Internacionalni Univerzitet u Novom Pazaru Pravni fakultet

Opšte pravo

SEMINARSKI RAD

Testament Nasledno Pravo

Mentor:

 Boris Majlat                                                                                             

Student:

 Kovács Barna

Subotica

Decembar, 2014

Testament

Testament (zaveštanje, oporuka, poslednja volja...) predstavlja zakonom uređeni oblik 
jednostrane, strogo lične i opozive izjave volje za to sposobnog lica (testator, 
ostavilac, defunktus ili dekujus), kojom ono određuje raspodelu svoje imovine posle 
svoje smrti i, eventualno, daje druge izjave i naredbe u vezi sa svojom smrti.

2. Pojam testamenta

U naslednom pravu testament ima više značenja:
1. 

u formalnom smislu

 zaveštanje je svaka izjava volje uperena na postizanje nekog 

naslednopravnog efekta, data u zakonom utvrđenoj formi za testament. U tom smislu 
neka osoba može imati više testamenata, od kojih će važeći biti samo onaj poslednji 
(poslednja volja ostavioca). Međutim dešava se situacija da zaveštalac napiše više 
testamenata, a da u poslednjem ne uredi neko pitanje koje je uredio u prethodnim 
verzijama. Tada će, u određenoj meri, važiti i prethodni testamenti.
2. 

u materijalnom (subjektivnom) smislu 

zaveštalac može imati samo jedan 

testament - to je poslednja volja ostavioca. Poslednja volja mora biti jedna i 
jedinstvena, jer je to ono što će biti sprovedeno u pravnom životu. Testament u 
materijalnom smislu predstavlja vanvremensku i apstraktnu volju ostavioca, što znači 
da, ako npr. testament bude uništen, on će i dalje postojati u materijalnom smislu. Ako 
se nekako sazna njegova sadržina (ili bude rekonstruisan), sud će postupiti po toj 
volji.
3. 

u objektivnom smislu

, testament predstavlja ispravu koja sadrži ostaviočevu 

poslednju volju, odn. objekt na kome je napisan testament (npr. parče papira).

3. Pravna priroda testamenta

Pod pravnom prirodom testamenta podrazumevaju se njegove osobine kao pravnog 
posla:
1. 

pravni posao 

mortis causa

 

(za slučaj smrti) - je posao koji se preduzima za života, 

ali njegova pravna dejstva otpočinju tek smrću određenog lica (u ovom slučaju 
ostavioca);
2. 

dobročin (lukrativni) pravni posao

 - je onaj posao kod kojeg jedna strana dobija 

korist, a da za to ne daje nikakvu (ili daje izuzetno nesrazmernu) protivnaknadu;
3. 

jednostran pravni posao

 - nastaje i proizvodi pravna dejstva izjavom samo jedne 

background image

testament samo da bi svom klijentu pokazao kako se to radi, testament neće biti 
punovažan, jer nema animus testandi...

5. Sadržina testamenta

Testament može sadržati veoma veliki broj različitih odredbi, tako da je, u teoriji, 
izvršena podela sadržine testamenta na materijalnu, formalnu i tzv. ostale odredbe.
1. U materijalnu sadržinu spada sve ono što se odnosi na imovinsko raspolaganje 
ostavioca: postavljanje naslednika i legatara, određivanje naslednih delova, isključenja 
iz nasleđa, osnivanje zadužbina, fondova, itd;
2. Formalna sadržina se odnosi na pitanje postavljanja izvršioca testamenta, ili 
odrđivanja tzv. konkretizatora zaveštaočeve volje samo u vezi sa nekom posebnom 
odredbom u testamentu;
3. Ostale odredbe su vrlo heterogena kategorija i mogu se definisati kao sve one 
odredbe koje ne spadaju u prethodne dve grupe. One mogu biti neimovinske: 
priznavanje vanbračnog očinstva (JEDNA PRAVNA ZAČKOLjICA: testament je 
moguće napisati sa 15, a priznati očinstvo je moguće sa tek sa 16 godina. Ako lice od 
15 godina prizna vanbračno očinstvo u testamentu, testament će biti punovažan, sem 
te odredbe, odm. njegovo priznanje će ostati bez efekta!), određivanje mesta i načina 
sahrane, davanje preporuke organu starateljstva povodom nekog lica..., kao i 
imovinske prirode: oproštaj duga, priznanje duga, itd.

Sadržina zaveštanja (testamenta)

Testament može sadržati odredbe koje su po svojoj prirodi veoma raznovrsne : one 
koje se odnose na imovinska raspolaganja, one koje se tiču sprovođenja poslednje 
volje i razne druge odredbe neimovinskog karaktera. S obzirom na to, u teoriji je 
izvršena podela sadržine testamenta na materijalnu, formalnu i na onu koja obuhvata 
tzv. ostale odredbe. U materijalnu sadržinu takođe spada i veliki broj raznovrsnih 
odredbi, ali za nju je karakteristično to što se uvek, neposredno ili posredno, odnosi na 
imovinsko raspolaganje zaveštaoca. Materijalna sadržina testamenta je u pitanju kod: 
postavljanja naslednika, određivanja naslednih delova, određivanja uslova, rokova, 
isključenja iz nasleđa, i dr. Formalna sadržina zaveštanja odnosi se na slučaj 
postavljanja izvršioca testamenta, ili određivanja tzv. konkretizatora zaveštaočeve 
volje samo u vezi sa nekom posebnom odredbom u testamentu. Konačno, sadržina 
zaveštanja može biti i neimovinske prirode-tzv. ostale odredbe : priznavanje 
vanbračnog očinstva, određivanje mesta i načina sahrane. Kao što je poznato u 

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti