Bankarsko poslovanje i prikupljanje sredstava

BANKARSKO POSLOVANJE I PRIKUPLJANJE SREDSTAVA

Banke su finansijske institucije koje se osnivaju kao dionička društva čiji je osnovni predmet poslovanja prikupljanje i pribavljanje novčanih sredstava i njihovo usmjeravanje klijentima u obliku kreditnih i nekreditnih plasmana. Obavljajući navedene, ali i druge bankarske poslove te poslujući po klasičnim načelima (likvidnost, sigurnost i rentabilnost) banke trebaju ostvarivati dobit. Banke pribavljaju kreditna sredstva i prikupljaju depozite u domaćoj i stranim valutama od domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba.
Pod bankarskim poslovima podrazumjevamo poslove koje banke obavljaju u svojim aktivnostima. Obavljajući određene poslove banka manifestuje svoju specifičnost finansijske institucije u tržišnoj privredi. Razvoj banaka tokom historije bio je uslovljen razvojem bankarskih poslova, i to prvenstveno kreditnog i depozitnog posla, dok su im se funkcije i organizacije banaka stalno prilagođavale, pri čemu je sve vrijeme zadržan osnovni sadržaj banke kao posrednika u novčanim poslovima.
Bankarske poslove možemo podijeliti u tri različite grupe: aktivnosti na prikupljanju sredstava, aktivnosti na plasiranju sredstava, i aktivnosti na pružanju usluga iz oblasti investicionog bankarstva.
Pribavljanje i usmjeravanje sredstava je osnova finansijskog posredovanja banke. Banke vrše mobilizaciju slobodnih novčanih sredstava i multiplikaciju novca, investiranje i alokaciju sredstava, odnosno upravljanje sredstvima i posredovanje na finansijskom tržištu.
Sredstva banaka mogu biti nepovratna, ako su pribavljena emisijom dionica, i kreditna ili povratna u slučaju da su pribavljena u obliku kredita, depozita ili emisijom dužničkih vrijednosnih papira. Na pribavljena i prikupljena sredstva banke plaćaju ugovorenu kamatu i dužne su ih vlasniku staviti na raspolaganje u skladu s ugovorom. Na sredstva uplaćena kao vlasnički ulog banke ne plaćaju ugovorenu cijenu, ali očekuje se da bi zarada (dividenda) na tako uložena sredstva trebala biti veća od kamatne stope na dugoročne depozite.
Mobilizacija slobodnih novčanih sredstava je bankarski posao koji omogućava bankama da na osnovu prikupljenih sredstava sekundarno multiplikuju taj novac i vrše plasman sredstava. Depoziti privrede i stanovništva, bez obzira na to u kom se kvalitetu i valuti iskazuju, najvećim dijelom određuju obim i strukturu kreditnog potencijala banaka, kao i potencijala za druge oblike plasmana.
Funkcija banke kao finansijskog posrednika podrazumjeva takvu njenu djelatnost koja se sastoji u posredovanju između različitih sektora (privreda, država i stanovništvo) koji raspolažu finansijskim suficitom tj. čija je trenutna akumulacija ili štednja veća od njihovih realnih investicija i sektora koji ima deficit finansijskih investicija, tj. čija je akumulacija ili štednja manja od njihovih realnih investicija.

Komercijalno bakarsko poslovanje prikupljanja sredstava
Poslovne banke prikupljaju depozite u damoćoj valuti i devizne depozite u zemlji i u inozemstvu od domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba te pribavljaju sredstva izdavanjem dužničkih i vlasničkih vrijednosnica kao i uzimanjem kredita od banaka i ostalih financijskih institucija. Tako oblikovanu svotu sredstava zajedno s vlastitim izvorima usmjeravaju klijentima u obliku kreditnih i nekreditnih plasmana i ulažu u svoj materijalni razvoj.
Na prikupljene depozite i pribavljena kreditna sredstva banke deponentima I vjerovnicima obračunavaju pasivnu kamatu koju podmiruju sredstvima iz naplaćene aktivne kamate obračunane na kreditne i nekreditne plasmane. Obavljajući kreditne i depozitne, ali i druge financijske poslove, te poslujući po klasičnim bankarskim načelima (likvidnost, sigurnost i rentabilnost), banke trebaju ostvarivati dobit koju raspodjeljuju za isplatu dividende dioničarima, ali i za jačanje kapitalnih i ostalih pričuva da bi stvorile osnovicu za povećanje svog poslovanja.
Financijski potencijal je zbroj svih pozicija u pasivi bilance banaka, a čine ga vlastita sredstva (kapital i rezerve) prikupljeni depoziti i pribavljeni krediti od domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba u zemlji i u inozemstvu.

Bankarski poslovi prikupljanja sredstava ili poslovi koncentracije sredstava prema ročnosti, dijele se na kratkoročne i dugoročne. S druge strane dijele se na depozitne i nedepozitne.
Depozitni poslovi su po svojoj ekonomskoj sadržini pasivni bankarski poslovi, sa kojima se banka pojavljuje kako dužnik prema širokom krugu povjerilaca iz različitih sektora. Banke obavljaju pasivne bankarske poslove vršeći funkciju mobilizacije i koncentracije slobodnih finansijskih sredstava. Bilansno posmatrano sa aspekta banke prikupljena sredstva su dug koji se evidentira u pasivi. Obavljajući pasivne bankarske poslove, banka vrši dvije značajne funkcije:

• mobilizaciju i koncentraciju finansijskih sredstava i
• transformaciju mobilisanih i koncentrisanih finansijskih sredstava.

Banke do sredstava dolaze prikupljanjem različitih vrsta depozita: depozita po viđenju, depoziti na osnovu tekučih i žiro računa, štednih računa, oročenih računa itd. Depoziti se prikupljaju od stanovništva, privrede, države i njenih organa, kao i subjekata iz inostranstva. Pored depozita razlikujemo i ostale izvore sredstava koje možemo podijeliti u dvije grupe kreditini i vlastiti izvori sredstava