Skok u vis
Univerzitet u Novom Sadu
Fakultet sporta i fizi
č
kog
obrazovanja
Vladimir Mago
č
Student prve godine
SKOK U VIS
Seminarski rad iz Atletike
Predmetni nastavnik: Dr Ilona
Mihajlovi
ć
Novi Sad, 2011
SADRŽAJ
1
1. Uvod………………………………………………..3 str
2. Predmet i cilj …………………………………….....4 str
3. Metoda rada………………………………………..4 str
4. Pregled kroz historiju……………………………....5 str
5. Pravila…………………………………………….....6 str
6. Analiza tehnike……………………………………..7 str
7. Antropološke karakteristike skaka
č
a………………12 str
8. Literatura…………………………………………....14 str
1.
Uvod
2

Omogućiti da se učenik opredijeli za atletiku kao “kraljicu” sportova u
kojoj će uživati i koju će upražnjavati cijeli život kao temeljni sport,
kao dopunu drugim sportovima ili kao rekreaciju ne isključujući
mogućnost ostvarivanja karijere
3. Metod rada
U ovom seminarskom radu koristit
će se deskriptivna metoda na nivou
teorijske analize i uopštavanja. Koristit će se primarni i sekundarni izvori
informacija, kako domaća tako i strana literatura, stručni referati, Internet
izvori, kao i ostali izvori informacija.
4. Pregled kroz Historiju
Z
a vrijeme igara u antičkoj Grčkoj nije se skakalo u vis, jedino se
spominje kako su pripadnici plemena Watusi u Africi skakali u vis s odrazom s
termitnjaka. Preskakvši svoju visinu dokazivali su zrelost (muškost).
Moderni skok u vis javlja se krajem 18.st. u Njemačkoj, započeo je kao fizička
aktivnost djece. Kao natjecateljska disciplina razvija se sredinom 19.st. u
4
Engleskoj (Škotskoj). Skok u vis je kroz povijest doživio najveće promjene od
svih ostalih atletskih disciplina. Tehnika je doživjela brojne promjene od zgrčne
preko prekoračne tehnike (škarice), dvostrukih škara (sweeney), Western roll
(horine), opkoračne pa do današnje Fosbury – flop tehnike.
D
ugo vremena dominirala je opkoračna ili stradle tehnika, (licem prema
letvici), sve do Olimpijskih igara u Grenobleu 1968. godine kada je za SAD u
skoku u vis nastupao Dick Fosbury. Izveo je dotad svijetu neviĎeni skok –
leĎima je bio okrenut letvici. Tim je skokom postao novi olimpijski prvak te
postavio novi svjetski rekord. Njegova tehnika, nazvana flop-Fosbury, pokazala
se vrlo uspješnom i jednostavnom za izvedbu. Munjevitom brzinom se proširila
po svijetu i potpuno izbacila stradle tehniku sa scene. Danas, svi koriste flop
tehniku za atletski skok u vis.
Današnji svjetski rekordi u disciplini skoka u vis za žene i muškarce:
Skok u vis:
2,09
Stefka
Kostadinova,
Bugarska
Rim, 30.
kolovoza 1987.
Skok u vis:
2,45
Javier
Sotomayor,
Salamanca, 27.
srpnja 1993.
5. Pravila
Skok u vis je atletska disciplina u kojoj takmičari skaču preko horizontalno
postavljene prepreke - letvice postavljene na određenu visinu. Skok u vis je
olimpijski sport i do danas je takmičenje u skoku u vis održano na svakim
ljetnim Olimpijskim igrama.
Pred početak svakog takmičenja komisija određuje na kojoj će visini biti
postavljena letvica. To je obično relativno mala visina, a svakom atletičaru je
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti