EKONOMIKA PROMETA – POSLOVANJE  

Prof.VŠ Velibor Peulić 

Page 1 

 

E1    

Metodi pla

ć

anja 

 
 
 
 
 

Ciljevi 

 

 

U ovoj lekciji treba nau

č

iti: 

 
a.  Razli

č

ite metode pla

ć

anja 

b.  Razli

č

ita zna

č

enja i sredstva kredita 

 
 
 

E1.1.  METODI PLAĆANJA 

 

Uvod   

Pla

ć

anje  potroša

č

a  za  robe  ili  usluge  proizvo

đ

a

č

u  ili  nabavlja

č

u  može  se  izvršiti  na  nekoliko 

razli

č

itih na

č

ina. Dva najpoznatija su pla

ć

anje gotovinom ili 

č

ekovima.  

 
Me

đ

utim, znatan dio biznisa se odvija putem korištenja kreditnih sredstava.  

Postoje  razli

č

ite  forme  kredita,  po

č

evši  od  neformalnih  kredita  odgo

đ

enog  pla

ć

anja  faktura  do 

zakonskih  ugovora  koji  su  ustanovljeni  sporazumima  u  raznim  formama  npr.  sporazumi  o 
najamnini ili prodajni krediti. 
 
 

Objašnjenje  

 

Gotovina  
Direktna  razmjena  novca  za  robe  i  usluge  je  najpoznatija  forma  pla

ć

anja  Ve

ć

ina  manjih 

transakcija se odvija na ovaj na

č

in 

Termin  "gotovina"  u  biti  uklju

č

uje 

č

ekove  i  druge  forme  direktnog  pla

ć

anja  u  kojem  se  obavlja 

neposredno pla

ć

anje radi završavanja transakcije.  

 
 
Kredit 
Kredit je odobravanje korištenja ili posjedovanja roba i usluga bez neposrednog pla

ć

anja. 

Postoje dvije glavne vrste kredita: potroša

č

ki i komercijalni. 

 
Vrste kredita 
Potroša

č

ki kredit  

 
Kredit  može  biti  dodijeljen  formalno  ili  neformalno  od  vlasnika  radnji,  finacijskih  ku

ć

a,  te  drugih 

institucija, gra

đ

anima za kupovinu potroša

č

kih roba. Takvi krediti uklju

č

uju: 

EKONOMIKA PROMETA – POSLOVANJE  

Prof.VŠ Velibor Peulić 

Page 2 

 

 

 
 

 

Pla

ć

anje za robe u obliku zaostalih dugova – npr. U roku od jednog mjeseca od nabavke robe 

– u praksi to je zajam koji daje nabavlja

č

. Ukoliko je nabavlja

č

 obavijestio kupca u vremenu 

kupoprodaje  on  može  potražiti  kamatu  na  iznos  koji  nije  pla

ć

en  u  okviru  dogovorenog 

perioda.  

 

Kreditna kartica – omogu

ć

uje vra

ć

anje novca u odre

đ

enom vremenskom periodu – u praksi to 

je bankarska pozajmica.  

 

Budžetski  ra

č

uni  –  omogu

ć

eno  je  da  se  na  osnovu  redovnih  mjese

č

nih  pla

ć

anja  kupi  roba 

onoliko puta koliko je vrijednost pla

ć

anja – zajam trgovca. 

 

Sporazum  o  zakupnini  i  prodajni  kredit  –  u  sporazumu  o  zakupnini  robe  se  zakupljuju 
korisniku uz davanje mogu

ć

nosti da ih otkupi.  

 

U  prodajnim  kreditima  robe  postaju  vlasništvo  kupca  po  uplati  depozita  ili  prve  rate  dok 

ć

ostatak biti upla

ć

en u pet ili više rata.  

 
Za sve, osim pla

ć

anja u obliku zaostalog duga, primjenjuju se kamate ili troškovi usluga.  

 
Komercijalni kredit 
 
Prakti

č

no, sve razmjene u proizvodnoj industriji, uslugama i trgovini se obavljaju kroz kredite. U 

najmanju ruku, ovaj proces uzima formu kredita odobrenog na odre

đ

eni rok, npr. 14 dana, jedan 

mjesec,  60  dana,  od  strane  nabavlja

č

a  materijala  prema  proizvo

đ

a

č

ima  zatim  veletrgovcima  i 

trgovcima na malo.  
Firme mogu dozvoliti manje popuste na sumu koja 

ć

e se platiti u periodu koji je kra

ć

i od po

č

etka 

otplate kredita. Kredit omogu

ć

ava proizvo

đ

a

č

u da premosti prostor izme

đ

u proizvodnje i prodaje 

roba tj. proizvo

đ

a

č

 može proizvesti robe koriste

ć

i sirovine koje nije još platio i nadati se da proda 

robu prije nego mora da plati sirovine. U isto vrijeme, može dati kredit kupcu i o

č

ekivati pla

ć

anje.  

 
 

 

 
 

background image

EKONOMIKA PROMETA – POSLOVANJE  

Prof.VŠ Velibor Peulić 

Page 4 

 

Isto  tako,i  klijent 

ć

e  kazivanjem  štititi  svoja  prava  uz  uvažavanje  troškova  tako  što 

ć

e  dozvoliti 

mehani

č

aru da nastavi sa popravkom ali i mogu

ć

nost da je i spreman platiti samo izvjesnu sumu 

ili da klijent bude obaviješten 

č

im mehani

č

ar vidi da 

ć

e posao vjerovatno koštati iznad neke sume.  

 
 
Narudžbenica 
Narudžbenica je zahtjev od strane kupca da bude snabdjeven sa roboma ili uslugama.  
Narudžbenica  za  robe,  slijede

ć

i  razmatranje  ponude, 

ć

e  uglavnom  uklju

č

iti  slijede

ć

e  stavke  i 

može poprimiti oblik specijalno pripremljene i otštampane forme narudžbenica: 

 

broj narudžbenice, koji se može navesti u svim daljnim korespodencijama; 

 

nazive i adrese obje strane; 

 

opis roba, broj kataloga, itd.; 

 

cijene – u praksi cijena ne mora uvijek da se prikaže na narudžbenici; 

 

datum do kojeg se želi da isporuka bude obavljena; 

 

adresa isporuke; 

 

sve druge specijalne okolnosti, npr. upute o isporuci ili pakiranju.  

 
Narudžbenice  mogu  biti  napravljene  u  duplikatima  tako  da  kupac  može  sa

č

uvati  kopiju 

narudžbenice koju je poslao nabavlja

č

u. 

 
 
Faktura 
Najzna

č

ajniji dokument u transakcijama je vjerojatno faktura koja pokazuje kupcu koliko 

ć

e platiti 

isporuku  robe.  To  je,  drugim  rije

č

ima,  ra

č

un  pripremljen  obi

č

no  kao  duplikat.  Kupac 

ć

e  koristiti 

kopiju za evidentiranje kupovine u svojoj evidenciji i za provjeru roba. Nabavlja

č

 

ć

e koristiti svoju 

kopiju za evidentiranje prodaje.  
 
Faktura  se 

č

esto  pošalje  prije  roba  i  u  tom  slu

č

aju  ima  ulogu  izvještaja  –  dokument  koji 

obavještava  da 

ć

e  roba  uskoro  pristi

ć

i.  Izraz  "ra

č

un  položen"  se  koristi  radi  prikazivanja  da  je 

napravljena faktura za pla

ć

anje roba i usluga. 

 
Detalji uklju

č

uju: 

 

broj narudžbenice; 

 

adrese; 

 

VAT (porez na dodatnu vrijednost) registracijski broj nabavlja

č

a; 

 

koli

č

ine, opis i cijene; 

 

na

č

in pla

ć

anja; 

 

oblik isporuke 

 
Pored toga, faktura može uklju

č

iti: 

 

Skra

ć

enicu  za  termin  "Greške  i  propusti  izuzeti"  –  zaštita  od  pisarskih  grešaka  u  fakturi. 

Kupac 

ć

e provjeriti da li postoji roba koja nije u skladu sa fakturom, obavijestiti nabavlja

č

a o 

svim nedosljednostima i pohraniti fakturu za budu

ć

e reference. 

 
Dostavni list je sli

č

an dokument, bez kolone sa cijenom. Dostavni list, koji se obi

č

no priprema u 

duplikatu,  prati  robu  i  jednu  kopiju  potpiše  kupac  kao  dokaz  da  je  primio  robu.  Nju 

č

uva 

prijevoznik  kao  evidenciju  o  prijemu  robe  i  može  se  koristiti  kao  dokaz  o  dostavi  kada  se 
zahtijeva.  
 
 
Kreditne mjenice (listovi) 

Č

esto  odštampana  u  crvenoj  boji,  kreditna  mjenica  poslata  je  klijentu  od  strane  nabavlja

č

kreditiraju

ć

i ga sa iznosom prikazanim za jedan ili više nabrojanih razloga (povoda).  

 
Naprimjer: 

 

roba je previše napla

ć

ena 

 

roba je ošte

ć

ena 

EKONOMIKA PROMETA – POSLOVANJE  

Prof.VŠ Velibor Peulić 

Page 5 

 

 

pogrešna ili slabija roba je poslata i vra

ć

ena 

 

refundiranje, npr. u slu

č

aju povrata 

 

faktura pogrešno poslata 

 
Ovo je obi

č

no na

č

in da se popravi greška u transakciji koja je rezultirala tim da kupac plati više 

nego je potrebno ili nabavlja

č

 treba da namiri nastalu razliku.  

Dodatna  faktura  može  biti  poslata  umjesto  ove  potvrde,  me

đ

utim  ni  u  kom  slu

č

aju  originalna 

faktura ne smije biti prepravljena.  
 
 
Mjenica (list) zaduženja  
Suprotno kreditnoj mjenici (listu) je mjenica zaduženja gdje je potrebno uskladiti fakturu, kada je 
kupac dužan nabavlja

č

u dodatnu sumu.  

 
 
Mjenica (list) zaduženja se može koristiti u slijede

ć

im okolnostima: 

 

 

poslato je i zadržano više robe nego je fakturisano 

 

roba je potcijenjena 

 

poslata je roba sa boljom kvalitetom 

 

propusti u fakturi 

 
U skladu sa tim, ra

č

un kupca 

ć

e biti zadužen za dodatni iznos. 

 
 
Iskaz 
Na kraju  svakog  perioda razmjene  roba, obi

č

no  jedan mjesec,  a  ponekad i 

č

ć

e, nabavlja

č

 

ć

poslati kupcu izvode koji sažimaju financijsko stanje izme

đ

u njih i zahtijeva pla

ć

anje neizmirenih 

dugova.  
 
To je kopija ra

č

una kupca evidentirana u glavnoj knjizi nabavlja

č

a i pokazuje: 

 

raspoloživost gotovinskog popusta; 

 

ukupan iznos faktura za odre

đ

eni period; 

 

podešavanje knjižnih obavijesti u korist ili na teret; 

 

neizmirene dugove i saldo 

 
U evidenciji ra

č

una prijevoznika na po

č

etku odre

đ

enog perioda 

ć

e stajati po

č

etni bilans kupca. To 

je iznos sredstava koje kupac duguje prijevozniku za obavljeni posao, a za koji pla

ć

anje još nije 

izvršeno.  
Ispod ovog iznosa 

ć

e biti prikazane nov

č

ane sume (

č

ekovi, itd) koje su upla

ć

ene od strane kupca 

prijevozniku i one su prikazane kao "potražuje" na ra

č

unu kupca i bit 

ć

e prikazani nastali dodatni 

troškovi  za  kupca  za  obavljeni  posao  od  strane  prijevoznika  i  oni  su  prikazani  kao  "duguje"  na 
ra

č

unu kupca.  

Na  kraju  odre

đ

enog  perioda  ra

č

un 

ć

e  se  balansirati  i  dobivena  cifra 

ć

e  biti  dozna

č

ena  kupcu  u 

obliku Iskaza ra

č

una.  

background image

EKONOMIKA PROMETA – POSLOVANJE  

Prof.VŠ Velibor Peulić 

Page 7 

 

Bankarski  sistem  je  glavni  put  kroz  koji  se  obavljaju  poslovna  pla

ć

anja.  Iako  je  sistem 

č

ekova 

najo

č

itija  aktivnost  banaka,  one  pružaju  i  mnoge  druge  usluge  sektoru  industrije,  trgovine  i 

privatnim korisnicima. 
 
Glavne usluge i njihov osnovni sadržaj koji pružaju banke su: 
 
1. 

Č

uvanje korisnikovog novca. Teku

ć

i ra

č

un je vrsta ra

č

una koji obi

č

no koristi prevoznik za 

svakodnevne poslovne transakcije firme.  

2.  Obezbje

đ

enje gotovine  

Naprimjer za pla

ć

e, kada je potrebno. 

3. 

Č

ekovi 

Č

ek je narudžbenica banci da odmah plati novac odre

đ

enoj osobi. 

Prednosti pla

ć

anja 

č

ekom se ogledaju u tome da je takvo pla

ć

anje jeftino, sigurno i 

obezbje

đ

uje dokaz o pla

ć

anju. 

4.  Sistem kreditnih transfera 

Bankarski žiro ra

č

un – pla

ć

anja mogu biti obavljena direktno u drugu filijalu ili banku (tj. na 

bankarski ra

č

un kreditora ili 

č

lana osoblja) 

5.  Stalna porudžba  

Upute koje daje imalac ra

č

una banci, za redovna pla

ć

anja utvr

đ

enih iznosa od strane banke 

sa teku

ć

eg ra

č

una na utvr

đ

eni dan, mjesec ili godinu. npr. hipoteka, premije osiguranja, 

doprinosi, pretplate.  

6.  Direktno dugovanje  

Ukrštenica izme

đ

u stalne porudžbe i kreditnog transfera, me

đ

utim pokrenuto od strane 

kreditora koji zahtijeva pla

ć

anje. Kreditor obavještava banku dužnika o iznosu koji se treba 

prebaciti na ra

č

un kreditora. Ovo je korisno kada iznosi variraju od mjeseca do mjeseca. Ovaj 

sistem omogu

ć

uje brzo pla

ć

anje kreditoru. 

7.  Bankarska mjenica  

Metod pla

ć

anja velikih iznosa, gdje nabavlja

č

 ne želi prihvatiti 

č

ek kupca. U praksi 

č

ek izdat 

od same banke – ili putni

č

ki 

č

ek. Troškovi mjenica se prikazuju na bankarskom ra

č

unu kupca 

prije nego se one izdaju.  

8.  Pozajmice i nalozi za isplatu bez pokri

ć

Kratkoro

č

no pozajmljivanje (nalog za isplatu bez pokri

ć

a) tj. "prekora

č

enje" ra

č

una sa 

kamatom koja se pla

ć

a na prekora

č

eni iznos – 

č

esto promjenjive kamatne stope o kojima se 

može pregovarati sa bankom. Bankarske pozajmice, formalne pozajmice koje se vra

ć

aju kroz 

kreditni ra

č

un – kamatne stope su fiksirane za utvr

đ

eni period otplate duga. Nalozi za isplatu 

bez pokri

ć

ć

e normalno biti odobreni samo korisnicima koji imaju teku

ć

e ra

č

une kod date 

banke. Obim dozvoljenih naloga za isplatu bez pokri

ć

a ovisi o mnogo razli

č

itih okolnosti.  

9.  Ostale usluge  

Štedni ulog: niska kamatna stopa, me

đ

utim, povla

č

enje novca po zahtjevu. 

Budžetski ra

č

uni: sistem za utvr

đ

ivanje maksimalnih razina za pla

ć

anje ra

č

una. Svi 

obrazloženi i utvr

đ

eni iznosi za godinu dana se saberu i podijele sa 12 i taj iznos se prebacuje 

na budžetski ra

č

un sa kojeg se mogu obavljati kvartalna ili druga neregularna pla

ć

anja 

č

ak i 

ako je ponekad ra

č

un prekora

č

en. Cijena usluge ovisi o veli

č

ini budžeta.  

 
 
Sef za 

č

uvanje vrijednosti: za pohranjivanje vrijednosti, dokumenata itd.  

 
Bankarski  sef  koji  se  koristi  no

ć

u:  za 

č

uvanje  gotovine  preko  no

ć

i  ili  vikenda  koju  trgovac  želi 

pohraniti u banci.  
 
Bankarski iskazi: redovno evidentiranje stanja ra

č

una korisnika. 

 
Kreditne kartice: za kupovinu na kredit ili obezbje

đ

enje gotovine unaprijed, sa visokim kamatnim 

stopama koje se pla

ć

aju i prikazuju kao neizmireni dug. 

 

Č

ek kartice: garancija banke da 

ć

e isplatiti 

č

ek povu

č

en od strane imaoca kartice, uglavnom do 

limita od £50, 

č

ak i ako nema dovoljno sredstava na ra

č

unu.  

Želiš da pročitaš svih 42 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti