Kalendar prlrode
Kalendar prirode je nastovno sredstvo i pomagalo koje učenika uvodi u
sistematsko posmatranje i posmatranje okoline. On sadržava podatke o
vremenu, biljkama, životinjama i djelatnosti Ijudi, što ih pojedini učenici ,
grupe učenika ili svi učenici jednog odjeljenja prikupljaju tokom odredenog
vremena prema unaprijed postavljenim zadacima. Sadržaj, dubina i opseg
zadataka za posmatranje i način bilježenja u kalendaru (slikama, posebnim ili
dogovorenitn znakovima) zavise o dobu učenika. Bez obzira na dob učenika,
kalendar treba biti slikovit, jasan i pregledan, a ucenici će u njemu redovno
bliježiti tačne i precizne podatke.
Kalendar prirode je slikovit i sadrži mali broj približnih podataka po
godišnjim dobima.
Vremenske prilike učenici će bilježiti tako da svakodnevno izmjenjuju slike
(sunčano, kišovito, oblačno, snježno) koje obilježavaju dnevno vrijeme.
Učenici će tako svaki dan utvrditi kakvo je vrijeme: Danas je sunčano (sunčano,
oblačno, kišovito, snježno) vrijeme.
Djelatnost Ijudi trajno će zabilježiti znakovitim slikama o djelatnosti
Ijudi. Uz pomoć nekoliko slika prikazat će se najčešće djelatnosti Ijudi vezane
za određeno godišnje doba.
Kalendar prirode može biti nešto složeniji, što će zavisiti od uzrasta
učenika i njihove kreativnosti
Pojave u prirodi i djelatnosti Ijudi tokom posmatranja bilježe se u mjesečni
razredni kalendar aplikacijama, crtežima ili kratkim rečenicama.
Učenici sva posmatranja bilježe na temelju neposrednog promatranja
najbližih, najrasprostranjenijih i najpoznatijih pojava u mjestu u kojem je
škola. Sve promjene treba pratiti na istim objektima koje učenici postepeno
spoznaju (dio travnjaka, parka, šume, potoka i sl.).
Pokazalo se djelotvornim da pojedini učenici vode svoj kalendar prirode
i djelatnosti Ijudi sedmično te da se ti podaci unose u mjesečni kalendar. Pri
unošenju podataka za mjesec dana treba na određeni način zaključiti kakvo je
bilo vrijeme u proteklom mjesecu.
Učenici starijih razreda (treći i četvrti) vode kalendar prirode i djelatnosti
Ijudi po godišnjim dobima.
Učenici ovih razreda u kalendar prirode i djelatnosti Ijudi unose precizne
podatke o duljini dana, temperaturi, oblačnosti, smjeru vjetra, padavinama ,
promjenama u prirodi: opažanjima o biljkama, životinjama i drugim
zanimljivostima iz prirode te djelatnosti Ijudi u vezi s promjenama u prirodi.
Nastavnik će početkom posmatranja uputiti učenike što će posmatrati i kako
1
bilježiti zapaženo.
Posmatranje se može organizovati po grupama učenika i pojedinačno.
NPR: jedna grupa učenika može mjeriti i bilježiti duljinu dana, druga
temperaturu, treća oblačnost, četvrta vjetar, peta padavine, šesta promjene u
prirodi, sedma djelatnost Ijudi. Bez obzira na to kako je nastavnik
organizovao vođenje kalendara po grupama ili pojedinačno, važno je da svaki
ucenik bude zadužen za posmatranje kako bi se vježbao u samostalnom i
sistematskom posmatranju i mogao izvoditi zaključke na osnovu posmatranja
i povezivanja pojava. Treba nastoja da učenici što više rade samostalno, da
posmatraju, istražuju, zaključuju. Nastavnik treba učenicima dijeliti zadatke
posmatranja.
Praćenje postaje složenije. Učenici mogu odrediti i jačinu padavina: slaba
kiša (snijeg), umjerena, snažna kiša (pljusak), utvrđuju debljinu snježnog
pokrivača i sl.
Mogu zapaziti kako se mijenjaju svojstva snijega zavisno o temperaturi
(pri niskoj temperatuti - sipak snijeg, pri višoj - mek)- Osirn kiše i snijega,
razlikuju rosu, mraz, inje, maglu, tuču, poledicu i čuju grmljavinu.
Učenici spoznaju i predznake prema kojima narod predviđa vrijeme za
sljedeći dan. Mogu prikupiti i „narodne prognoze", poput: jaka rosa pretkazuje
vedro vrijeme večernji zalazak Sunca bez oblaka pretkazuje lijepo vrijeme,
niski let lastavica pretkazuje kišu i sl.
Za posmatranje vremena važni su vjetrovi. Pri posmatranju vjetra pažnja
se ne obraća samo na smjer, snagu i jacinu već i na promjene djelovanja vjetra.
Učenici uočavaju da se usmjerenost i brzina vjetra stalno mijenja. Smjer vjetra
određuje se vjetrokazom, a snaga i brzina grubo se procjenjuju usporedbom
prirodnih posljedica vjetra s Beaufortovom skalom (tabela dolje). Svaku snagu
vjelra Beaufort je označio brojem. Kada uopšte nije bilo vjetra, to je stanje
označio sa 0, a najveću je jačinu označio brojem 12.
Broj
Znakovi koji upućuju na snagu vjetra
0
- dim ide ravno uvis
1
- dim malo vijuga
2
- lišće na drveću šušti
3
- lišće i grančice se neprestano njišu
4
- prašina i papirići plešu okolo, grančice se
njisu
5
- nisko lisnato drveće se povija
6
- velike grane se njišu
7
- čitavo drveće se njiše
2
