Magnetno polje

- seminarski rad -

Predmet: Fizika

Sadržaj

1.

Uvod 1

2.

Definicija 1
2.1. Magnetno polje toka (struje) naelektrisanih čestica 

2

2.2.

 Uticaj magnetnog polja na elementarna naelektrisanja

 

2

2.2. Lorencova sila na deo provodnika 

3

2.3. Vektorski proračuni 

3

3.

Simboli i terminologija  4

4.

Svojstva 

4

4.1. Linije magnetnog polja 

5

4.2. Magnetna indukcija 

5

4.2. Označavanje polova 

6

4.3. Gustina polja  7
4.3. Magnetni fluks 

8

5.

Obrtno magnetno polje  8

6.

Zadaci 

9

Literatura   10

background image

2.1. Magnetno polje toka (struje) naelektrisanih čestica

Menjajući u definiciji magnetnog polja: 

B

=

v ×

1

c

2

E

sa električnim poljem tačkastog naelektrisanja (videti Kulonov zakon)

  

E

=

1

4

π ε

0

q

r

2

^

r

=

10

7

c

2

q

r

2

^

r

dobija se jednačina elektromagnetnog polja pokretnog naelektrisanja:

   

B

=

v ×

μ

0

4

π

q

r

2

^

r

što se obično naziva Bio-Savarov zakon.
Ovde je:

q

  nalektrisanje u pokretu, mereno kulonima, koje stvara magnetno polje

v

  brzina naelektrisanja 

q

, mereno metrima u sekundi, koje stvara magnetno 

polje 

B

B

  magnetno polje mereno u teslima.

2.2. Uticaj magnetnog polja na elementarna naelektrisanja 

Pojava elektromagnetne sile koja deluje na provodnik sa strujomu magnetnom 
polju može se objasniti na osnovu elektronske teorije koju je postavio 

Lorenc

Prema ovoj teoriji, elektromagnetna sila nastaje kao posledica pojave elementarnih 
elektromagnetnih sila koje deluju na elementarna pokretna naelektrisanja odkojih 
se sastoji struja u provodniku. Kao rezultat superpozicije svih ovih elementarnih 
sila nastaje elektromagnetna sila na provodnik sa strujom, čiji je opšti izraz 

F

=

I

(

l

× B

)

.

 

Ako se obeleži zapremnina provodnika sa 

V=lS

 , gde je

 

l

  dužina provodnika, a 

S

 

njegov poprečni presek, gustina struje u provodniku kao 

J=I/S

 , izraz onda 

postaje: 

F

=

I

(

l

× B

)

=

V

(

J

× B

)

,

pri čemu se imalo u vidu das u vektori 

l

 i 

J

 kolinearni. Kao što je poznato, gustina 

struje se može izraziti kao:    

J

=

n

0

q v

,

 

gde je 

n

0

 

koncentracija elementarnih 

naelektrisanja i v srednja brzina kretanja elementarnih naelektrisanja. Prvi izraz 
onda postaje 

F

=

n

0

q

(

v

× B

)

V

=

q v

× B

n

0

V .

 

U svakom momentu u provodniku postoji 

N

=

n

0

V

 

pokretnih naelektrisanja. Elektromagnetna sila, koja deluje na jedno 

naelektrisanje iznosi:

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti