1
METODIKE MUZICKOG VASPITANJA
1.Cilj, zadaci, metode rada, oblici rada
Cilj
muzickog vaspitanja u predskolskoj ustanovi razvijanje ljubavi I interesovanja prema muzickoj
umjetnosti.
Zadaci
muzickog vaspitanja su:
-stvaranje vedrog raspolozenja medju djecom;
-razvijanje muzickih sposobnosti(osjecaja za ritam, glasa, sluha,muzicke memorije kao I sposobnost
sviranja na djecijim muzickim instrumentima)
-dozivljavanje izrazajnih sredstava muzike (ritam, melodija, tempo, tonski kolorit…)
-razvijanje stvaralackih potencijala djece
-svestrani razvoj djece(emocionalni razvoj, podrazumjeva intelektualno, moralno, estetsko, fizicko,
radon, ekolosko, nacionalno I instrumentalno vaspitanje)
Rijec
metoda
je grckog porijekla I oznacava postupak pomocu kojeg se ostvaruje postavljeni vaspitno
obrazovni zadatak. Nastavne metode odredjuju ,,kako da tece nastavni proces I koje I kakve aktivnosti
valja da ispunjavaju nastavnici I ucenici,,.Vecina metoda se prozima tokom aktivnosti.
Neke od metoda su:
-
metoda razgovora
(ovom metodom se koristimo u uvodnom djelu aktivnosti-posticemo ih da iznesu
svoje utiskei zapazanja o odredjenoj kompoziciji. Nakon pjevanja ili slusanja razgovaramo o
kompoziciji:da li je bila vesela, tuzna, kakva su bila muzicka sredstva:tempo, dinamika, ritam, izbor
instrumenta I sl.)
-
metoda demonstracije (
ona je najzastupljenija u muzickim aktivnostima. Pri usvajanju muzickih vjestina
bitno je da vaspitac pravilno pokazuje djeci pjevanje, disanje, fraziranje, izvodjenje pokreta
)
-metoda usmenog izlaganja(
u predskolskim ustanovama se koristi u vidu pripovedanja I objasnjavaja.
Pripovjedanje se koristi pri obradi nove pjesme, igre-kada zelimo postici interesovanje djece.Objasnjenje
se koristi pri ipoznavanju sa udaraljkama I nacinom njihovog koristenja, pri pravilima neke igre..
)
-metoda stvaralackog rada (
ovom metofom podsticemo djecu na samostalno stvaralastvo. Sami da
osmisljavaju pokrete u igri, rtnmicku pratnju, ritmicki instrument..
)
-metoda rada sa djecijim muzickim instrumentima (
omogucava upoznavanje djece sa djecijim muzickim
instrumentima I nacinom sviranja na njima
)
U muzickim
aktivnostima zastupljeni su frontalni, grupni, individualni rad kao I rad u parovima.
Najzastupljeniji je frontalni rad jer vaspitac moze raditi sa svom djecom I svu djecu podsticati na
pjevanje, sviranje.. Nije praktican za nadarenu djecu ili ispodprosjecnu djecu. Grupni rad je koristan pri
obradi nove pjesme (djele se djecaci I djecojcice).Rad u parovima ima svoju primjenu pri pjevanju ili
sviranju u duetu. Individualni rad zastupljen je kroz solisticko pjevanje ili sviranje.
2
2.Znacaj muzickog vaspitanja u predskolskim ustanovama
Muzicko vaspitanje I obrazovanje u predskolskim ustanovama treba da doprinose muzickom ali I
svestranom razvoju licnosti. U predskolskim ustanovama muzika je zastupljena ne samo kroz muzicke
aktivnosti vec I pri jutarnjem prijemu djecu u vrtic, tokom obroka, pri uspavljivanju, ili izvodjenju raznih
drugih aktivnosti. Muzika prijatnih skladnih harmonija, vedrog I veselog karaktera mogu da ublaze kod
djece tugu nesigurnost koju djeca osjecaju kada krecu u vrtic. Muzicke aktivnosti koje smo naveli,
slusanje, sviranje, pevanje imaju takodje svestrani razvoj kod djece : intelektualni, moralni, fizicki ,
razvoju estetskih kriterijuma, znanja o ekologiji, pozitivnog odnosa prema radu kao I vaspitanju u duhu
nacionalnih I interkulturnih vrijednosti.
Intelektualno vaspitanje-
kroz muzicke aktivnosti (pjevanje slusanje muzike) djeca sticu raznovrsna
znanja. Vjestine su vjezbanjem stecene sposobnosti svjesne primjene znanja. Navika je daljim
vjezbanjem automatizovana vjestina. Slusajuci kompozicije djeca dolaze do zakljucaka (npr.veseloj
kompoziciji odgovara brzi tempo, glasnija dinamika, izrazajni ritam).
Moralno vaspitanje-
pomaze u razvijanju moralne komponente licnosti djece omogucavaju im da dozive
osjecanja ponosa, casti, slobode, dostojanstva, humanosti, ljubavi, rodoljublja. Tekstovi mnogih
narodnih I umjetnickih pjesma, narodnih igara, takodje pruzaju mogucnost, usvajanja moralnih saznanja
I uvjerenja. Putem ovih sadrzaja djeca se vaspitaju u duhu humanizma, pripreme za porodicni zivot, u
duhu patriotizma, internacionalizma,… Pjesma milo mi je sunce izrazava ljubav prema majci.
Estetsko vaspitanje-
Opazanje estetskih osobina pjesama ili kompozicija uvijek je propraceno emocijama.
One pobudjuju razlicita osjecanja, prijatnosti, radosti, njeznosti, odusevljenja… Podsticanje I razvijanje
stvaralackih sposobnosti vazan je zadatak estetskog vaspitanja. U razvijanju stvaralackih sposobnosti
djece veliki je znacaj organizovanih I osmisljenih vjezbi, zasnovanih na stvaralackom kreativnom
pristupu.
Fizicko I zdravstveno vaspitanje-
izvodjenjem razlicitih muzickih igara podstice se istrajnost, spretnost,
izdrzljivost, precisnost stice se fizicka snaga I kondicija. Od izuzetnog su znacaja u procesu rasta, jer
omogucavaju pravilan razvoj misica, pokretljivost zglobova I razvijanje svih djelova tjela. Djelotvorne su
u umnom I psihickom razvoju djece.
Radno vaspitanje-
mnoge pjesme I muzicke igre doprinose formiranju pozitivnog odnosa prema radu kao
I formiranju pozitivnih kao I formiranju pozitivnih svojstava volje I karaktera: upornost, odlucnost ,
istrajnost, samostalnost, inicijativa, tacnost,… Narodne I umjetnicke pjesme cesto opisuju rad pa su
pogodne za improvizaciju pokreta (npr.pjesma ,,ovako,,ovako se zito kosi, ovako se vreca nosi, ovako se
iglom sije ovako se prstom preti,..)
Ekolosko vaspitanje I obrazovanje-
osnovni cilj ekoloskog vaspitanja I obrazovanja je da djeca nauce
ponasanju u prirodi, odnosno da svoju zivotnu sredinu cuvaju I unapredjuju. Muzicki sadrzaji pjesme ,
muzicke igre, kompozicije za slusanje mogu da budu vazni cinioci ekoloskog vaspitanja. One koje su
4
igracke koje proizvode zvuk, dok sviranje na muzickim instrumentimaza djecu predstavlja veliko
zadovoljstvo i radost. U nastavni proces djecije muzicke instrumente uveo je Karl Orf,njemacki
kompozitor, dirigent i pedagog. On je dosao na ideju da pojedine instrumente sinfonijskog orkestra kao i
neke narodne instrumente, uprosti i prilagodi izvodjackim mogucnostima djece predskolskog i skolskog
uzrasta. Ovim instrumentima se vrlo lako rukuje, i djeca za kratko vrijeme uspijesno ovladavaju
tehnikom sviranja. U svom djelu MUZIKA ZA DJECU dao je veliki broj aranzmana (od brojalica do
odlomaka iz djela „Karmina Burana“).
Prema tonu koji proizvode, instrumenti Orfovog instrumentarijuma se dijele na ritmicke udaraljke sa
neodredjenom visinom tona, i melodijske udaraljke sa odredjenom visinom tona. U radu sa djecom
predskolskog uzrasta se koriste ritmicki instrumenti: STAPICI, ZVECKE, MALI BUBANJ, CINELI, TRIANGL i
DAIRE.Od melodijskih instrumenata u upotrebi su: METALOFON i KSILOFON, na kojima djeca mogu
improvizovati po sluhu neke jednostavne melodije, dok vaspitac moze da koristi i BLOK FLAUTU.
RITMICKI INSTRUMENTI:
STAPICI
(klaves) su napravljeni od drveta. Imaju oblik izduzenog valjka, duzine oko 20cm i koriste se u
paru. Udarom jednog stapica o drugi dobija se kratak i suv zvuk. Pogodni su za izvodjenje ritmicke
pratnje u kracim notnim vrijednostima, cetvrtinama ili osminama.
ZVECKE
(marakas) se takodje koriste u paru. Mogu biti okruglog, kruskastog ili valjkastog oblika.
Ispunjene su sitnim zrnevljem (zitom, pirincem, osusenim graskom, sitnim kamencicima, i slicno), pa se
tresenjem instrumenta dobija zveckav ili suskav zvuk. Odsjecenim pokretom ruke, nastaje kratak zvuk a
neprekidnim tresenjem instrumenta dobija se ujednacen zvuk-tremolo, koji se koristi za pratnju duzih
notnih vrijednosti.Obiljezava se trostrukim precrtavanjem notnog vrata.
MALI RUCNI BUBANJ
se sastoji od drvenog obruca preko kojeg je zategnuta koza ili plastika sa jedne
strane. Zvuk se dobija udarom ruke, ili drvene palice po membrani. Koristan je pri isticanju naglasenih
taktovnih dijelova, i za izvodjenje slozenijih ritmova.
CINELI
su metalni tanjirici na kojima si ucvrsceni kajisevi za drzanje. Koriste se u paru i pojedinacno. Kada
se koriste u paru, udarom jednog cinela o drugi dobija se dug i prodoran zvuk. Zvuk se moze dobiti i
udarom filcane palice o jednu cinelu koja se drzi u lijevoj ruci okacena o prst. Prislanjanjem cinela na
grudi ili dodirom cinela malim prstom moze se prekinuti zvuk. Efektne su u kompozicijama marševskog
karaktera.
TRIANGL
je celicna sipka savijena u obliku trougla, pri cemu je jedan ugao otvoren. Drzi se objesen o
palac lijeve ruke. Zvuk se dobija udarom male metalne sipke o instrument. Imadugotrajan i svijetao zvuk
koji se moze prekinuti dodirom instrumenta rukom. Pogodan je za pratnju duzih notnih vrijednosti.
Brzim udarcima sipke u gornjem dijelu instrumenta postize se tremolo.
DAIRE
(tamburin) se sastoji od okruglog drvenog rama, preko koga je sa jedne strane zategnuta koza. Na
ramenu se nalaze metalni tanjirici koji ovom instrumentu daju karakteristican zvuk. Tresenjem
5
instrumenta ostvaruje se tremolo. Udarom dlana o zategnutu kozu ili prstima o ram, izvode se ritmovi u
kracim notnim vrijednostima-cetvrtinama i osminama.
METODIJSKI INSTRUMENTI:
METALOFON se sastoji iz metalnih plocica smjestenih na malom sandučiću koji ima funkciju rezonatora.
Udarom palice po plocicama dobija se svetao i ostar ton. Palice su na vrhu zaobljene i presvucene filcom
ili gumom. Brzim prelaskom palicama preko plocica instrumenata dobija se glisando.
KSILOFON
, za razliku od metalofona, ima drvene plocice. Na njemu se ton dobija udarom drvene palice o
plocice. Proizvodi kratak i suv ton.
Blok, flautu ili frulicu u predskolskim ustanovama svira samo vaspitac.
Djeciji muzicki instrumenti se mogu koristiti na vise nacina:
-za improvizaciju pratnje raznih pjesama i muzickih igara;
-uz instrumentalnu muziku;
-uz izgovaranje brojalica i drugih tekstova iz raznih prica;
-prilikom izvodjenja malih muzickih dramatizacija, itd.
6. Primjena ritmickih instrumenata (metodicki postupak)
Na ritmickim instrumentima se mogu izvoditi: ritam jedinica za brojanje, ritam pjesme ili brojalice,
ritmicki ostinato (ritmicki motiv koji se ponavlja tokom cijele pjesme); razni zvucni efekti kojima se
docarava odredjena atmosfera u pjesmu, naglaseni ili nenaglaseni taktovi dijelovi.
Nakon usvajanja pjesme ili brojalice, pristupa se uvjezbavanju ritmicke pratnje, po sluhu. Vaspitac treba
da osmisli ritmicki aranzman koji moze sadrzati dvije ili vise dionica, mada se za predskolski uzrast
najcesce osmisljavaju aranzmani za dva instrumenta. Za svaki instrument se smislja razlicita ritmicka
dionica. Ako vaspitac planira primjenu 2 ritmicka instrumenta, postupak rada u savladavanju ritma je
sledeci: posto se brojalica ili pjesma nauce po sluhu, cijela grupa savladava ritam prve dionice (najcesce
je to ritam cetvrtina), tapsanjem dlanom o dlan uz pjevanje. Cijela grupa zatim uvjezbava ritam druge
dionice (ritam pjesme ili brojalice) udarajuci olovkom o sto. Nakon toga podijelimo djecu u 2 grupe.
Jedna grupa uvjezbava ritam prve, a druga grupa uvjezbava ritam druge dionice uvijek uz pjevanje. Zatim
spajamo ove dvije dionice. Posto se aranzman na ovaj nacin uvjezbava, vaspitac podijeli instrumente.
