
nepoštovanje konkretnih ustavnih normi. Iako je u Ustavu, zakletva to nije.

3

______________________________________________________________________________
*3: Dr. Slavnić Ljiljana, 2007, 

Ustavno pravo

, Novi Sad, Privredna akademija, str. 316 

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti