Na  osnovu 

č

lana 53. alineja 8. Poslovnika Narodne Skupštine Republike Srpske 

(„Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 99/06) Zakonodavni odbor Narodne Skupštine 
Republike Srpske, na sjednici  30.05.2007. godine, utvrdio je novi pre

č

ć

eni tekst Zakona o 

radu („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 38/00, 40/00, 47/02, 38/03, 66/03 i 20/07)

 

kojem je ozna

č

en dan stupanja na snagu navedenog zakona. 

 
 
Broj: 02/3- 951/07                            

 

                Predsjednik 

Banja Luka, 30.05.2007. godine 

 

 

          Zakonodavnog odbora 

 

 

 

 

 

                                Dr Željko Mirjani

ć

 s.r. 

 

Z A K O N   O   R A D U 

- Pre

č

ć

eni tekst - 

 

 

I - OSNOVNE ODREDBE 

 

Č

lan 1. 

 

 Ovim zakonom ure

đ

uje se na

č

in i postupak zaklju

č

ivanja ugovora o radu izme

đ

radnika i poslodavaca, radno vrijeme radnika, odmori i odsustva, plate i naknade po osnovu 
rada, zaštita prava iz radnog odnosa, reprezentativnost sindikata i poslodavaca, zaklju

č

ivanje i 

primjena kolektivnih ugovora, rješavanje sporova izme

đ

u radnika i poslodavca, u

č

ć

radnika i sindikata u zaštiti prava radnika, prestanak ugovora o radu, nadzor nad primjenom 
zakona i druga prava i obaveze koji nastaju po osnovu radnog odnosa na teritoriji Republike 
Srpske (u daljem tekstu: Republika). 

 
 Prava i obaveze iz radnog odnosa nastaju s danom kad radnik, na osnovu ugovora o 

radu, stupi na rad kod poslodavca. 

 

Č

lan 2. 

 

 

Radnikom, u smislu ovog zakona, smatra se lice koje je zaposleno na osnovu ugovora 

o radu. 
 

Č

lan 3. 

 
 

Poslodavcem, u smislu ovog zakona, smatra se preduze

ć

e, ustanova, banka, 

organizacija za osiguranje, udruženje, agencija, zadruga i svako drugo pravno i fizi

č

ko lice 

koje radniku, na osnovu ugovora o radu, daje zaposlenje. 
 

Č

lan 4. 

 

 Odgovaraju

ć

e odredbe ovog zakona primjeni

ć

e se i na radnike zaposlene u organima 

državne uprave, pravosu

đ

a, unutrašnjih poslova, carinske službe i u drugim državnim 

organima i organizacijama, ukoliko drugim zakonom nije druga

č

ije odre

đ

eno. 

 

 
 

Č

lan 5. 

 

http://www.almaprnjavorac.com

 

Radnik, kao i lice koje traži zaposlenje, ne može biti stavljen u neravnopravan položaj 

kod ostvarivanja prava po osnovu rada i prava na zaposlenje zbog rase, etni

č

ke pripadnosti, 

boje kože, pola, jezika, religije, politi

č

kog ili drugog mišljenja i ubje

đ

enja, socijalnog 

porijekla, imovnog stanja, 

č

lanstva ili ne

č

lanstva u sindikatu ili politi

č

koj organizaciji, 

tjelesnog i duševnog zdravlja i drugih obilježja koja nisu u neposrednoj vezi sa prirodom 
radnog odnosa. 
 

 

Č

lan 6. 

 
 

 Radnici imaju pravo da po svom slobodnom izboru organizuju sindikat i da se u njega 

u

č

lanjuju, u skladu sa statutom i pravilima sindikata. 

 
 

 Poslodavci imaju pravo da po svom slobodnom izboru organizuju odgovaraju

ć

udruženja poslodavaca i da se u njih u

č

lanjuju, u skladu sa statutom i pravilima tih udruženja. 

 
 

 Sindikat i udruženja poslodavaca osnivaju se bez ikakve prethodne saglasnosti bilo 

kog državnog organa. 
 

Č

lan 7. 

 
 

Radnici, odnosno poslodavci, slobodno odlu

č

uju o svom istupanju iz sindikata, 

odnosno iz udruženja poslodavaca. 
 

Č

lan 8. 

 

 

Poslodavcima i udruženjima poslodavaca, kada djeluju u svoje ime ili putem drugog 

lica, 

č

lana ili zastupnika, zabranjeno je da se miješaju u organizovanje i rad sindikata, ili da, 

uz davanje materijalne ili druge podrške sindikatu, kontrolišu njegov rad. 
 
 

Sindikatu, kada djeluje u sopstveno ime ili putem drugog lica, 

č

lana ili zastupnika, 

zabranjeno je da se miješa u organizovanje, rad i upravljanje udruženjem poslodavaca. 
 

Č

lan 9. 

 
 

 Zakonita djelatnost sindikata i udruženja poslodavaca ne može se trajno niti 

privremeno zabraniti. 
 
 

 

Sindikalne organizacije upisuju se u registar sindikalnih organizacija, koji propisuje i 

vodi  ministarstvo nadležno za poslove  rada. 
 
 

 
 
 

Č

lan 10. 

 
 

 Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, bliže se ure

đ

uju prava 

po osnovu rada, obim prava i na

č

in i postupak njihovog ostvarivanja. 

 
 

 Kolektivnim ugovorom, u smislu odredaba ovog zakona, smatra se onaj kolektivni 

ugovor koji je obavezuju

ć

i za poslodavca i radnike koji su kod njega zaposleni, a u 

č

ijem je 

http://www.almaprnjavorac.com

background image

  

Lice 

izme

đ

u navršenih 15 i 18 godina života može zaklju

č

iti ugovor o radu pod 

uslovom da pribavi uvjerenje ovlaš

ć

enog doktora medicine da posjeduje opštu zdravstvenu 

sposobnost za rad i saglasnost zakonskog zastupnika. 
 
 

 Lice koje nije navršilo 18 godina života ne može zaklju

č

iti ugovor o radu za 

obavljanje poslova na kojima postoji pove

ć

ana opasnost od povreda ili pove

ć

an štetni uticaj 

na zdravlje (u daljem tekstu: poslovi sa posebnim uslovima rada). 
 
 

2. Vrste i trajanje ugovora o radu

 

 

Č

lan 15. 

 
 

 Ugovor o radu može se zaklju

č

iti na neodre

đ

eno ili na odre

đ

eno vrijeme. 

 
 

 Ugovor o radu u kome nije nazna

č

eno vrijeme trajanja, smatra

ć

e se ugovorom o radu 

na neodre

đ

eno vrijeme. 

 

Č

lan 16. 

 

 

 Ugovor o radu na odre

đ

eno vrijeme ne može se zaklju

č

iti na duži period od dvije 

godine. 
 

 Ugovor o radu na odre

đ

eno vrijeme može se zaklju

č

iti u sljede

ć

im slu

č

ajevima: 

 

- izvršavanja posla koji traje do 6 mjeseci; 

 

- privremenog pove

ć

anja  obima posla; 

 

- zamjene odsutnog radnika do godinu dana;

 

 - 

obavljanja 

posla 

č

ije je trajanje unaprijed odre

đ

eno prirodom i vrstom posla. 

 
 

 Ugovor o radu  zaklju

č

en suprotno odredbi stava 2

.

 ovog 

č

lana smatra se ugovorom o 

radu na neodre

đ

eno vrijeme. 

 
 

 Radni odnos zasnovan na osnovu ugovora o radu na odre

đ

eno vrijeme prestaje 

istekom roka odre

đ

enog tim ugovorom, ako se radnik i poslodavac druga

č

ije ne sporazumiju. 

 

Č

lan 17. 

 
 

 Poslodavac i radnik mogu se sporazumjeti da se važnost ugovora o radu na odre

đ

eno 

vrijeme, jednom ili više puta, produži za odre

đ

eni period, ali najduže do dvije godine od dana 

zaklju

č

ivanja ugovora o radu na odre

đ

eno vrijeme. U ovaj period ura

č

unavaju se i prekidi koji 

su trajali do dvije sedmice. 
 
 

 Ako radnik, nakon isteka roka iz stava 1. ovog 

č

lana, uz izri

č

itu ili pre

ć

utnu 

saglasnost poslodavca, nastavi da radi, smatra

ć

e se da je radnik zasnovao radni odnos na 

neodre

đ

eno vrijeme. 

 

Č

lan 18. 

 
 

 Za vrijeme koriš

ć

enja godišnjeg odmora, privremene sprije

č

enosti za rad zbog bolesti, 

poro

đ

ajnog odsustva, udaljenja s posla, perioda izme

đ

u dana otkaza ugovora o radu i datuma 

vra

ć

anja na posao po odluci suda ili drugog organa, kao i za vrijeme drugih opravdanih 

http://www.almaprnjavorac.com

odsustvovanja s rada koje radnik koristi na osnovu zakona, kolektivnog ugovora i pravilnika o 
radu, ugovor o radu se ne prekida. 
 
 

 Ako se radnik, nakon prekida rada zbog isteka roka iz ugovora o radu, više puta 

zapošljava kod istog poslodavca na osnovu ugovora o radu na odre

đ

eno vrijeme, i na taj na

č

in 

ostvari 24 mjeseca rada u toku poslednje tri godine, smatra

ć

e se da je zasnovao radni odnos na 

neodre

đ

eno vrijeme. 

 
 

3. Forma i sadržina ugovora o radu 

 

Č

lan 19. 

 
 

 Ugovor o radu zaklju

č

uje se u pismenom obliku, ako ovim zakonom nije druga

č

ije 

odre

đ

eno. 

 
 

 Ugovor o radu sadrži naro

č

ito podatke o sljede

ć

em: 

 

1.   nazivu i sjedištu poslodavca, 
2. imenu, prezimenu, stru

č

noj spremi i prebivalištu, odnosno  boravištu radnika,  

3.   datumu stupanja radnika na rad, 
4.  radnom mjestu na kome se radnik zapošljava i mjestu rada, sa podacima o dužini i 

rasporedu radnog vremena, 

5.   plati, nov

č

anim naknadama i drugim primanjima radnika po osnovu rada,  

6.   dužini godišnjeg odmora, 
7.   trajanju ugovora, ako se zaklju

č

uje ugovor o radu na odre

đ

eno vrijeme, 

8.  rokovima za otkazivanje ugovora o radu zaklju

č

enog na neodre

đ

eno vrijeme, 

9.   poslovima sa posebnim uslovima rada na radnom mjestu, ako postoje, 
10. drugim podacima koje poslodavac i radnik smatraju zna

č

ajnim za ure

đ

ivanje 

odnosa koji nastaju po osnovu rada radnika. 

 Umjesto podataka iz ta

č

aka 5. do  10. stava 2. ovog 

č

lana, u ugovoru o radu mogu se 

navesti odredbe odgovaraju

ć

ih zakona, kolektivnih ugovora ili pravilnika o radu kojima su ta 

pitanja ure

đ

ena. 

 
 Poslodavac je dužan da primjerak ugovora o radu uru

č

i radniku prije stupanja radnika 

na rad. 

 

 

4. Podaci koji se ne mogu tražiti niti koristiti 

 

Č

lan 20. 

 
  

Prilikom 

zaklju

č

ivanja ugovora o radu, poslodavac ne može tražiti od radnika podatke 

koji nisu u neposrednoj vezi sa poslovima koje radnik treba da obavlja. 
 
  

Li

č

ni podaci o radniku mogu se prikupljati, koristiti i dostavljati nadležnim organima 

i tre

ć

im licima samo u slu

č

ajevima odre

đ

enim zakonom, ili ako je to potrebno radi 

ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa. 
 

 Zabranjeno je od žene koja traži zaposlenje, kao i od žene u radnom odnosu, tražiti da 

obavi testiranje na trudno

ć

u. 

 
 

 

5. Probni rad 

http://www.almaprnjavorac.com

background image

 
 Prije 

zaklju

č

ivanja ugovora o radu, kao i za vrijeme rada radnika, poslodavac može 

odrediti da se izvrši provjeravanje osposobljenosti lica koje traži zaposlenje, odnosno radnika 
za rukovanje sredstvima rada, kao i sredstvima zaštite na radu, koja radnik treba da koristi pri 
radu ili koja su u neposrednoj vezi sa uslovima rada na radnom mjestu koje radnik treba da 
obavlja. 
 

 

8. Dopunsko osposobljavanje, stru

č

no obrazovanje i usavršavanje 

 

Č

lan 25. 

 
 

 Poslodavac može lice koje traži zaposlenje, uz njegovu saglasnost, kao i radnika u 

radnom odnosu, uputiti na dopunsko osposobljavanje za rukovanje sredstvima rada i 
sredstvima zaštite na radu ako je to neophodno za bezbjedno rukovanje tim sredstvima i za 
njihovo namjensko koriš

ć

enje. 

 
 

 O trajanju i na

č

inu sprovo

đ

enja dopunskog osposobljavanja iz stava 1. ovog 

č

lana 

odlu

č

uje poslodavac. 

 

Č

lan 26. 

 
 

Poslodavac može radnika uputiti na odre

đ

ene oblike stru

č

nog osposobljavanja i 

usavršavanja, u skladu sa zahtjevima i potrebama radnog mjesta radnika, a posebno  kada 
do

đ

e do usvajanja i primjene novih metoda u organizaciji i tehnologiji rada. 

 

Č

lan 27. 

 
 

 Radnik je dužan da postupi po zahtjevima poslodavca za dopunsko osposobljavanje i 

za stru

č

no obrazovanje i usavršavanje u smislu 

č

lanova 25. i 26. ovog zakona. 

 
 

 Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu bliže se ure

đ

uje 

dopunsko osposobljavanje za rukovanje sredstvima rada, kao i stru

č

no obrazovanje i 

usavršavanje radnika u smislu 

č

lanova 25. i 26. ovog zakona. 

 
 
 

9. Rad pripravnika 

 

Č

lan 28. 

 

 Poslodavac može zaklju

č

iti ugovor o radu sa pripravnikom na onoliko vremena 

koliko traje pripravni

č

ki staž propisan za zanimanje na koje se odnosi. Ugovor se zaklju

č

uje u 

pismenoj formi i jedna kopija se podnosi nadležnom zavodu za zapošljavanje u roku od pet 
dana od njegovog zaklju

č

ivanja radi evidencije i kontrole.  

 
 Pripravnikom se smatra lice koje je završilo srednju školu, višu školu ili fakultet a 

koje po prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje treba, prema zakonu, položiti 
stru

č

ni ispit i kojem je potrebno prethodno radno iskustvo u njegovom zanimanju ili profesiji. 

 

Č

lan 29.

 

 

http://www.almaprnjavorac.com

Želiš da pročitaš svih 51 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti