Zdravstvena njega uroloških pacijenata
1
Sadrzaj
1. Uvod ………………………………………………………… 2
2. Dijagnostičke procedure u urologiji…………………………. 3
3. Anomalije urinarnog sistema…………………………………5
4. Infekcije urinarnog sistema …… …………………………….6
5. Kalkuloza urinarnog trakta …………………………………..7
6. Tumori urinarnog sistema ……………………………………8
7. Medicinsko tehnički postupci u urologiji ………………...….9
8. Priprema uroloških pacijena za operaciju ……………..……11
9. Postoperativna njega …………………………………..……12
10. Zaključak ……………………………………………..……15
11. Literatura …………………………………………………...16
2
1. Uvod
U uvodnom dijelu upoznaćemo se sa osnovnim anatomskim I fiziološkim
karakteristikama urinarnog trakta, kako bi dalje razumijevanje patologije ovih oboljenja I
zdravstvene njege bilo potupunije , sveobuhvatnije I cjelovitije.
Bubreg je parni parenhimatozni organ , smješten u lumbalnom retroperitonealnom
prostoru, s obje strane I bočno od kičmenog stuba u visini XII grudnog i I – II slabinskog
pršljena. Desni bubreg , potisnut velikim reznjem jetre je nizi za polovinu pršljenskog tijela.
Prosječna tezina bubrega je oko 150 g, a osnovna funkcionalna jedinica bubrega je nefron.
Bubrezna arterija je grana abdominalne aorte, sastoji se od 3-5 grana. Vene bubreznog
parenhima dreniraju krv u donju šuplju venu.
Osnovna funkcija bubrega sastoji se u regulisanju homeostaze. U kvantitativnom smislu
bubrezi su najvažniji ekskretorni organi u organizmu. Svaki bubreg se sastoji od oko million
nefrona. Ekskretorna funkcija bubrega obavlja se procesima glomerulske filtracije, tubulske
reapsorpcije I sektrecije.
Slika 1. Topografski odnosi organa uro trakta
Gornje mokraćne puteve sačinjavaju bubrežne čašice, bubrežna karlica I ureter. Mokraćni
putevi počinju sa 8-10 malih čašica, u koje se izliva mokraća iz bubrega, koja zatim ide u
bebrežnu karlicu. O bubrežne karli se mokraćne bešike pruža se mokraćovod ili ureter.
Mokraćna bešika je šuplji mišićno mukozni organ, u kojem se sakuplja I prazni mokraća.
Nalazi se u karličnoj duplji, iza simfize I ispod rektuma kod muškaraca odnosno materice kod
zene. Umetnuta je između oba uretera I uretre. Mokraćna bešika može da primi oko 700 cm³
urina kod muškarca, nesto malo manje kod žene.

4
Nativni snimak urotrakta prikazuje položaj, oblik, veličinu bubrega, kalkuluse. U
pripremi, pacijent treba da bude dobro očišćen od fekalnih masa.
Urografija –I.V. pijelografija je procedura kojom se dobija uvid u anatomsko I
fiziološko funkcionisanje bubrega I retera, ubrizgavanjem kontrasta ivtravenski.
Sestrinske intervencije podrazumijevaju ispitivanje alergijske gijateze, praznjenje
crijeva, probu na jod , prije izvođenja procedure treba imati nalaz ureje I kreatinina.
Pripremiti antišok terapiju. Retrogradna pijelografija se izvodi ubrizgavanjem kontrasta
u ureter kroz kateter pri čemu se mogu dobiti informacije o promjenama na bubrezima
I mokraćnim putevima.
Kompjuterizovana tomografija omogućava transverzalno I slojevito sprikazivanje
anatomskih struktura u patoloških promjena urotrakta.
Radioizotopska dijagnostika
Radioizotopska renografija je dijagnostička metoda koja omogucava procjenu funkcije,
posebno za svaki bubreg, metoda nije invazivna.
Scintigrafijom bubrega dobijamo informacije o anatomskim I morfološkim
karakteristikama.
Ultrazvučna dijagnostika
Metoda koja se često koristi, komforna je I neinvazivna. Njome se mogu otkriri
kalkuloze, ciste I druge promjene. Pod kontrolom ultrazvuka vrše se punkcije u evakuacije
renalnih cista.ehosonografijom se određuje oblik, veličina I debljina zida mokraćne bešike, kao I
postojanje stranog tijela u bešici kod retencije urina.
Endoskopska urološka ispitivanja
Prolaznost uretre se eksplorira sondama, kateterima I bužijama kojima se određuje stepen
urodjenih ili stečenih suženja uretre, pri čemu se može izvršiti I dilatacija suženja.
Endoskopskim pregledima mogu se posmatrati I procjenjivati promjene u uretri, mokraćnoj
bešici I pijelokaliksnom sistemu
.
Slika br. 3 Cistoskopija
5
3. Anomalije urinarnog sistema
Anomalije bubrega jesu urodjena oboljenja koja su podijeljena prema: broju bubrega,
velicini I strukruri , polozaju I obliku bubrega.
Agenezija bubrega: nedostatak jednog ili oba bubrega. Jednostrana agenezija je češća od
obostrane. U anomalije u broju spada I prekobrojni bubreg.
Potkovičasti bubreg: anomalija kod koje su bubrezi spojeni
donjim polovima, u obliku potkovice. Mogu se javiti
bolovi usled pritiska tako spojenog bubrega na nerve
kičmenog stuba. Važno je prepoznati ovo stanje da se ne bi
pomislilo da je reč o tumoru, i odstranila oba bubrega.
Slika
2.
Potkovičast
bubreg
Anomalije položaja : bubreg može biti lokalizovan u karlici, ilijačnoj jami, lumbalno ili
čak u grudnom košu. Takođe, oba bubrega mogu biti sa desne ili sa leve strane.
Policistična bolest: nasledni poremećaj koji karakteriše pojava brojnih cisti na bubrezima
i ostalim organima usled čega dolazi do oštećenja funkcije bubrega što vodi ka bubrežnoj
insuficijenciji.
Od anomalija uretera najčešće su:
Ureterokela je urođeno, loptasto proširenje distalnog dijela uretera u lumen mokraćne
bešike.
Megaureter predstavlja urodjenu dilataciju uretera, u promjeru širu od 1 cm.
Veziko-uretralni refluks je patološko stanje, koje se ispoljavavraćanjem urina iz bešike u
ureter tokom mokrenja.
U anomalije mokraćne bešike spadaju:
Divertikulumi mokraćne bešike predstavljaju vrećasta proširenja sluzokože bešike veća
od 2 cm u prečniku
Ekstrofija mokraćne bešike: nedostatak dela prednjeg trbušnog zida udružen sa defektom
zida mokraćne bešike usled čega je mokraćna bešika u direktnoj vezi sa spoljašnjom
sredinom.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti