1.  Debian GNU/Linux
http://www.debian.org/

Debian je distribucija koju autori razvijaju za svoje potrebe. Razvija se prema dokumentu koji 
se zove  

’Debian social contact’

  i koji zapravo garantuje da se distribucija može podeliti s 

drugima. Debian paketi podijeljeni u tri grupe

: free(main),  contrib i non-free.

 Grupu 

'main' 

čine paketi koji su gro distribucije, besplatni su i uglavnom su u sastavu instalacijskih medija. 
Grupa 

'contrib'

 su paketi koji nisu deo standardne distribucije, ali su besplatni. Grupa 

'non-

free'

  su paketi koji imaju besplatan izvorni kod,   i treba po instalaciji licencirati. Debian je 

ujedno   distribucija   koja   raspolaže   s   najvećim   izborom   gotovih   binarnih   paketa,   jer   je 
popriličan   broj   ljudi   koji   razvijaju   Debian   a   imaju   vrlo   različite   interese   i   potrebe,   pa 
održavaju mnoštvo različitih paketa. Ova distribucija dobila je ime prema imenima ljudi koji 
su osnovali ovaj projekt: Debra i Ian Murdock. Postoje dva tima koji se brini o razvoju 
Debian-a. Jedan se bavi samim razvojem operativnog sustava i programske potpore, a drugi 
rešava sigurnosne propuste.

9. Android
http://www.android.com/

Android   operativni   sistem   je   trenutno   najrasprostranjeni   operativni   sistem   za   mobilne 
telefone. Prilagođen je tako da se može koristiti na većini mobilnih uređaja, uključujući pored 
mobilnih telefona i tablet računare, laptop računare, netbook računare, smartbook računare, 
čitače elektronskih knjiga, pa čak i ručne satove.  Iako je Android Linux distribucija, on po 
nekim   stvarima   odstupa   od   većine   standardnih   Linux   distribucija,   npr.   Android   nema 
standardni X Window System ili standardni skup GNU biblioteka pa tako nije u mogućnosti 
da pokreće aplikacije razvijene za druge standardne Linux sisteme. Aplikacije se pokreću u 
okruženju odvojenom od ostatka sistema gde dobijaju samo određeni deo sistemskih resursa, 
pa   tako   nemaju   pristup   delovima   sistema   koji   su   im   nepotrebni,   što   donekle   poboljšava 
sigurnost i stabilnost sistema, takođe pri instalaciji aplikacija korisnik dibija listu svih dozvola 
koje   jedna   aplikacija   zahteva   da   bi   se   instalirala,   što   korisniku   daje   mogućnost   da   uoči 
potencijalno štetne aplikacije i obustavi njihovu instalaciju pre nego što dođe do oštećenja. 
Verzija   4.0   koja   nosi   naziv   Ice   Cream   Sandwich   je   trenutno   najnovija   verzija   Android 
operativnog   sistema.   Ova   verzija   donosi   redizajnirani   korisnički   interfejs   prilagođen   za 
displeje visoke rezolucije i dizajniran je tako da omogući čist i jasan prikaz teksta i grafičkih 
elemenata na ovakvim displejima.

2.Fedora
http://fedoraproject.org/

Fedora   je   nastala   na   temelju   komercijalne   Linux   distribucije   Red   Hat   Linux.   Ona 
donosi najnovije tehnologije iz open source sveta (iako u zadnje vreme ni ostale distribucije 
ne zaostaju), tako da uz nju korisnici neće biti uskraćeni za najnovije aplikacije i tehnologije u 
Linux svijetu. Ono za šta će eventualno biti uskraćeni, ukoliko koristite najnovije izdanje 

Fedore, je stabilnost, jer nije dovoljno istestirana kao stabilnije distribucije te se može naći 
kakav nedostatak.

Inače, Fedora se ne preporučuje novim korisnicima jer u službenim repozitorijima ne pruža 
podršku za   svakakve   kodeke,   drivere  i   druge  aplikacije  zatvorenog   koda,   pa  se  početnici 
moraju namučiti dok ne podese sve kako treba. Ali postoje neke distribucije bazirane na 
Fedori koje odmah nakon instalacije pružaju sve to, a neke od njih su Fuduntu i distribucija 
domaćeg autora, Fusion Linux. 

3. Gentoo Linux
http://www.gentoo.org/

Gentoo   je   operativni   sistem   građen   na   Linux   kernelu   i   zasnovan   na   portage   upravniku 
paketima.   Distribuira   se   kao   slobodan   operativni   sistem   otvorenog   koda.   Za   razliku   od 
konvencionalnih distribucija, korisnik kompajlira pakete iz koda, lokalno na svom sistemu, 
prema željenim konfiguracijama, no za neke velike pakete kao što su Firefox ili Libre Office 
postoje već prekompajlirani paketi za određene arhitekture. Distribucija je dobila ime po 
najbržem plivaču među pingvinima, Gentoo pingvinu, te simbolizira potencijalne performanse 
u brzini kod optimiziranih sistema prema samome stroju. Dizajnirana je sa ciljem da bude 
modularan i portabilan sistem, jednostavan za održavanje, fleksibilan te optimiziran prema 
računaru na kojem će se koristiti. Gentoo je danas portan na sve veće arhitekture. Za samu 
instalaciju postoji više načina. Gentoo se može instalirati iz već postojeće instalacije, preko 
Gentoo   Live   DVD-a,   odnosno   preko   live   medija   bilo   koje   distribucije   (osobno   koristim 
Ubuntu ili OpenSuse), ili pak na klasičan način sa Gentoo minimal CD-a. 

Želiš da pročitaš svih 2 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti