Kratak komentar na ranije osnovne faze u razvoju menadžmenta koje su primjenjive i
danas:
-
Klasična teorija
-Industrijalizacija (otkriće motora sa unutrašnjim sagorijevanjem)
-
Neoklasična teorija
-Učešće radnika u menadžmentu i organizaciji
Sa aspekta savremenog menadžmenta relevantne su moderna i postmoderna faza razvoja.
-
Moderna faza
(Faza visokog rizika, era globalizacije i nacionalne kulture) karakterišu je
više pravaca i razvoj: teorije sistema, kvantitativne teorije, teorije strateškog
menadžmenta i nepredvidivosti, teorija društvene odgovornosti, organizacijskog
ponašanja...
-
Postmoderna faza
(Razvoj informacijskih i intelektualnih tehnologija) karakterišu je
fleksibilni proizvodni sistemi, ekonomski neoromantizam, neomenadžment i
neomarksističa kritika.
-
EKONOMSKI NEOROMANTI
ZAM: polazi od toga da tržište potrošnje opredjeljuje
organizaciju i menadžment i utiče na promjene i specijalizaciju
-
NEOMENADŽMENT
: na fleksibilne proizvodne sisteme utiče i potrošnja i proizvodnja
-
NEOMARKSISTIČKA KRITIKA
: zagovara udruživanje i zajedničko djelovanje u
izgradnji odnosa u procesu proizvodnje više subjekata što utiče na izgradnju i
funkcioniranje fleksibilnih proizvodnih sistema.
Šta karakteriše savremeni menadžment u pojedinim zemljama?
Karakteristike savremenog menadžmenta u SAD ogleda se u razvoju familijarnih korporacija, u
Švedskoj i Njemačkoj značajnu ulogu imaju asocijacije radnika, u Aziji je izuzetan razvoj
poduzetništva, Italijanski menadžment je poznat po razvoju dizajna i modnih trendova, Francuska
po prehrambenoj industriji.
Šta karakteriše savremeno okruženje?
To su: totalna neizvjesnost, globalizacija, internacionalizacija, perfekcionizam,
deindustrijalizacija u nerazvijenim zemljama, posebne političke promjene, napredovanje
tehnologije, novi izvori komuniciranja, fleksibilnost, prilagođavanje klijentu, regionalizacija
ekonomije, visoka fokusiranost, sve veće učešće ženske radne snage, klimatske
promjene,globalni i lokalni terorizam, globalna ekonomska kriza.
Šta su uzroci krize u svijetu?
Uzroci globalne ekonomske krize u svijetu se dijele na principijelne izvore, praktične izvore,
izvore krize u SAD i drugim razvijenim zemljama, izvori krize kod nas i generalne izvore i
utjecaje krize. Stanje krize prijeti da uništi organizaciju, državu, preduzeće...Kriza ugrožava
primarne ciljeve ishoda, stvara osjećaj iznenađenja, nejasnoća i smanjuje mogućnost obavljanja
osnovnih operacija. Pojmovi vezani za krizu su: smetnje, katastrofe, rizici.
VRSTE KRIZA:
Predvidive, nepredvidive, potencijalne, strateške, ekonomske, socijalne,
pravne...
UZROCI KRIZE
: su različiti i dijele se na vanjske i unutarnje uzroke.
SIMPTOMI KRIZE
:Finansijski pokazatelji, društveni pokazatelji, socijalni i politički
pokazatelji.
UZROCI KRIZE U BIH:
Politička nestabilnost, odsustvo pravne države, siromaštvo, loša
ekonomija, visok nivo korupcije. Kriza u BiH traje dugo, krivci za krizu se traže izvan preduzeća,
prevelika su očekivanja od vlade, loša privatizacija, subjektivni stavovi o krizi, nerealan
(precjenjen) kurs KM – što uzrokuje povećan uvoz u odnosu na izvoz, niska stopa inflacije. Ne
postoje planovi ruralnog razvoja i razvoja poljoprivrede, nedostatak centralizovanih fondova za
potrošnju, visoka budžetska potrošnja, neravnoteža između proizvodnje i potrošnje, loš
menađment, nerazvijena poduzetnička ekonomija, nedavanje značaja inovacijama.
PRINCIPIJELNI IZVORI KRIZE
su:sistemske greške tržišne ekonomije i bankarskog
sistema, nedovoljno ulaganja u profitabilne programe, narušena ravnoteža između novčane mase i
robnih fondova, ulaganje u neproizvodnu potrošnju, pad potražnje i zaposlenosti, dominacija
finansijskog nad realnim ekonomskim sektorom, loša kontrola banaka i drugih finansijskih
institucija...
PRAKTIČNI IZVORI KRIZE
su:zamjena klasičnih kreditnih oblika emisijom vrijednosnih
papira, hipotekarni krediti, zajmovi za automobile, potraživanja od kreditnih kartica, lizing
potraživanja...
IZVORI I POSLJEDICE KRIZE U SAD
i drugim razvijenim zemljama: hipoteke, ivesticijski
fondovi, berze, krediti, pad ciejna nekretnina, rast kamatnih stopa, pad nekoliko velikih banaka...
