S E M I N A R S K I  R A D

Predmet:

                                       MENADŽMENT USLUGA

                                                       Tema:

                      RAZVOJ MENADŽMENTA USLUGA KOD NAS

Profesor:                                                                        Student:

Prof. Dr. Nada Živanović                                              Aleksandra Milić

                                                                                      Br. Indeksa: 400/2016

    Kragujevac, maj 2018.

2

SADRŽAJ:

1. UVOD ..........................................................................................................................3

2. RAZVOJ USLUGA......................................................................................................4

3. Doprinos poslovnih usluga u uslužnoj ekonomiji.........................................................6

4. Menadžment usluga ......................................................................................................7

5. Komponente usluga ......................................................................................................9

6. Opšte karakteristike usluge..........................................................................................10

7. Sistemi uslužnog menadžmenta...................................................................................13

8. UTICAJ TQM U SRBIJI..............................................................................................15

8.1.

RAD ORGANIZACIJA SA TQM PRISTUPOM..................................................15

8.1.1. Niži troškovi...............................................................................................15
8.1.2. Veći prihod.................................................................................................15
8.1.3. Odgovarajuće ovlašćeni zaposleni..............................................................16
8.1.4. „Prezadovoljni korisnici“............................................................................16

            8.2.SILE POKRETAČI.................................................................................................17
                  8.2.1. Usresređenost na korisnika............................................................................17
                  8.2.2. Učelće svih zaposlenih i timski rad...............................................................18
                  8.2.3. Neprekidno unapređenje i učenje..................................................................18

9. SEKTOR USLUGA KAO PODRUČJE NOVOG PRIVREDNOG RASTA...............19

10. OPŠTI SPORAZUM O TRGOVINI USLUGAMA-

General Agreement on Trade in Services- GATS.........................................................20

11. UREĐENJE TRGOVINE USLUGA U REPUBLICI SRBIJI......................................24

12. ZAKLJUČAK................................................................................................................27

13. LITERATURA...............................................................................................................28

background image

4

Relacioni karakter uslužne aktivnosti znači da su oni tipično radno intezivni, sa ograničenim 

mogućnostima   ekonomije   obima   i   da   njihov   kvalitet   veoma   zavisi   od   kvalifikacija 

angažovanih radnika

Uslužni   proizvod   kao   „promjena   uslova“   je   fundamentalno   drugačiji   od   materijalnog 

proizvoda-u mnogo slučajeva ne može biti jasno ograničen

Promjena u stanju lica ili stvari je uglavnom nepovratna

2. RAZVOJ USLUGA

U industrijskoj eri posebno je bio izražen odnos između ljudi i mašina, koji je uslovio nastanak novih i 

organizacionih   rješenja   u   proizvodnji,   kao   i   u   koordinaciji   poslovnih   aktivnosti   i   menadžment 

sposobnosti. Postindustrijsku eru karakteriše stepen razvoja društva koji se može opisati kao „borba 

između lica“. U sferi usluga posebno se ističe značaj upravljanja odnosima između samih zaposlenih 

u uslužnim preduzećima i njihovim potrošačima i između samih zaposlenih u tim preduzećima. U tom 

smislu, tipična karakteristika usložnih kompanija je ta, da jedan od njihovim outputa predstavlja 

stvaranje novih društvenih odnosa, kao i da svoju organizacionu sposobnost moraju proširiti izvan 

organizacije. Usluge predstavljaju široko polje aktivnosti koje se ogleda kroz:

Maloprodaju

Transport

Turizam

Finansije

Rekreaciju

Edukaciju

Propagandu

Zdravstvo i dr

Klasična podjela nacionalne ekonomije na tri sektora danas više ne može biti prihvatljiva. Nova 

klasifikacija   je   posljedica   složenosti   uslužnog   sektora   i   njegovog   uticaja   na   proces   odvijanja 

privrednog života. U tom smislu uslužni sektor se dijeli na:

5

Tercijarni

Kvartalni

Kvintalni

Tercijarni sektor

  obuhvata restorane, hotele, berbere, kozmetičke salone, perionice rublja, itd. 

Kvartalni   sektor

  se   odnosi   na   transport,   trgovinu,   komunikacije,   finansije   i   administraciju,   a 

suštinski olakšava i omogućava podjelu rada.

Kvintalni   sektor

  obuhvata  zdravstvo,   obrazovanje   i   rekreaciju.   Ova   vrsta  usluge   ističe  značaj 

dizajniranja usluge sa ciljem promjene i unapređivanja, na neki način, primaoca usluge. Osim toga 

najveći   broj   proizvodnih   firmi   u   tzv.   Industrijskom   sektoru   ekonomije,   mora   ponuditi   svojim 

potrošačima različite usluge kao integralni dio njihove ukupne ponude.

 Dobro tehničko-tehnološko rješenje nije dovoljan uslov za sticanje trajne konkurentske prednosti, 

zato što se to rješenje može danas lako kopirati. Usluge koje se mogu dodati u okviru proizvodne 

ponude, uglavnom predstavljaju tehničke usluge, popravke i održavanje, obučavanje potrošača, 

usluge konsaltinga, zajedničke programe istraživanja i razvoja, upravljanje i cijeli asortiman drugih 

usluga, kao i pomoćne usluge. Ovaj dio uslužnog sektora je neodvojiv od proizvodnje i predstavlja 

„skriveni uslužni sektor“ koji ne može biti isključen iz diskusija o uslužnom menadžmentu.

Usluge su donedavno smatrane „neproduktivnim“ aktivnostima, a danas preovlađuje mišljenje da 

usluge stvaraju bogatstvo ako i kada doprinose zadovoljenju ljudskih potreba. U industrijskom 

društvu se bogatstvo mjerilo količinom roba, dok se u potindustrijskom društvu iskazuje u kvalitetu 

života koje imaju građani tog društva. 

Danas nije moguće organizovati ekonomski život bez usluga. Njihova neophodnost naročito se 

ogleda kroz dvije fundamentalne funkcije ekonomskog sistema-proizvodnji i prodaji ili distribuciji 

proizvoda. Imajući u vidu da usluge upravo imaju karakter transakcije, za očekivati je da one pružaju 

osnovu za uspostavljanje, kako nacionalnih, tako i globalnih tržišta.

Proces proizvodnje se ogleda kroz seriju aktivnosti koje mješaju, manipulišu, povezuju ili pretvaraju 

inpute stvarajući konkretnu proizvodnju ili asortiman proizvodnje. Usluge obezbjeđuju veze pomoću 

kojih se zajedno održavaju različite faze proizvodnje u strogo definisanom okviru. Kompleksniji 

proizvodni proces i veliki broj pojedinačnih faza zahtjevaju veću potrebu monitoringa, nadzorne, 

background image

7

-

Rast malih proizvodnih jedinica i firmi, koje su primorane da koriste eksterne usluge kako 

bi upotpunile svoje interne resurse

-

Potrebe za većom fleksibilnošću firmi-firma koja se orijentiše samo na ključni biznis ima 

veći stepen fleksibilnosti

-

Porast   ekonomija   koje   su   utemeljene   na   znanju,   koje   se   oslanjaju   na   ekspertizu   i 

specijalizovanje uslužne inpute

-

Specijalizacija i povećana podjela rada u mnogim područjima

Unapređenje sektora poslovnih usluga predstavlja jedno od značajnih područja za implementiranje 

adekvatne politike države. Za unapređenje sektora poslovnih usluga potrebno je istaći nekoliko 

ciljeva koji se ogledaju kroz:

-

Povećanje produktivnosti

-

Unapređenje mogućnosti za zapošljavanje

-

Unapređenje konkurencije u sektoru poslovnih usluga

-

Unapređenje industrijske kooperacije između dobavljača poslovnih usluga

-

Promociju poslovnih usluga

-

Podsticanje modernizacije javne administracije

4. MENADŽMENT USLUGA

Nekoliko   bitnih   faktora   koji   uzajamno   djeluju   doveli   su   do   značajne   promjene   u   sferi   tržišne 

konkurencije. Danas se sve više govori o novoj konkurenciji, čija se pojava dovodi u neposrednu vezu 

sa razvojem i sve većim uticajem uslužnog sektora. Naime, u najvećem broju firmi koje posluju na 

razvijenim tržištima, suštinska promjena u prirodi konkurencije neposredno je uticala na razmišljanje 

menadžera,   traženje   optimalne   organizacione   strukture,   načina   poslovanja   na   tržištu   i   podjelu 

odgovornosti između različitih funkcija u firmi.

Tržišna konkurencija dovodi do značajnih posljedica po organizaciju u svim sferama privređivanja. 

Među najvažnijim posljedicama tržišne konkurencije ističu se:

-

Povećan stepen neizvjesnosti u privređivanju

Želiš da pročitaš svih 29 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti