Antropološke karakteristike sportaša

UVOD

Čovjekovo porijeklo i njegov razvoj danas proučavaju razne naučne oblasti : biologija, medicina, fiziologija, psihologija, pedagogija, historija, filozofija, sociologija, demokratija i mnoge druge. Sva ova saznanja o čovjeku objedinjava antropologija, koja se najčešće definira kao nauka o čovjeku u vremenu i prostoru.Njen naziv nastao je iz grčkih riječi anthropos – čovjek i logos – nauka, što označava nauku o čovjeku.
U domen antropologije spada cijela zemlja površinine kugle, a vremenski antropologija prati čovjekov nastanak I razvoj od prvih tragova života, pa sve do današnjih dana.Antropologija tretira čovjeka kao cjelinu što znači da se zakonitosti ljudskog bića objašnjavaju integralno, budući da je svaki problem vezan za ljudsko biće u najtjesnijoj djelatničkoj međuzavisnosti prirodnih I društvenih činilaca.
Pod antropološkim statusom podrazumijevaju se sljedeće čovjekove sposobnosti i karakteristike:

• morfološke karakteristike,
• funkcionalne sposobnosti,
• motoričke sposobnosti,
• biomehaničke karakteristike,
• kognitivne sposobnosti,
• konativne karakteristike, i
• sociološke karakteristike.

U kineziološkoj edukaciji u okviru nastave i u okviru školskog sporta pretpostavlja se rad s djecom različitih antropoloških karakteristika i zdravstvenog statusa. Varijabilnost antropološkog statusa posebno je izrazita tijekom adolescentnog razdoblja. Izrazita varijabilnost antropoloških karakteristika i sposobnosti sportaša posebna je u razdoblju adolescencije odražava i često otkriva varijabilnost fiziološke dobi sportaša iste kronološke, kalendarske starosti te diktira posebnosti u planiranju i provođenju nastavnog sata i ocjenjivanja.
Ne uzimajući u obzir fiziološku dob djeteta prednost dobivaju rano sazrijevajuća djeca koja su u odnosu na prosječno, a posebno kasnije sazrijevajuću djecu i omladinu viša, aerobno i mišićno izdržljivija, veće mišićne jakosti i snage u istoj kalendarskoj dobi.
Poseban problem danas čini rastuća prevalencija pretilosti u djece predškolske i školske dobi svih uzrasta, kao rezultat niske svakodnevne razine tjelesne aktivnosti te kvalitativno i kvantitativno neprimjeren prehrane. Postojeći kriteriji prekomjerne težine i pretilosti u djece i omladine temelje se na indeksu tjelesne mase za dob i spol: . percentila definira prekomjernu tjelesnu masu, a ITM > 95. percentila za dob i spol definira pretilost. Vrijednosti ITM > 5. i ≤ 85. percentila prema dobi i spolu smatraju se normalnim. Pretilost povezujemo s nizom srčano-žilnih i metaboličkih bolesti (arterijskom hipertenzijom, šećernom bolesti, aterosklerozom, hiperlipidemijom, metaboličkim sindrom). Pretilost posebno ugrožava zdravlje i uvjetuje raniju pojavnost srčano-žilnih i drugih metaboličkih bolesti ukoliko traje od djetinjstva.

PREDMET I PROBLEM RADA

• Predmet ovog rada su antropološke karakteristike sportaša.
• Problem ovog rada je utjecaj antropoloških karakteristika na uspjeh ili rezultate u sportu.

CILJEVI I ZADACI RAD

Poznavanje antropoloških osobitosti pojedinih dobnih i spolnih skupina učenika/ sportaša/ vježbača rekreativaca i temeljnih pokazatelja njihovog zdravlja preduvjet je sigurnog, kvalitetnog i svrhovitog rada u kineziološkoj edukaciji, sportu i rekreaciji. Značaj i povezanosti antropoloških osobina, karakteristika, sposobnosti i pokazatelja zdravstvenog statusa s jedne, tjelovježbe i sporta s druge strane, moguće je razmatrati s više vidika:

1) Poznavanje zakonitosti promjena antropoloških karakteristika i sposobnosti koje se zbivaju s dobi, kalendarskom, a posebice fiziološkom tijekom djetinjstva i mladenaštva, odrasle i starije životne dobi.
2) Poznavanje različitosti antropoloških karakteristika i sposobnosti s obzirom na spol.
3) Spoznaje o mogućim utjecajima tjelesnog vježbanja i sporta na pojedine antropološke karakteristike i sposobnosti.
4) Spoznaje o temeljnim odrednicama zdravstvenog statusa važnim za uključivanje u tjelovježbenu i sportsku aktivnost.
5) Poznavanje temeljnih kontraindikacija za tjelovježbenu i sportsku aktivnost.
6) Poznavanje mehanizama mogućih pozitivnih učinaka tjelovježbenih programa i sportskog treninga na pojedine organske sustave i zdravstvene pokazatelje.
7) Poznavanje mehanizama mogućih negativnih učinaka tjelovježbenih programa i sportskog treninga na pojedine organske sustave i zdravstvene pokazatelje.
8) Poznavanje metoda i postupaka evaluacije u prostoru karakteristika i sposobnosti te zdravstvenih pokazatelja. Sve navedene spoznaje nužne su za kvalitetno planiranje i programiranje, provođenje i konačno evaluaciju učinaka rada u pojedinim kineziološkim aplikativnim područjima.