Budžet: analiza funkcija i principa
VISOKA ŠKOLA ZA POSLOVNU
EKONOMIJU I PREDUZETNIŠTVO
BEOGRAD
ZAVRŠNI RAD
BUDŽET
Mentor: Student:
Prof. dr Slavko Karavidić
Saša Kanđolas
Br. Indeksa: 203-051-09
Završni rad:
Budžet
Beograd, 2011.
Sadržaj
Uvod.......................................................................................................................2
1. Poreklo naziva i značaj državnog budžeta.....................................................5
2. Budžet u klasičnoj i savremenoj teoriji i praksi............................................7
3. Ekonomska, politička i pravna funkcija budžeta.........................................11
2
Saša Kanđolas

Završni rad:
Budžet
Uvod
Budžet je finansijski instrument države, ili užih društveno-političkih zajednica, a
nastao je u određenim društveno-ekonomskim i potitčkim uslovima, te predstavlja njihov
konkretni oblik ispoljavanja. Primenom tih uslova menja se i sadržaj i smisao budžeta,
kao i načela prilikom njegovog sastavljanja i izvršenja i dr.
Budžet je finansijski predračun ili sistematski prikaz prihoda i rahoda određene
države, ili uže društveno-političke zajednice, za određeno plansko razdoblje, odnosno za
jednu budžetsku godinu.
Budžet je, dakle, određeni sintetički bilansni pregled svih materijalno-
finansijskih potreba širih ili užih kolektiviteta u kojem se, uz zakonsku sankciju,
programiraju prihodi i utvrđuju rashodi za određeni finansijski period.
Kao određeni bilans društvenih prihoda i rashoda, budžet igra vrlo veliku ulogu
upravo kao finansijski instument-u koji se sliva i preko koga se preraspodeljuje veliki deo
nacionalnog dohotka. Danas se sve češće može susresti sledeća definicija budžeta:
Budžet predstavlja osnovni finansijski instument svake političko-teritorijalne
zajendice kojim se za određeni period predivađju novčani rashodi i prihodi, shodno
karakteru produkcionih odnosa, kako za neposredne, tako i za određene perspektivne
zadatke, a sankcioniše ga određeni prestavinički organ.
»Budžet je akt predstavničkog tela kojim se predviđaju i odobravaju prihodi i
rashodi društveno-političkih zajednica za određeni budući period, po pravilu za jednu
godinu«.
Postoje i brojne druge definicije budžeta, ali je u njima redovno prisutno nekoliko
osnovnih zajedničkih elementa.
Osnovne zajedničke crte svih dosadašnjih definicija budžeta mogu se sažeti u
sledećih nekoliko elemenata:
Budžet je javni akt,
Planski akt za istovremeno predivđanje javnih prihoda i rashoda,
Zastupljen je element jednogodišnjosti,
Dr Ksente Bogoev, „
Budžet“
, Savremena administracija, Beograd, 1975., str. 102.
4
Saša Kanđolas
Završni rad:
Budžet
Budžet sadrži sve karakteristike određenih društveno-ekonomskih i poltičkih
odnosa zemlje u kojoj se odnosi.
Budžet je, pre svega, finansijski instument javne vlasti, a znatno manje čisto
pravni (što je sve do nedavno kod brojnih autora smatrano kao primarno). Istina postoji u
donošenju, izvršenju i kontroli budžeta celi niz pravnih normi kojim se to reguliše, koje
su u sklopu finansijskog i budžetskog pravca.
Finansijsko pravo u budžetu gleda skup normi kojim se regulišu sistematizovani
odnosi između organa koji su dužni da predviđaju, ostvaraju i koriste javna sredstva.
Budžetsko pravo za svoje strane izražava sve akte kojim se reguliše postupak oko
donošenja, ostvarenja i kontrole svih budžetksih tokova (kako na strani prihoda, tako i na
strani rashoda).
Struktura državnog budžeta zavisi od društveno-ekonomskih i političkih odnosa,
odnosno ustrojstva jedne privrede.Njegov socijalno-ekonomskik sadržaj i struktura kao i
politički značaj određeni su karakterom proizvodnje, ulogom države u privredi i društvu,
kao i oblicima nadgradnje, odnosno klasnom strukturom društva.
Državni budžet se u svim zemlajma sastoji od međusobno povezanih budžetskih
prihoda i rashoda u zavisnosti od funkcija budžeta. U strukturi prihoda budžeta sagledava
se koje klase i slojevi društva nose osnovni teret u formiranju budžetskih prihoda, dok
rashodi budžeta određuju ekonomske, socijalne i druge ciljeve koji se žele ostvariti preko
budžetske politike.
U savremenom kapitalizmu strukrura budžeta sve više odražava državni
intervencionizam u privredi i razvoj ekonomske i eksploatorske funkcije države.
Rashodna strana budžeta sve više odražava delovanje države na reprodukciju kapitala i
militarizaciju ekonomije.Ekonomska funkcija budžeta postaje jedna od osnovnih poluga
u razvoju i stabilizaciji kapitalističke privrede, kao i u stvaranju raspodeli i korišćenju
društvenog proizvoda i nacionalnog dohotka.
Sistemom formiranja budžetskih prihoda i njihovom strukturom budžet deluje na
socijalne-ekonomske procese- raspolaganje i korišćenje dohotka pojednih struktura u
5
Saša Kanđolas

Završni rad:
Budžet
1. Poreklo naziva i značaj državnog budžeta
U finansijskoj literaturi se redovno sreće tvrdnja da budžet svoj naziv povlači od
starofrancuske reči »bougette«, koja označava malu kožnu torbu u kojoj je ministar
finansija donosio akte na parlamentarnom diskusiju i usvajanju projekta za finansiranje
određenih zajedničkih, javnih ili državnih potreba. Odatle naziv prelazi u englesku
finansijsku terminologiju, gde je ministar finansija u parlamentarnoj proceduri«izlazio s
budžetskim govorom«, pred Donji dom, sa određenim predlogom računa prihoda i
rashoda, a obično ih je nosio u kožnoj torbi. Otvaranje tobre i rasprave nazivalo se
»otvaranje budžeta«.
Budžet dobija postepeno oblik zakonskog akta u kojem se specifikuju svi oblici
javnih rashoda u toku jedne godine i svi oblici prihoda za finansiranje tih rashoda.
Bez pretenzije da se daje jedna opšta definicja budžeta,može se reći da je budžet
danas u svim savremenim državama pravni akt (plan) koji donosi najviše prestavničko
telo, a kojim se za godinu dana detaljno predviđaju javni rashodi i prihodi koji se
raspoređuju i prikazuju po određenoj tačno utvrđenoj i napred datoj budžetskoj
klasifikaciji.
Najveći broj finansijskih teoretičara danas na budžet gleda ne kao na zakon, nego
kao finansijski plan uprave, jer je budžet samo plan prihoda i rashoda za određeni
(godišnji) period. Zbog čega on dobija samo formu zakona? Pre svega zbog toga što se
taj administrativni akt, posebne važnosti, donosi redovno po posebnoj proceduri. On ima
zakonsku i administrativnu snagu.
Razvojem javnih finansija, i javnih ili državnih rashoda, savremena finansijska
teorija sve više razmatra značaj budžeta s političke, pravne, ekonomske i finansijske
strane. Obuhvatanje sve novijih funkcija javnih rashoda odražava se i na budžet, ne
samo u kvantitativnom već i, pre svega, u kvalitativnom pogledu, jer budžet obuhvata
sve novije oblike rashoda, sve veće iznose rashoda i sve veće prihode za njihovo pokriće.
»Savremeni budžet postaje instrument ekonomskog plana, mada je zadatak
budžeta uži od zadatka plana, pošto se on ograničava samo na finansiranje aktivnosti
Dr Lovčević Jovan,
„Institucije“
, Savremena administracija, Beograd, 1975., str. 212-213
7
Saša Kanđolas
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti