Odlomak

UVOD
Agrotehničke mere predstavljaju sredstva čijom primenom čovek, u skladu sa agrotehničkim osnovama podešava uslove biljne proizvodnje u cilju postizanja prinosa maksimalne veličine i kvaliteta. U ekosistemu: klima-zemljište-gajena biljka-čovek, naročitu ulogu kao tvorac, regulator i rukovodilac ima čovek. Dakle, čovek je tvorac poljoprivrede.Ona je najstarija grana ljudske delatnosti i vrlo je složena. Ona se može podeliti u tri dela: ekološki , biološki i ekonomski. Svaka od navedenih kategorija su posebne, međutim, one se prepliću u vrlo komplikovane odnose. Zbog didaktičkih razloga one se ipak odvajaju.U ekološkom delu proučavaju se faktori sredine, njihovo poboljšanje i iskorišćavanje u organizovanom procesu poljoprivredne proizvodnje. U biološki deo idu gajene biljke i domaće životinje uključivši metode oplemenjivanje, a ekonomskom delu pripada organizacija rada i rentabilnosti. Ako se iz ekološkog kompleksa izdvoje zahvati koji se tiču gajenja biljaka, ne ulazeći u biološki i ekonomski aspekt poljoprivredne proizvodnje, dobijamo agrotehnički kompleks. Reč agrotehnika je složenica od latinske reči- ager (polje) i grčke –techne (veština, umeće). Mere kojima se kulturnim biljkama stvaraju povoljni uslovi za rast i razvoj nazivamo agrotehničkim merama. Zadatak agrotehničkih mera je da se sa što manje uloženog rada i sredstava postigne maksimalno mogući prinos neke gajene biljke, kako u kvantitetu tako i u kvalitetu. To je moguće, ako se svi vegetacioni faktori dovedu u optimalnu konstelaciju (voda, hranjiva, svetlost, CO2 itd). Prema prirodi delovanja, sve agrotehničke mere se mogu podeliti u tri grupe:
1. Mere pomoću kojih možemo uticati na klimu (navodnjavanje, gajenje u zaštićenom prostoru, proređivanje, vetrozaštitni pojasevi).
2. Mere pomoću kojih utičemo na promenu plodnosti zemljišta (obrada -osnovna i dopunska, kalcizacija, humizacija, fosfatizacija, primena ostrukturujućih materija ).
3. Mere kojima delujemo na biljke (selekcija, zaštita od korova, bolesti i štetočina, priprema semena, načini setve, nega useva).
Tokom realizacije naučnog istraživanja i izrade seminarskog rada primenu agrotehničkih mera istraživala sam na agrokulturi paradajza gajenog u plasteniku.
UZGOJ PARADAJZA

Priprema plastenika za sadnju paradajza
Priprema plastenika za sadnju počinje sakupljanjem i odstranjivanjem biljnih ostataka pretkulture (salata, spanać) iz objekta. Ako je stajnjak unesen u objekat pred setvu pretkulture, rastura se samo NPK đubrivo, u slučaju da to nije urađeno u objekat se unosi zgoreli stajnjak 8-15 kg/m2 i NPK zavisno od rezultata analize zemljišta, obično se dodaje 80-100 kg/1000 m2 NPK u razmeri 10:20:30. Nakon rasturanja stajnjaka i NPK pristupa se oranju plastenika i to tako da se sa plugova uklone daske. Obrada se obavlja raonicima kako bi se zemljište što dublje (25-35 cm) izoralo i izbeglo stvaranje naora ili razora u objektu.
Nakon oranja zemljište se usitni frezom i poravna. Pošto se sadnja obavlja na crnoj foliji, potrebno je pre postavljanja folije po objektu rasturiti jedan od zemljišnih insekticida kako bi se biljke zaštitile od zemljišnih štetočina (rovac, sovice). Nakon rasturanja insekticida pristupa se markiranju redova, postavljanju sistema za zalivanje (“kap po kap”) i to za svaki red po jednu cev.Pošto se sadnja obavlja u dvorede trake, preko dva sistema za zalivanje postavlja se crna folija.Folija se bočno plitko ukopa i zategne. Ukoliko je kupljena folija s rupama, priprema je gotova, a ako nije vrši se bušenje rupa za sadnju i to tako da se dobije razmak 80 + 60 x 45-55 cm zavisno od sorte.
Nega biljaka u toku vegetacije
Odmah nakon sadnje pristupa se postavljanju pocinkovane žice 0 3,5 mm dva metra visoko iznad redova, a potom se veže pvc-vezivom jednim krajem za žicu, a drugim za biljku.
Potrebno je biti pažljiv prilikom vezivanja špage za biljku.Špaga se ne sme čvrsto vezati pošto biljka raste i deblja. U tom slučaju bi špaga urasla u stablo i biljka bi uginula ili bi pretrpela velika oštećenja. U zadnje vreme koriste se specijalni plastični prstenovi koji efikasno eliminišu navedenu pojavu.Nakon vezivanja špage (pvc-vezivo) za biljku, ona se obavija oko nje i raste uz špagu koristeći je kao potporu. Pošto biljka paradajza iza svakog lista formira bočni zaperak, neophodno ga je odstraniti što pre, kako bi rane, nastale od zakidanja, bile što manje, a biljka bila pošteđena gubitka “energije” rasta. Veoma često se kod početnika u proizvodnji paradajza dešava da biljka obilno cveta, a zametne samo par plodova na prvim etažama, sto je posledica loše oplodnje. Uzrok loše oplodnje prvih rodnih grana je u tome što je u vreme cvetanja prvih etaža spoljašnja temperatura vazduha dosta niska, pa se ne mogu otvarati ventilacije, čime je eliminisano strujanje vazduha u objektu. Pošto u to vreme nema ni insekata u objektu potrebno je cvetne grane lagano stresti rukom. Stresanje se obavlja u više navrata pošto se svi cvetovi ne otvaraju u isto vreme.
Problemi oplodnje paradajza efikasnije se rešavaju uvođenjem bumbara u proizvodnju.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Agronomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari