Brahiterapija-klinička primjena
FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA U SARAJEVU
STUDIJ RADIOLOŠKIH TEHNOLOGIJA
SEMINARSKI RAD
BRAHITERAPIJA-KLINIČKA PRIMJENA
STUDENT
MENTOR
Nasiha Ibrahimović Doc.dr. Nermina Kantardžić
Sarajevo, decembar, 2015
2 |
P a g e
Sadržaj :

4 |
P a g e
1. BRAHITERAPIJA
Brahiterapija je tehnika radioterapije kod koje se izvor (radiokativni izotop) dovodi u
neposrdan kontakt sa tkivom koje treba zračiti.
Ime joj potječe od grčke riječi
„brahi“
što znači kratak,stoga što se radi o zračenju na kratkoj
distanci između izvora zračenja i tumora koji se zrači,a koja je u rasponu od 0.5 do 5 cm
maksimalno.Zbog kratke distance,doza opada veoma brzo radi inverznog kvadratnog
zakona,pa okolna normalna tkiva primaju veoma malu dozu u odnosu na sami tumor.
Dužina zračenja u brahiterapiji zavisi o brzini doze to jeste količini zračenja koje određeni
izvor isporučuje u jedinici vremena.Može se primjenjivati samostalno,u kombinaciji sa
teleterapijom.Ima izrazito brz pad doze,omogućuje isporuku visokih doza na tumor uz
maksimalnu poštedu okolnih organa.
Može se klasificirati:
a) prema načinu aplikacije izvora:
intrasticijalnu,intrakavitarnu,intraluminalnu i površnu
b)prema tehnici uvođenja izvora::
manuelnu,manuelnu afterloading remote afterloading
c)prema brzini doze:
niskodozna,srednje dozna,visoko dozna i puls dozna.
Do 1960-ih radioaktivni izvori ( u obliku igala ili aplikatora za intrakavitarnu terapiju)
implatirali su se direktno.Pri tome izloženost zračenju osoblja koje rukuje izvorima i njeguje
apliciranog pacijenta bila velika,a mogućnost zaštite jako mala zbog visoke energije samih
zračnih snopova. Sa uvođenjem after loading tehnika (naknadno ulaganje izvora u već
aplicirane nosače-aplikatore,ekspozicija zračenju je zanatno reducirana.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti