Terorizam i krivično delo terorizma
SEMINARSKI RAD
Tema: Terorizam i krivično djelo terorizma
1
SADRŽAJ
3. JAVNO PODSTICANJE NA TERORISTIČKE AKTIVNOSTI.............................................10

3
1. POJAM I SUŠTINA TERORIZMA
Pitanje određivanja pojma, odnosno definisanja sadržine terorizma jedan je od izraženijih
problema pravnih, političkih i bezbjednosnih nauka, s obzirom na činjenicu da je poslednjih godina
došlo do njegove snažne ekspanzije i prerastanja u globalnu bezbjednosnu prijetnju.
Bez obzira na mnoge pokušaje da se terorizam jedinstveno definiše (preko 140 definicija
terorizma) za sada nema opšte saglasnosti na tom planu, prvenstveno zbog različitog gledanja na
njegovu suštinu i sadržinu, posebno kada je riječ o njegovim nosiocima, uzrocima i ciljevima .
Međutim, konsenzus o pojmu terorizma do sada nije postignut, odnosno različiti su pristupi u
određivanju pojma terorizma. Problem definisanja terorizma decenijama predstavlja izvor
nesporazuma među državama, zbog čega ni danas nema zajedničkog stava o definiciji terorizma.
O ovom problemu vodeći svijetski stručnjaci imaju oprečne stavove. Valter Loker (Walter
Laqueur) dokazuje da je nemoguće definisati terorizam, . Aleks Smid (Alex P. Schmidt) navodi da
je uzaludno nastojanje da se odredi neka sveobuhvatna definicija terorizma, dok Brus Hofman
(Bruce Hoffman) ukazuje na karakteristike terorizma koje ga bitno razlikuju od drugih oblika
nasilja.
Hofman navodi da postoji jedna stvar sa kojom se svi slažu, a to ie da ie terorizam pežorativan
termin.
Problem se naročito javlja u onim slučajevima kada pojedinac, kojeg jedan dio društva smatra teroristom, postaje simbol borca za
slobodu u drugom dijelu tog društva.
4
Po njemu, to je riječ sa izrazito negativnom konotacijom, koja se obično upotrebljava za
neprijatelje ili suparnike, ili za one sa kojima se čovjek ne slaže i koje bi, inače, želio da ignoriše.
Razvijanjem zajedničkog shvatanja i defmisanja terorizma obezbjedila bi se potpuna saglasnost i
univerzalan odgovor o pojavnom određenju i suštini terorizma. U najopštijem smislu pod pojmom
terorizam podrazumjeva se vladavina zastrašivanjem, odnosno način vladanja ulivanjem straha i
nasilja.
Terorizam je organizovana i sistematska primjena mjera nasilja sa namjerom da se izazivanjem
straha i lične nesigumosti kod građana naruši autoritet države ili ostvare neki politički ciljevi.
Terorizam je izazivanje terora, straha i nesigurnosti kod građana, grupa građana ili pojedinaca koji
se vrši modernim sredstvima razaranja, sa velikom bezobzirnošću uz prouzrokovanje gubitaka
ljudskih života i velike materijalne štete.
Terorizam (od lat. terror - strah) je doktrina i metod borbe za određene ciljeve sistematskom
upotrebom nasilja.
Terorizam je namjerno stvaranje i eksploatacija straha p.utem nasilja ili prijetnje nasiljem u težnji
za izazivanjem političke promjene. Svi teroristički akti podrazumjevaju nasilje ili prijetnju
nasiljem.
Terorizam je naročito usmjeren ka izazivanju dalekosežnih psiholoških efekata van neposredne
žrtve ili žrtava ili objekta terorističkog napada. Gn ima za cilj da ulije strah i da pritom zastraši širi
krug "ciljnog dijela javnosti" koji bi mogao da uključi suparničku etničku ili vjersku grupu, jednu
cijelu zamlju, nacionalnu vladu ili političku partiju ili javnost u cjelini.
Terorizam je usmjeren na stvaranje vlasti gdje ona uopšte ne postoji ili da je konsoliduje tamo gdje
je ima vrlo malo.
Hofman, B.: Unutrašnji terorizam, Narodna knjiga Alfa, Beograd, 2000, str. 26.
Leksikon stranih reči i izraza "Prosveta", Beograd, 1991. godine, str. 883
Vojni leksikon, VIZ, Beograd, 1981. godina, str. 622
Pravna enciklopedija, Savremena administracija, Beograd, 1979. godina, str. 1455.
Politička enciklopedija, Savremena administracija, Beograd, 1975. godina, str. 1079.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti