Odlomak

Uvod

Jedan od načina reagovanja na zverstva jeste stvaranje međunarodnih krivčnih tribunala sa zadatkom da sude licima odgovornim za zverstva i druge međunarodne zločine. Odlukom saveta bezbednosti UN (1993), koji nije bio u stanju da zaustavi rat u bivšoj Jugoslaviji, dok države nisu bile voljne da preduzmu akcije kao što su udari vazdušnim snagama, osnovan je Međunarodni krivični trubunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Sledeće godine je uspostavljen Međunarodni krivični tribunal za Ruandu (ICTR).
Statut Međunarodnog krivičnog suda (ICC) usvojen je 1998. godine u Rimu, a 2002. godine zaključen je sporazum između UN i Sijera Leonea o osnovianju Specijalnog suda za Sijera Leone. Sem toga, na Kosovu i u istočnom Timoru međunarodne organizacije su osnovale mešovite sudove, tj. sudove u kojima rade lokalne i međunarodne sudije.
Era Ad hoc tribunala započinje osnivanjem Međunarodnog vojnog tribunala u Nirnbergu (1945) i međunarodnog vojnog tribunala za Daleki Istok u Tokiju (1946).

1. Ad hoc tribunali

Tribunal je izraz koji se u najširem smislu opisuje pojedinac ili institucija koja je ovlašćena da dodnosi presude, odnosno odgovarajuće odluke u pravnim i upravnim sporovima. Najčešće se pod time podrazumevaju ne-redovna sudska i upravna tela, odnosno ad hoc tribunali (tela) sastavljena po posebnim zakonima i za posebne prilike. Najpoznatiji primer jeste Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, poznat kao Haški tribunal.
Tribunali su nastali kao jedan od načina reagovanja na zverstva sa zadatkom da se sudi odgovornim licima za počinjena zverstva i druga međunarodna krivična dela. Najpoznatiji ad hoc tribunali jesu ad hoc tribunali za bivšu Jugoslaviju i Ruandu.
1.1. Razvoj ad hoc tribunala (1993-1994)

Nekoliko činilaca je ranih 1990-ih godina dovelo do stvaranja međunarodnih krivičnih tribunala.
Pokazalo se da je kraj hladnog rata od suštinskog značaja. Imao je važne posledice. S jedne strane, iščezao je animozitet koji je gotovo pola veka dominirao međunarodnim odnosima. Pojavio se novi zamah relativnog optimizma, podstican sledećim: 1) izrazito nepoverenja i uzajamnog sumnjičenja koji su ometali razvoj prijateljskih odnosa i saradnje između zapadnog i istočnog bloka; 2) države naslednice SSSR (Ruska Federacija i druge članice Zajednice Nezavisnih Država) prihvataju i poštuju neka osnovna načela međunarodnog prava; 3) kao rezultat toga dolazi do tada neviđenog sporazumevanja unutar Saveta Bezbednosti (SB), i sve veće podudarnosti stavova njegovih pet stalnih članova – s posledicom da je ovaj organ postao sposoban da efikasnije obavlja svoje funkcije.
Nije manje važna ni jedna druga posledica završetka hladnog rata. Uprkos svim problemima tog neveselog razdoblja, dva pola moći su u toku hladnog rata bila u stanju da održavaju minimum međunarodnog pravnog poretka; i jedna i druga supersila su u svojim sferama uticaja postupale kao neka vrsta policajaca i jemaca održavanja reda. Narušavanjem ovog modela međunarodnih odnosa pokrenulo je talas negativnih posledica. Došlo je do fragmentacije međunarodne zajednice i žestokih nereda, propraćenih rastućim nacionalizmom i fudamentalizmom, i spirale, najvećim delom unutrašnjih, oružanih sukoba sa mnogo krvoprolića i surovosti. Unutrašnje razaranje ranijih multietničkih država dovelo je do teškog kršenja međunarodnog humanitarnog prava.
Još jedan bitan činilac sve široj podršci međunarodnom krivičnom pravosuđu: sve veći značaj doktrine ljudskih prava, koja je uskoro postala svojevrsna „sekularna“ vera. Naglasak te doktrine jeste na potrebi poštovanja ljudskog dostojanstva i, u skladu sa tim, kažnavanja onih koji to dostojanstvo teško narušavaju, takođe doprinosi sve ozbiljnijem traganju za međunarodnim krivičnim pravosuđem.
Ovo razdoblje, obeleženo razvojem ustanova koje su dobile ovlašćenja da gone i kažnjavaju za teška kršenja međunarodnog humunitarnog prava, može se podeliti na dve faze. Prva obuhvata odluke Saveta bezbednosti UN-a o stvaranju dva ad hoc tribunala, za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, a druga proces zaključivanja međunarodnog višestranog ugovora koji je doveo do konačnog Statuta stalnog Međunarodnog krivičnog suda.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 14 stranica
  • Medjunarodno krivicno pravo Vladimir Uzunovic
  • Školska godina: Vladimir Uzunovic
  • Seminarski radovi, Skripte, Pravo
  • Srbija,  Beograd,  UNIVERZITET U BEOGRADU - Pravni fakultet  

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari