SADRŽAJ:

1. Uvod……………………………………………………………………...3
2. Preventivna diplomatija – pojam...............................................................5

3. Preventivna diplomatija – pregovaranje.....................................................6

4. Zaključak....................................................................................................7

5. Literatura....................................................................................................8

1. Uvod

Da bismo objasnili pojam „preventivna diplomatija“ moramo, prije svega, objasniti 

šta je to diplomatija uopšte. Diplomatija je ekskluzivna djelatnost u međunarodnim 

odnosima. Ona svojom ulogom, kadrovima i metodologijom zauzima počasno mjesto u 

međunarodnom opštenju. Određenje pojma diplomatije veoma je složen zadatak. Riječ 

"diplomatija" potiče od grčke riječi 

diploma

, koja je prvobitno označavala dvostruko 

presavijenu ispravu koja je služila kao dokaz završenog studija. Kasnija je riječ poprimila 

druga, šira značenja, a označavala je službeni dokument koji bi diplomata dobio od svog 

suverena I predavao ga prilikom predstavljanja kod suverena zemlje kod koje je bio 

akreditovan. Međutim, sama riječ diploma – diplomatija pojavljuje se tek u XVIII v. dok 

je taj akt kao isprava – povelja bio uveden u diplomatsku praksu I opštenje još antičkih 

država. Neki sačuvani diplomatski dokumenti iz tog vremena, prvenstveno pismo iz Tel-

al-amarna, govore o odnosima između hetitskog kralja Attušila I egipatskog faraona 

Ramzesa II. Takođe, brojni su pisani dokumenti o diplomatskim odnosima kineske, 

indijske I još nekih starih civilizacija. Antički narodi su diplomatiju smatrali vještinom 

vođenja pregovora, pa čak I osvajačkih pohoda pojedinih vojskovođa. Danas, u 

diplomatskoj nauci izgrađeno je više definicija. Većina naučnika I teoretičara koji su se 

bavili diplomatijom konstatuje da je diplomatija “vještina vođenja spoljnopolitičkih 

poslova”, odnosno “vještina vođenja međunarodnih pregovora” ili “djelatnost država u 

međunarodnim odnosima”. Za veliki broj pisaca diplomatija je spoljnopolitička aktivnost 

države. Brojne definicije koje se danas javljaju u savremenoj diplomatskoj nauci I praksi 

imaju svoje specifičnosti koje proizilaze iz polotičko-sistematskih obilježja državnih 

sistema kojima pripadaju autori definicija. Neke od tih teoretičara treba spomenuti…. 

Sovjetski teoretičar Sandrovski, definišući diplomatiju, određuje njenu funkciju ulogom 

država koje stupaju na međunarodnu arenu preko raznih poslova, političkih, ekonomskih, 

kulturnih, naučno-tehničkih idrugih a koje regulišu norme međunarodnog prava. Zorin, 

kao diplomata od karijere, upoznao je sve aspekte diplomatije pa je I dao širu I potpuniju 

definiciju diplomatije:” Diplomatija je zvanična aktivnost organa spoljne politike I 

funkcionera država odgovornih za predstavljanje istih u svijetu, realizaciju zadataka 

2

background image

Želiš da pročitaš svih 7 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti