Odlomak

UVOD

Bezbjednosni menadžment u širem smislu predstavlja način organizovanja i upravljanja sistemom obezbjeđenja koji se bavi čovjekom, kao ključnim elementom organizacije, i njegovom korelacijom sa unutrašnjim i spoljašnjim okruženjem. Bezbjednosni menadžment definiše i obrađuje zahtjeve i potrebe sistema obezbjeđenja i uslovljava proces planiranja potreba, realizaciju i implementaciju planiranog, konrolu, izvršavanje zadataka, aktivnosti i djelatnosti postavljenih pred sistem obezbjeđenja. Sistem bezbjednosnog menadžmenta predstavlja integralnu komponentu opšteg menadžmenta na najvišem nivou hijerarhije(menadžmenta koji kreira kompletnu politiku cijelog preduzeća), odnosno. u okviru svojih poslova, samostalni menadžment preduzeća koji 1) definiše i određuje zahtjeve i potrebe sistema obezbjeđenja, samostalno i u saradnji sa ostalim rukovodnim strukturama; 2)ostvaruje proces planiranja potreba; 3)obezbjeđuje organizaciju, realizaciju i implementaciju planiranog, kroz odlučivanje, vođenje, koordinaciju i konrolu(ovih poslova); i 4) omogućava neposredno i posredno izvršavanje zadataka, aktivnosti i djelatnosti postavljenih pred sistem obezbjeđenja radi postizanja njegove primarne funkcije-zaštite lica, imovine i poslovanja. Pored pojma bezbjednosnog menadžmenta u radu su opisani I menadžment u bezbjednosnim organizacijama; bezbjednosni menadžment u organima uprave, i bezbjednosni menadžment u dohodovnim organizacijama.

 

 

 

1.POJAM  BEZBJEDNOSNOG MENADžMENTA

Pod pojmom bezbjednosni menadžment, u širem smislu, podrazumjeva se odlučivanje o bezbjednosnim ciljevima organizacionog sistema, o načinima i sredstvima da se izbjegnu nepovoljni uticaji koji dolaze iz okruženja ili samog organizacionog sistema, ili da se njihov štetan uticaj umanji. Bezbjednosni menadžment, prema tome označava upravljanje resursima usmjereno ka postizanju utvrđenih ciljeva bezbjednosti.
Ako se dati ciljevi ispoljavaju u ostvarivanju i zaštiti javnih interesa, onda je bezbjednosni menadžment prilagođen tim ciljevima, odnosno omogućavanju bezbjednih uslova za ostvarivanje zadatih ciljeva organizacije. Kada su u prvom planu privatni interesi i ciljevi, strategija bezbjednosnog  menadžmenta takvog preduzeća determinisana je ekonomskim interesima i profitom . Polazeći od toga, smatra se da ciljevi bezbjednosnog menadžmenta, najopštije posmatrano, predstavljaju podizanje nivoa sigurnosti zaposlenih i ostvarenje ekonomskog interesa, odnosno profita. U teoriji se ističe da poslovi bezbjednosnog menadžmenta obuhvataju projektovanje, organizovanje i upravljanje sistemom obezbeđenja na način kojim se otklanjaju uslovi za nastanak pojava ugrožavanja bezbjednosti, kao što su terorizam, sabotaža, poslovna i industrijska špijunaža, tzv. unutrašnje krađe, nezgode na radu i sl. Nisu u pitanju samo određeni segmenti zaštite (protivdiverziona zaštita, zaštita od industrijske špijunaže, kontrola kretanja i boravka stranaca i sl.), a kojima se u prvi plan stavlja sposobnost, stručnost i inicijativa kadra obezbjeđenja da na adekvatan način predvidi, preduprjedi i otkloni savremene rizike i prijetnje.
Prema tome bezbjednosni menadžment uključuje i određene bezbjednosno-zaštitne procedure kojima se elementi sistema obezbjeđenja dovode u funkcionalnu zavisnost, sa ciljem da se predvide, preduprijede i otklone savremeni rizici i prijetnje. Držeći se strateških projekcija i pravaca razvoja ove djelatnosti na Zapadu i zahtjeva tržišta, kao i činjenice da je riječ o alternativnim činiocima bezbjednosti, ove procedure moguće je sistematizovati na proaktivne i reaktivne procedure.
Sigurno je da bezbjednosni menadžment kao disciplina nauka bezbjednosti, ali i nauke menadžmenta, jer svoje teorijske osnove crpi iz jednih i drugih nauka. Teorije organizacije, predstavljaju glavni teorijski izvor koji bezbjednosni menadžment preuzima iz nauka menadžmenta, dok nauke bezbjednosti daju osnovni teorijski koncept na kome se zasnivaju sva istraživanja i praksa bezbjednosnog menadžmenta.
Menadžment je univerzalna aktivnost, zato što su njegovi principi primjenljivi u svim oblastima poslovne aktivnosti: u poljoprivredi, sportu, vojsci, trgovini, bankarstvu, zdravstvu, umjetnosti, religiji, itd. Menadžment se tako podjednako odnosi na mala i velika preduzeća, profitne i neprofitne organizacije, na proizvodne djelatnosti i na pružanje usluga. Dakle, menadžment se može primjeniti na sve tipove organizacije (preduzeća, škole, banke, bolnice, vojsku, crkvu itd.) u svim zemljama i među različitim kulturama. Tako imamo: menadžment u bankarstvu, menadžment u turizmu, menadžment u saobraćaju, menadžment u poljoprivredi, menadžment u sportu itd.
S druge strane, termin menadžment može se vezivati i za pojedine poslovne funkcije, kao npr: marketing, finansije, kadrove, proizvodnju, pa otuda imamo i menadžment marketinga, finansijski menadžment, proizvodni menadžment i menadžment ljudskih     resursa.    Mogući su i noviji koncepti kao: menadžment totalnog kvaliteta, menadžment očuvanja čovjekove okoline, logistički menadžment, menadžment informacionih sistema itd. U osnovi isto važi i za bezbjednosni menadžment, koji se uslovno može podjeliti na menadžment u bezbjednosnim organizacijama, bezbjednosni menadžment u organima državne uprave, javnim službama i djelatnostima, i bezbjednosni menadžment u dohodovnim organizacijama.

Rating: 5.0/5. From 1 vote.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Menadžment

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari