2
UVOD
Uskladištene proizvode biljnog i životinjskog porjekla napada čitav niz štetnih insekata koji
su u pogledu ishrane uglavnom polifagni. Ekonomski značaj ovih štetočina je vrlo veliki.Oni
napadaju, oštećuju ili uništavaju te proizvode. Veoma često gubici od štetočina u skladištu
prelaze iznos preko 50% od vrijednosti uskladištenih proizvoda. Zbog toga suzbijanju
štetočina skladištima treba posvetiti posebnu pažnju. A za njihovo uspješno suzbijanje
neophodno je poznavanje insekata.
Ekološka zaštita bilja ne bazira se isključivo na izravnom uništavanju štetočina već i na samoj
prevenciji njihove pojave. Potreba za tretiranjem biljaka zaštitnim sredstvima pokazatelj je
narušene prirodne odnosno biološke ravnoteže a primjenom sredstava koja su ekološki
prihvatljiva tu ravnotežu zapravo pokušavamo ponovo uspostaviti.
U suzbijanju štetenih insekata služimo se različitim metodama. Metode suzbijanja možemo
podijeliti u biološke, mehaničke, fizičke i hemijske.
Biološka metoda
suzbijanja zasniva se na tome da postoje prirodni neprijatelji iz različitih
grupa živih organizama pa i samih insekata koji su u prirodi važan faktor održavanja prirodne
ravnoteže i samoregulacije.
Mehanička metoda
suzbijanja je primjena direktnog mehaničkog puta suzbijanja ili
mehanički zahvat koji će onemogućiti razvoj i prehranu štetnih insekata.
Fizička metoda
suzbijanja uključuje upotrebu različitih agenasa na koje su štetni insekti
osjetljivi i nakon određenog vremena ugibaju.
Hemijska metoda
suzbijanja je upotreba različitih hemijskih sredstava organske ili
anorganske prirode koji su za štetne insekte otrov od kojega ugibaju. Zajednički ih nazivamo
insekticidima.
4
mu daju veliku prednost pred jednom, recimo gusjenicom leptira. No plijen često igra
pametnu igru, pa su mnoge vrste evoluirale da izgledaju gotovo identično kao njihovo
stanište. Upravo iz razloga da zavaraju grabežljivce i prežive.
Ta pojava naziva se mimikrija (stapanje sa okolinom). U, kako je nazivamo, okrutnoj prirodi,
bez prestanka se odvija borba za život. Svaki grabežljivac svakoga trenutka može postati
plijen. Opstaju samo oni najbolji, slobodno možemo reći najsposobniji. Iz tog razloga,
evolucija je vrlo potrebna pojava, a sa svrhom preživljavanja.
Ukoliko postoji mogućnost, dobro je uz rub vrta zasaditi živicu, a ako se radi o većoj oranici,
po sredini ostaviti neobrađeni i nepokošeni uzdužni komad na kojem će obitavati razni
prirodni neprijatelji nepoželjnih kukaca u vrtu. Zakorovljeno tlo daleko je pogodnije za
korisne kukce u vrtu nego golo tlo. Ono će također dijelom odvuć kukce koji se hrane
korjenjem sa glavnih kultura pa će šteta bti manja.
Slika 2.
Dobro je korov pošišati na određenu visinu kako se nebi dalje sjemenio. Mnoge vrste
odraslih oblika entomofaga hrane se nektarom i peludom, pa im je biljni pokrov izuzetno
važan za hranu i zaklon. Malčiranje također vrlo povoljno djeluje na prisustvo predatora.
Često korištenje herbicida na cijeloj površini pogoduje razvoju neželjenih vrsta kukaca jer se
tretiranjem uništavaju svi korisni kukci. Ukoliko je tlo golo, nametnici će se namnožiti u
poražavajućem broju i borba će biti izgubljena. Preostati će jedino kontinuirano tretiranje
herbicidima.
Ptice grabljivice svakako treba dočekati u vrt raširenih ruku, te im postaviti neke elemente
koje će ih privući. Razne kućice odličan su «atraktant», a stup u obliku slova T omogućit će
im dobro sletište kao i odličan pogled na obradivu površinu. Zimi ih u vrtu treba hraniti kako
