Odlomak

Uvod
Berza predstavlja institucionalizovano razmensko mesto na kojem pojedini članovi obavljaju robnu razmenu ili transakcije hartija od vrednosti, a u cilju sticanja dobiti, i mesto gde se na osnovu njihove ponude i tražnje vrši vrednovanje hartija od vrednosti.
Drugim rečima, berza predstavlja prostor na kome se trguje dugoročnim finansijskim instrumentima.
Poreklo reči BERZA objašnjava se u 2 varijante:
1. Reč BERZA potiče od latinske reči BURSA – kesa. Prvobitne berze bile su tržiste novca, mesto gde se menjao domaći novac za novac drugih zemalja.
2. Reč berza potiče od sastanka trgovaca iz ratnih krajeva koji su se u 14. veku sastajali u Belgiji (Brižu), u to vreme veoma poznate porodice Van der Beurse u čijoj je zgradi obavljana trgovina hartijama od vrednosti.
Berze su dužne da u svom poslovanju obezbede zakonito obavljanje trgovine, zaštitu intresa učesnika, poštovanje pravila učesnika, informacije za javnost značajne za rad berze. Organizovane su po sistemu koncentričnih krugova čiji je centar sama berza sa svojim ovlašćenjima odnosno slobodom, prvi krug čine ovlašćeni posrednici koji imaju pravo da zaključuju poslove na berzi.Svaki sledeći krug ima manja ovlašćenja.
Berza se osniva kao A.D., ili kao D.O.O. Mogu da je osnuju državna, ili pravna lica koja imaju dozvolu za obavljanje brokersko-dilerskog društva. Na berzi se može trgovati akcijama,obveznicama I drugim hartijama od vrednosti koje određuje Komisija za hartije od vrednosti. Roba može da bude predmet berzanske trgovine ako je ima u velikim količinama I ako je standardizovana I tpizirana.
Predmet trgovine na berzi, kao što smo rekli, mora biti tipiziran I standardizovan tržišni material kako bi njegova trgovina bila jednostavna, brza I efikasna.Ovo omogućava odsustvo predmeta trgovanja sa mesta na kome se trguje.Predmet kupovine, ili prodaje na berzama mogu biti novac, devize, hartije od vrednosti I roba.
Mnogi autori su pokušali da definišu pojam berze sa stanoviša različitih pristupa kao što su ekonomski, istorijski, pravni I etimološki pristup.
Ekonomski pristup posmatra berzu kao specifičan oblik veoma organizovanog tržišta na kome se obavlja promet robe, novca, deviza I kapitala izraženog u hartijama od vrednosti odnosno finansijskim instrumentima. Ovo je ujedno I najčešća I najrasprostanjeniji način definisanja pojma berze.
Istorijski pristup analizira sam razvoj berze I njeno poređenje sa drugim oblicima tržišta.Navešćemo nekoliko razlika berze od drugih vidova tržišta kao što su berzanski sastanci se odvijaju u određeno ugovoreno vreme,trgovina se odvija između posebno ovlašćenih trgovaca,na berzi je poslovanje dozvoljeno samo članovima berze,postoje vrlo rigorozna pravila za čije se nepoštovanje propisuju vrlo striktne I oštre sankcije I kao poslednje,ali ništa manje važno da se trgovina ne vrši stvarnom robom,već isključivo na bazi uzoraka (kod robnih berzi), 1
ili hartijama od vrednosti ( kod berzi efekata).
Pravni pristup spade u nešto kompleksnije objašnjenje termina berze, prema njemu se berza definiše kao zakonom uređena organizacija koja se pod pojačanom državnom kontrolom, na određenom prostoru, bavi organizovanjem pravnog prometa kotiranih predmeta po osnovu vršenja berzanskih pravnih poslova.Postoji osam elemenata pravnog tumačenja berze,a to su:
*Organizacija *Pravila * Propisi *Imovina *Delatnost * Prostor *Pojačana državna kontrola * Berzanski poslovi I berzanski pravni promet.
Prema Zakonu Republike Srbije o tržištu hartija od vrednosti berza je pravno lice koje je organizovano kao akcionarsko društvo koje je u skladu sa ovim zakonom, obavlja delatnost organizovanja trgovine hartijama od vrednosti I finansijskim derivatima.
Na samom početku berza se često poistovećivala sa pijacom,a osnovno pravilo glasilo je “ Uvek na istom mestu I u isto vreme”.Sam razvoj kompijuterske tehnologije uslovio je zamenu navedenog pravila novim koje sledi za berzansku trgovinu “ Stalno I svuda “.Danas su berze visoko organizovane institucije, sa specifičnim oblikom inkorporacije, odnosno one su neprofitne institucije, u vlasništvu države, ili učesnika u trgovini. One su ustanove sa javnim ovlašćenjima, odnosno mogu donositi obavezujuća pravila trgovine za učesnike i vršiti kontrolu njihovog ispunjavanja. U tu svrhu, berze donose posebna pravila.
Tri elementa definicije berze:
1. Mesto
2. Predmet
3. Način
Berza se razlikuje po tome čime se trguje i kako se trguje.
Predmet trgovine nije prisutan na mestu trgovanja pa zato mora biti podložan tipizaciji i standardizaciji. Kod novca i hartija od vrednosti to nije problem, međutim, sa robom je nešto drugačije – standardizaciji su podložne sirovine i proizvodi prvog stepena obrade. Finalnim proizvodima se ne može trgovati na berzi. Postupkom standardizacije postiže se da predmet trgovine bude po svim osobinama istovetan u najmanjim količinama kako i u najvecim.
Na berzi se trguje na reč, ova reč je svojevremeno bila obezbedjena poverenjem i ugledom malobrojnih trgovaca koji su učestvovali u transakcijama. Razvojem trgovine ovo poverenje se institulizuje i biva zamenjeno mrežom pravila po kojima se trguje – uzansima. Svako ko želi da trguje na berzi mora unapred da ih prihvati.
Berza je mesto na kome se trguje tipiziranom robom po unapred utvrdjenim pravilima.
Globalna berza sve vise marginalizuje odredjeno mesto na kome se odvija trgovina i ona postaje sveobuhvatna putem mrežnog povezivanja.
U donosenju uzansa i standarda vezanih za trgovinu berze su dobrim delom samostalne, isto kao u kontroli njihove primene i sankcionisanja odstupanja od njih. U tu svrhu pri berzama rade posebni berzanski sudovi – arbitraže.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 28 stranica
  • Berzansko Poslovanje Paspalj
  • Školska godina: Paspalj
  • Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
  • Srbija,  Beograd,  Beogradska poslovna škola – Visoka škola strukovnih studija  

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari