Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio izuzetnanagrada 16. novembar 2012. Prijavi dokument
Razvoj banaka i bankarstva
Stvaranje i razvoj banaka, omogućila je pojava kovanog novca. Međutim, kako je kovani novac postojao i pre nove ere, ipak se ne može reći da su banke u današnjem smislu reči oduvek postojale. One su se razvijale kroz nekoliko faza. Prva faza počinje pojavom kovanog novca, tj. robovlasničkog perioda (između VII i V veka pre nove ere) i traje sve do kraja XIV veka. Karakteristični poslovi su menjački, založni i dr. U antičkoj Grčkoj se razvija “sarafski” (menjački ) posao. Tako nastaju trapezari, bankari starog doba, nazvani po stolovima na kojima su obavljali svoj posao (trapezaklupa, bank, trpeza). Već tada se razvija zaduživanje na hipoteku, što je kasnije omogućilo pojavu komercijalnih kredita.
Drugu fazu, od XIV do kraja XVIII veka, obeležavaju specijalizovane novčane ustanove. Početkom XVII veka u Amsterdamu se dešavaju značajni događaji u razvoju bankarstva. Javljaju se i prvi problemi kvaliteta kovanog novca (krivotvorenje). Pojava i razvoj Bank of England i Banque Royale u Engleskoj i Francuskoj (XVII i XVIII vek) pokazuju značaj poverenja u bankarskom poslovanju.
Treća faza nastaje početkom XIX veka, najpre u Engleskoj a zatim i u drugim zemljama, kada se banke osnivaju kao akcionarska društva ili komanditna društva, sa velikim sopstvenim kapitalom. U to vreme se počinje i sa razvojem naučnog (teorijsko-metodološkog) istraživanja suštine bankarskog poslovanja. Analiziraju se osnovni principi i utvrđuju određene zakonitosti, na osnovu kojih se formulišu bankarske strategije.
Nauka o bankarstvu i bankarsko poslovanje
Nauka o bankarstvu je disciplina koja naučnom metodom objašnjava poseban aspekt monetarnih faktora i monetarnih transakcija Bankarstvo se bavi istraživanjem uloge, značajem i poslovanjem banaka kao značajnih institucija finansijskog i ekonomskog sistema zemlje. Ono ima zadatak da ispituje i prati opšta ekonomska kretanja koja se ispoljavaju funkcionisanjem banaka u bankarskom sistemu. Proučava funkcije i uloge bankarskog sistema, bankarsko poslovanje, a naročito odnose, procese i poslovne transakcije koji se javljaju po osnovu stvaranja i korišćenja novca preko banaka.
Bankarstvo kao naučna disciplina razvilo se u drugoj polovini XIX veka. Savremena shvatanja posmatraju banku kao specifično preduzeće koje posluje novcem, zbog čega ima veći društveni značaj u odnosu na druga, «obična» preduzeća. Osim ovog pristupa ( mikroekonomskog), bankarsko poslovanje se tretira kao celina ekonomskih, finansijskih i monetarnih mera kojima se bankarski sistem stavlja u funkciju očuvanja stabilnosti nacionalne valute, snabdevanja potrebnom količinom novca i kredita, efikasnog platnog prometa i dr. (makroekonomski pristup).
Pojam banaka
Pojam banka potiče od latinske reči banco, koja označava klupu (tezgu, u današnjem smislu šalter), postavljenu na ulici, trgu, vašaru ili sajmu, na kojoj se vršila razmena različitih oblika i vrsta novca, kao i novčane transakcije naplate i plaćanja u vezi sa obavljenim trgovinskim prometom. Savremeno svetsko bankarstvo, kroz izraz «bankarska revolucija», ukazuje na mogućnosti reorganizacije banaka njihovim međusobnim spajanjima i preuzimanjima, razvoju i primeni tehnologije u bankarskom poslovanju, ulozi i značaju informacije.
Banka je:
Najvažniji kriterijumi za njihovu podelu su:
Prema bilansnom kriterijumu, bankarski poslovi mogu biti:
Prema funkcionalnom kriterijumu, bankarski poslovi se dele na:
Prema vremenskom kriterijumu ( ročnosti), tj. analizi izvora i plasmana, bankarski poslovi mogu biti:
Osnivanje banke i postupak izdavanja dozvole za njen rad Banka se kao akcionarsko društvo osniva ugovorom o osnivanju i obezbeđenjem sredstava za osnivački kapital banke. Banku mogu osnovati dajmanje dva akcionara, koji mogu biti domaća ili strana pravna ili fizička lica. Akcionarski kapital banke se može satojati iz novčanog i nenovčanog dela. Novčani deo osnivačkog kapitala banke ne može biti manji od 10.000.000 € u dinarskoj protivvrednosti. Nema ograničenja na iznos kapitala koji stranac može da investira u akcionarski kapital banke.
Postupak izdavanja dozvole za rad banke
NBS je dužna da na osnovu zahteva oceni ispunjenost zakonskih uslova i opravdanost osnivanja banke. Banka stiče svojstvo pravnog lica upisom u sudski registar. Prijava za upis u sudski registar podnosi se u roku od 45 dana od dana prijema rešenja o izdavanju dozvole za rad.
Vrste banaka
Savremena podela banaka:
Banke predstavljaju finansijske institucije koje se mogu podeliti na:
Bankarske finansijske institucije su:
Nebankarske finansijske institucije su:
Ostale (mešovite ili pomoćne) finansijske institucije su:
Najčešći kriterijumi za podelu banaka su:
Uobičajena podela banaka je na:
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.