Akutni infarkt miokarda
AKUTNI INFARKT MIOKARDA
Razvoj medicine i sestrinstva su doprinjeli shvatanju da potrebe bolesnika za
tretmanom, a posebno za njegom zavise od težine stanja bolesnika a ne od težine dijagnoze
bolesti koju bolesnik ima.
Sredinom XX vijeka, kao rezultat brojnih istraživanja, u SAD je prihvaćena
koncepcija ,, progresivne njege“, sistema organizacije bolnica u kojem se struktura bolesničkih
jedinica (prostor, uređaji, kadrovi, organizacija rada, oprema, komunikacije i drugo) bazira na
stepenu težine stanja i rizika po život bolesnika i na intenzitetu njegovih potreba za liječenjem i
njegom.
Formirane su jedinice za intenzivnu njegu i liječenje kao samostalne ili kao dijelovi
bolničkih odjeljenja.
U ovakvom sistemu od medicinske sestre se očekuje da kao član najužeg zdravstvenog
tima, može da radi samostalno – inicira, izvodi i vrednuje svoje intervencije, da zna i može da
donosi odluke u djelokrugu njege i snosi odgovornost za njih ali isto tako da zna da sprovodi
naloge ljekara i sarađuje sa njim i sa svim članovima zdravstvenog tima.
Infarkt miokarda je ishemična nekroza jednog lokalizovanog dijela miokarda nastao
zbog okluzije koronarne arterije usled pojave tromba ili ateromatoznog suženja. Ređe se smatra
odgovornim kompletna okluzija zbog pločaste proliferacije intime ili zbog krvavljenja.
Do pojave infarkta miokarda dolazi i bez potpune okluzije, ako je protok u koronarnim
arterijama privremeno smanjen, kao npr. u postoperativnom ili traumatskom šoku,
gastrointestinalnim krvavljenjima ili hipotenziji nastaloj iz bilo kojih razloga, ili pak u slučaju
dehidratacije. U rijetkim slučajevima do infarkta dovode i embolične okluzije i luetični aortitis
ili akutni vaskulitis.
Tijanić M. I saradnici: Zdravstvena nega I savremeno sestrinstvo, Naučna KMD, Beograd, 2002

bolest se češće javlja kod pušača, koji puše veći broj cigareta, a posebno ukoliko je
pušenje prisutno više godina;
Kod bolesnika od šećerne bolesti
češći je infarkt, naročito ako se bolest neredovno
liječi;
Fizička neaktivnost i česti psihički stresovi takođe su dokazani kao faktori koji favorizuju
bolest.
Suština dijagnoze:
Iznenadan ali ne jednovremeni jaki bol u prednjem dijelu grudnog koša koji dovodi do
hipotenzije i šoka.
Rijetko bezbolan, maskirajući akutno kongestivno oštećenje srca, pojava
sinkope,cerebralna tromboza, ili šok iz “neobjašnjivih” razloga.
Temperatura, leukocitoza, povišena sedimentacija, povećan SGOT i LDH uroku od 24 -
48 časova.
EKG: nenormalni Q talasi, produženST segment; kasnije simetrična inverzija T talasa.
Slika br.2
Izvor: Matić. Đ. : Zdravstvena nega u internoj medicini
www.wikipedia.org
Simptomi akutnog infarkta miokarda su:
1. Upozoravajući bol — u preko 1/3 bolesnika, promjene u slici angine, iznenadni napad
atipične angine, ili neobične promjene u vezi varenja koje se osjećaju u grudnom košu,
predhode infarktu miokarda u roku od nekoliko časova, dana ili nekoliko nedelja.
2. Bol od infarkta — može da počne i za vrijeme odmaranja (čak i u snu) ili za vrijeme
aktivnosti. Sličan je anginoznom bolu po lokalizaciji i širenju, ali je daleko jači, ne prestaje sa
odmaranjem, brzo se pojačava i na putu maksimalne jačine ne treba do smrti više od nekoliko
minuta ili nešto duže. Glyceryl trinitrat ne pomaže. Bol traje i satima ako se ne prekine
narkoticima i često je nepodnošljiv. Bolesnik se budi u hladnom znoju, osjeća slabost i
bojažljivost, okreće se,tražeći ugodan položaj. Ne želi da leži mirno.Sljedeće tegobe se javljaju
same ili udružene: laka glavobolja, sinkopa, dispnea, ortopnea, kašljanje. otežano disanje, muka
i povraćanje ili meteorizam.
3. Bezbolni infarkt — u 5—15°/o slučajeva, bol je odsutan ili mali i prikriven je
momentalno nastalim komplikacijama, vidljivim akutnim plućnim edemom ili brzim
oštećenjem srca, izraženom slabošću, šokom, sinkopom, ili cerebralnom trombozom.
Znaci: fizikalni znaci su vrlo različiti, a očevidna klinička slika jačine napada nije baš
sigurno u korelaciji sa dužinom i lokalizacijom infarkta.
1. šok — stanje šoka se opisuje u slučajevima kada je krvni pritisak ispod 80 mm Hg (ili
nešto viši, ako je postojala hipertenzija), blijeda boja lica. mentalna utučenost, hladna i ljepljiva
koža, periferna cijanoza, tahikardija ili bradikardija, i slab puls. Šok se javlja samo u teškim
napadima (u 8—14% slučajeva). Do šoka dolazi primarno zbog bola, prije nego zbog
hemodinamskog efekta infarkta; vidljivo poboljšanje se javlja u roku od 30—60 minuta posle
popuštanja bola i ordiniranja kiseonika.
2. Nalaz na srcu — kod jakog napada,prvi i drugi srčani ton su oslabljeni, često nejasni
pri auskultaciji i nazivaju se tzv.”tiktak” kvalitetom. Često se nalazi galopni ritam i proširene
vene na vratu. Slikom dominira akutni plućni edem i progredirajuće kongestivno oštećenje.
Kod lakšeg napada nalaz prilikom ispitivanja je normalan ili se nalazi oslabljen intenzitet prvog
tona ili nizak sistolni krvni pritisak. Perikardijalno trenje se javlja u 20—30% slučajeva između
drugog i petog dana; nalaz je često kratkotrajan ili sa prekidima.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti