Kriminalistička operativa
1. POJAM I DEFINISANJE OPERATIVNOG RADA?
Operativni rad je radnja policije koja je preduzeta u pretkrivičnom postupku, odnosno neformalna
delatnost OUP. Operativni rad je uži pojam od mnoštva kriminalističkih mera i radnji, a obuhvata samo
one najoperativnije. Možemo ga definisati u užem i širem smislu. U užem smislu, operativni rad je
najosnovniji prilaz koji se zasniva na specifičnostima mera i radnji koje policija preduzima i koje su
vezane za atribut i operativnost. U širem smislu, operativni rad obuhvata sve kriminalističko-tehničke,
kriminalističko-taktičke i istražne radnje, specijalne istražne tehnike i operativne veze, odnosno
celokupnu kriminalističku delatnost policije na otkrivanju, razjašnjavanju i dokazivanju KD.
Osnovna obeležja operativnog rada: zasniva se na kriminalističkoj nauci, pa se kroz operativni rad
sprovode određene kriminalističke metode; ima svoj pravni osnov uz poštovanje načela zakonitosti;
obuhvata procesne radnje, administrativno-pravne i operativne radnje zasnovane na podzakonskim
aktima; sistem je operacija usmerenih na suzbijanju KD i predstavlja jedan od osnovnih sredstava u
suprotstavljanju kriminaliteta sa preventivnog i represivnog stanovišta; zasniva se na prikupljanju i
proveri informacija koje su u vezi sa suzbijanjem kriminaliteta; sprovodi se uz primenu načela tajnosti, jer
se time omogućava veća efikasnost faktora iznenađenja u odnosu na osumnjičeno lice.
2. POJAM, PREDMET I SADRŽAJ KRIMINALISTIČKE OPERATIVE?
Kriminalistika se deli na 3 grane: taktiku, tehniku i metodiku, ali prema nekim autorima i operativa se
treba svrstati kao četvrta grana kriminalistike. Kriminalistička operativa je celina ukupnog misaonog
procesa, postupka, metoda koje poznaje kriminalistika s ciljem sistematskog i planskog sprečavanja, kao i
otkrivanja, rasvetljavanja KD, obezbeđivanje i utvrđivanje dokaza u vezi sa izvršenim KD i njihovim
izvršiocima. Predstavlja disciplinu kriminalistike koja izučava i usavršava specifične metode i sredstva
koja se primenjuju po posebnom postupku u određenim kriminalističko-operativnim situacijama, kao i
kriminalističko-operativno korišćenje tragova, predmeta, činjenica i okolnosti, radi njihove praktične
primene u otkrivanju KD, njihovih učinioca, kao i obezbeđenja dokaza.
Predmet kriminalističke operative:
izučavanje najefikasnijih modela proaktvnih i reaktivnih istraga;
definisanje adekvatnih modela za evaluaciju kriminalističkih istraga;
upravljanje kriminalističkim istragama.
Sadržaj kriminalističke operative obuhvata pojam operativnog rada, njegove pravne osnove, principe i
načela koji idu u prilog postojanja ove kriminalističke discipline. Sadržaj podrazumeva i opšte i posebne
uslove za organizaciju kriminalističke operative, oblike organizovanja operativnog rada, operativno-
tehnička i taktička sredstva i metode, kao i operativno korišćenje svih tragova, predmeta i drugih
činjenica i okolnosti.
3. NAČELA KRIMINALISTIČKE OPERATIVE?
Načelo poštovanja i zaštite ljudskih prava
– fundamentalno načelo operativnog rada, ljudska
prava su jednaka bez obzira na pol, godine, etničku pripadnost, veroispovest, poreklo,... Ljudska
prava su zagarantovana ustavom, dostojanstvo je neprikosnoveno i svi su dužni da ga štite, svako
ima pravo na jednaku zaštitu bez diskriminacije po bilo kom osnovu. Ovo načelo govori o tome
da se prilikom primene metoda operativnog rada ne sme narušiti dostojanstvo ljudi;
Načelo vladavine zakona
– sprovođenje operativnih mera i radnji mora biti u skladu sa pozitivnim
pravnim propisima. Značajni su i međunarodni akti kojima se mogu bliže definisati svojstva i
odnosi službenika pri izvršenju posla;
Načelo zaštite podataka
– državni organi su dužni da štite podatke unutar svoje baze ili sistema,
ali takođe zahteva i da se sve norme unutar državnih organa, koje se odnose na zaštitu podataka
budu usklađeni zakonom;
Načelo javnosti
– primenom ovog načela u operativnom radu mora se poklanjati pažnja čuvanju
ugleda ličnosti, zaštiti morala i čuvanju tajne;
Načelo temeljitosti
– temeljitost nije okrenuta samo prema operativnom zadatku, nego i ka
primeni operativnih metoda i ostvarenju operativnog postupka. Važnost ovog načela je i u fazi
analize podataka koji se prikupljaju iz izvora i prohranjuju u operativnu bazu;
Načelo objektivnosti
– kriminalista ima obavezu da saznanja do kojih je došao primenom metoda
operativnog rada objektivno unese u svoj operativni izveštaj. Ne sme se oslanjati na lična
osećanja, a sujeta i tvrdoglavost štete i nespojivi su sa ovim načelom;
Načelo koordinacije i saradnje
– u operativnoj delatnosti, koordinacija i saradnja su značajne za:
strategijsko praćenje u kriminalnom miljeu, omogućavanje prevencije, taktičko praćenje
kriminalnih pojava na prostoru više gradova jedne države ili regiona,...
Načelo čuvanja službene tajne
– mora se poštovati, a svako nepoštovanje povlači sankciju.
Službenom tajnom se smatraju metodi regrutovanja, angažovanja, korišćenja operativnog izvora,
prikupljeni podaci koji su poznati samo određenom broju službenih lica ili veoma malom krugu
lica van službe, koja moraju čuvati tajnu pod pretnjom zakonskih sankcija.
4. OBLICI SPROVOĐENJA KRIMINALISTIČKE OPERATIVE?
Operativna delatnost u ostvarivanju bezbednosti u državi, podrazumeva primenu niza oblika, načina,
metoda i taktika u cilju ostvarivanja zadataka i ciljeva. Pre svega se misli na ostvarivanje preventivne
uloge policijskih službenika u svim situacijama kada se može očekivati vršenje KD. Pored preventivnog
delovanja, manifestuje se i vršenje mera i radnji radi otkrivanja, razjašnjavanja KD, otkrivanja i hvatanja
učinioca KD, kao i pribavljanja dokaza za uspešno vođenje krivičnog postupka. Javljaju se 4 oblika
sprovođenja kriminalističke operative i to:
opšti (teritorijalni) oblik;
specijalni (linijski) oblik;
objektni oblik;
operativno dežurstvo.
5. OPŠTI (TERITORIJALNI) OBLIK?
To je osnovni metod organizacije operativne delatnosti. Javljaju se na 3 nivoa organizacije
kriminalističko-operativne delatnosti:
policijska stanica ili policijska ispostava u opštinama;
policijska uprava na području regiona;
direkcija policije na području Republike Srbije.
Opšti oblik u borbi protiv kriminaliteta zasniva se na mikro-bezbednosnom području koji se naziva još i
bezbednosni sektor. Bezbednosni sektor je mikroteritorijalno područje na kome OUP vrše svoje osnovne i
svakodnevne aktivnosti. On je osnovni i opšti oblik bezbednosnog sistema i organizovanja operativne
delatnosti OUP. S obzirom na bezbednosni značaj, potrebno je izvršiti njegovu detaljnu analizu.
6. BEZBEDNOSNI SEKTOR?
To je deo jedne policijske uprave, a predstavlja mikroteritorijalno područje na kojoj se vrše poslovi javne
bezbednsoti. Policijska uprava, odnosno policijska stanica je podeljena na određen broj sektora u skladu

operativnog rada u borbi protiv kriminaliteta. Osnovni uslovi, odnosno razlozi za uspostavljanja
organizacije linijskog oblika:
ukupan broj KD i drugih protivpravnih ponašanja koja predstavljaju opasnost za kriminalnu
delatnost ili izazivaju negativne posledice za bezbednost na teritoriji policijske uprave, odnos
policijske stanice;
osnova kriminalne delatnosti treba da se tretira celovito, odnosno u skladu sa drugim negativnim,
devijantnim pojavama u društvu koje nemaju obeležja KD;
jedinstven način vršenja KD, bez obzira na krivično-pravnu klasifikaciju KD prema stepenu
ispoljene društvene opasnosti;
jedinstveno operativno tretiranje problema koje zahteva od operativnog radnika stručna znanja iz
drugih društvenih oblasti.
Linijski rad nema prostorno utvrđene granice što je posledica uslova u kojima se kriminalna delatnost
realizuje. Linijski oblik operativnog rada se realizuje na većem prostoru od sektora. Najniži nivo, odnosno
područje je ono koje sprovodi policijska stanica, drugi nivo je region, a treći cela država.
9. OBJEKTNI OBLIK OPERATIVNOG RADA?
Objekt je predmet, stvar, ono što se vidi ili pretpostavlja predmet ili osobu na koju je posmatranje
usmereno. Objektni oblik je veoma kompleksniji vid operativnog rada u odnosu na teritorijalni i linijski
oblik. Pod objektim oblikom se podrazumeva određeni predmet ili područje na kome je usresređena
bezbednosna aktivnost, a može biti prostor ili problem, odnosno grupa problema sa istovetnom sadržinom
i zajedničkim osnovom. Objektni metod predstavlja sinronizovanu realizaciju linijskog i teritorijalnog
metoda s ciljem obaveštajnog istraživanja informacija o stepenu ugroženosti zaštićenog dobra, mestima
gde se primenjuju ili vrše KD, mesta na kojima se okupljaju lica koja su registrovana kao izvršioci KD ili
teški prekršaji, kao i preduzimanje operativih radnji u cilju sprečavanja vršenja KD, otkrivanja i
dokazivanja izvršenih, pronalaženje i lišavanje slobode njihovih učinilaca. Delimo ih na fizičke I
izvedene. Pod objektim oblikom možemo shvatiti:
identifikovane i tačno utvrđene probleme bezbednosti;
identifikovanje mesta na kojima se odvija ili priprema kriminalna delatnost;
aktivnosti na zaštiti od kriminalnih dejstva usmerene na očuvanju bezbednosti na određenim
mestima, utvrđenih društvenih dobara koja ugrožavaju neodređeni broj subjekta.
Vrste objekata:
zaštitni objekti – objekti od posebnog državnog interesa čijom zaštitom treba obezbediti njihovo
nesmetano funkcionisanje (Vlada, Narodna Skupština, naučni instituti, muzeji, galerije,...);
kriminogeni objekti – mesta koja želimo da razotkrijemo, a to su mesta gde se okupljaju
kriminalci, mesta poturanja predmeta KD,...
mešoviti objekti – sa njima se najčešće susrećemo, imaju i zaštitnu i kriminogenu sadržinu
(železničke, autobuske stanice, aerodromi,...).
Može se još reći da je objektni oblik operativnog rada složen i heterogen oblik u sprečavanju i suzbijanju
kriminaliteta.
10. OPERATIVNO DEŽURSTVO?
Dežurna služba je sinonim delovanja policije u vidu pružanja raznih usluga građanima na području svoje
delatnosti. Poslovi dežurnih službi su veoma bitni zbog sveukupnog funkcionisanja operativnog rada
policije. U njoj se koncentrišu prve informacije, podaci, prijave i obaveštenja o raznim događajima i
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti