Gimnazija fra Dominika Mandića Široki Brijeg

Školska godina 2020./2021.

MATURSKI RAD IZ POVJESTI

Ahilej

    Učenik/ca:                                                                                      Mentor:

Mario Vukoja 4

e

                                                                                                                

prof. Ante Topić

Široki Brijeg, svibanj, 2021. Godina

SADRŽAJ

:

1. UVOD...................................................................................................................................................3

2. GRČKI HEROJI................................................................................................................................... 4

3. GRČKI HEROJ AHILEJ......................................................................................................................5

3.1 Rođenje Ahileja.............................................................................................................................. 5

3.2 Ahilej u Trojanskom ratu................................................................................................................7

3.3 Ahilejeva smrt...............................................................................................................................11

4. AHILOVA PETA............................................................................................................................... 12

6.  AHILEJEVA RATNA OPREMA..................................................................................................... 14

7. AHILEJ PONTARH...........................................................................................................................15

8. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................................17

9. LITERATURA................................................................................................................................... 18

background image

2. GRČKI HEROJI

Grci su, osim bogova, poštovali i heroje. Osim što su ih poštovali, stvorili su i kult heroja. 

Početak poštovanja heroja datira od Homerove Ilijade i Odiseje iz 8. stoljeća prije Krista. U 

njima je sažeta kulturna tradicija prethodnog razdoblja grčke povijesti. Poštovanje heroja u 

Grčkoj završava s Heriokisom od Philostratusa, oko 200. godine nakon Krista. Osim pismenih 

izvora o obožavanju heroja, kroz epove i drame sačuvane iz antičkog svijeta, o herojima se 

može doznati i na temelju natpisa, arheoloških ostataka, kultnih mjesta i sl.

Ključni dio priče o herojevu životu je taj da on mora prolazi kroz neku vrstu iskušenja. Junak 

je smrtnik, a ne besmrtnik kao bogovi. On mora trpjeti tokom svog života i mora umrijeti. Tek 

nakon smrti može postati besmrtan u kultu ili u pjesmi. Heroj se mora boriti protiv straha od 

smrti, kako bi postigao najsavršeniju smrt. Taj savršeni trenutak mora biti upisan u pjesmi, 

kleos, što znači ona pjesma koja prenosi slavu. Ona je koristila kao medij kojim se prenosi 

slava   heroja.

 

Heroji   su   se   oblikovali   u   svijesti   naroda.   Isprva   su   to   bili   preci,   važni   za 

određeno mjesto, koji su mu mnogo doprinijeli. Kasnije su oni smatrani potomcima bogova. 

U 8. stoljeću Grci su počeli osnivati svoje prve kolonije. To im je dalo posebno jak povod za 

stvaranje heroja. Svaki grčki grad je i prije toga imao i slavio svog heroja osnivača grada, 

stvarnog ili mitskog, a bez te počasti nisu htjeli ostati ni vođe kolonija. 

Kult heroja je ograničen na određenu lokaciju. U staroj Grčkoj postojalo je zapravo na hiljade 

kultova heroja. Svako mjesto imalo je vlastiti skup lokalnih heroja. Neki od tih heroja poznati 

su nam kroz epove (jer svaki heroj spomenut u Ilijadi i Odiseji potencijalno je lokalni heroj) 

ili tragedije, a drugi se nikada ne spominju u nama poznatoj poeziji. Lokalni heroj može biti 

muški ili ženski, odrastao čovjek ili dijete. „Ljudi su dosta dugo pokazivali grobove brojnih 

epskih   heroja,   čiju   je   slavu   cijela  Grčka  upoznala   kroz  ep,   ili   su   njima   pripisivali   dotad 

bezimene grobove iz drevnog doba. Osim tih likova, poznatih cijeloj naciji, većina gradova je 

još čuvala sjećanje na lokalne heroje iz svog mračnog ranog doba punog nasilja i opasnosti.

Grobovi grčkih heroja imali su redovan i vrlo često sa strahom povezan kult. Često su bili 

obzidani, na povišenom mjestu, često vrlo nedostupnom, iz razloga da se heroj ne uznemiri i 

ne probudi njegov gnjev. Vjerovalo se da se heroj strašno uznemiri ako netko uvrijedi ili ubije 

nekoga, tko je za njegovo vrijeme obavljao istu službu kao i on. S druge strane, mržnja heroja 

okrenula se protiv svih onih koji su obavljali istu službu kao i onaj koji bi njega uvrijedio.

Za heroje su smatrali da su se sposobni vraćati u život, ne samo eshatološki tako da idu u svoj  

bezvremenski raj koji im postaje prebivalište nakon smrti. Smatrali su da su se heroji sposobni 

vratiti u sadašnje vrijeme njihova štovatelja. Prema narodnom mišljenju, heroji su imali običaj 

prikazivati se nekim ljudima u snu. Osim toga, imali su i neke druge načine da postanu 

primjetni ljudima, npr. mogli su se čuti čudni zvukovi kraj njihovog groba.

 

Herojima su se 

polagali   vijenci,   podizale   su   im   se   statue.   Važnijim   herojima   posvećivale   su   se   velike 

povorke, osnivale su se borbene ratničke igre i umjetnička natjecanja, kao što se u starije 

vrijeme radilo za sve ugledne ljude koji bi umrli.

3. GRČKI HEROJ AHILEJ

3.1 Rođenje Ahileja 

Grčki heroj Ahilej bio je sin tesalskog kralja Peleja i boginje Tetide, Eakov unuk i Zevsov 

praunuk, najveći grčki junak u Trojanskom ratu. Tetidi su se udvarali Zevs i Posejdon, ali kad 

je prorečeno da će boginja roditi sina koji će biti jači od oca, oni su se povukli i Tetidu 

prepustili Peleju. Boginja se opirala braku sa smrtnikom na taj način što se preobražavala u 

razne životinje, ali je Pelej ipak uspeo da se njome oženi, 

(slika br. 3.1).

(slika br. 3.1) „Grčki heroj - Ahilej“

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti