Fakultet za menadžment
Sremski Karlovci

Predmet: MONETARNA EKONOMIJA

Seminarski rad

Tema: Ciljevi i instrumenti monetarno-kreditne politike

Student: 

Saša Todorović 4-147/16-4

Profesor: 

Miletic S.

Beograd, jun 2017

1

Sadržaj

Uvod  ................................................................................................... 3

Ciljevi i instrumenti monetarno kreditne politike  .............................. 3

Kvantitativni i kvalitativni instrumenti monetarno-kreditne politike .. 5

Obavezna rezerva banaka kao instrument monetarne politike ............ 6

Eskontna stopa kao instrument monetarne politike  ............................  7

Selektivna kreditna politika ................................................................  8

Saradnja centralne banke sa poslovnim bankama  ............................... 9

Ograničavanje visine kredita poslovnih banaka  .................................. 10

Politika otvorenog tržišta ..................................................................... 10

Zaključak  ............................................................................................. 12

2

background image

7. Politikom otvorenog tržišta

Eskontna   ili   diskontna   stopa  

je   ustvari   kamatna   stopa   po   kojoj   Narodna   banka 

Srbije   daje   poslovnim   bankama   kredite   za   likvidnost.   Povećanjem   ili   smanjenjem 
eskontne   stope   smanjuje   se   ili   povećava   ponuda   novca   i   kredita,   u   zavisnosti   od 
stabilnosti nacionalne privrede. Time se vodi politika skupog i jeftinog novca i kredita.

Kamatna stopa 

(na kratkoročne, investicione i potrošačke kredite) poslovne banke 

vode ekspanzivnu ili restriktivnu monetarno-kreditnu politiku, u zavisnosti od odnosa 
izmedju ukupne nacionalne ponude i efektive tržišta. Ako je tražnja veća od ponude 
povećava se kamatna stopa i pooštravaju se ostali uslovi kreditiranja, i obrnuto, ako je 
realna ponuda veća od efektivne tražnje kamatna stopa se smanjuje i liberalizuju se ostali 
uslovi kreditiranja.

Politiku   stopa   obaveznih   rezervi  

vodi   Narodna   banka   Srbije.   Povećanjem   ili 

smanjenjem   stope   obavezne   rezerve   smanjuje   se   ili   povećava   kreditni   potencijal 
poslovnih   banaka,   pa   i   mogućnost   emitovanja   kredita.   Centralna   banka   propisuje 
procenat na depozite po vidjenju, koji poslovna banka uplaćuje kao obaveznu rezervu na 
račun   kod   NBS.   Time   je   stopa   obavezne   rezerve   ograničavajući   faktor   kreditne   i 
monetarne multiplikacije i regulisanja kreiranja primarnog rasta.

Stopu   rezerve   likvidnosti

  samostalno   odredjuju   poslovne   banke,   radi   regulisanja 

sopstvene  likvidnosti   i   solventnosti.   Rezerve   likvidnosti  zavise  od   nivoa  depozita  po 
vidjenju i od oscilacije u nivou ovih depozita, kao i od stope rezerve likvidnosti koja se 
primenjuje na dati obim depozita po vidjenju, kod odgovarajuće banke. Osnovicu za 
obračun obavezne rezerve i rezerve likvidnosti odredjuje nivo depozita po vidjenju kod 
banaka.   Proširenjem   ili   sužavanjem   osnovica   za   obračun   obavezne   rezerve   i   rezerve 
likvidnosti, sužava se i proširuju kratkoročni krediti potencijala banke,pa sledstveno tome 
i kreditni potencijal.

Selektivni reeskontni krediti 

su namenski krediti za regulisanje novčanog optocaja i 

likvidnosti,   kao   i   ostvarenje   odredjenih   ciljeva   ekonomske   politike.   Refinansiranje 
kreditnih   plasmana   u   odredjene   namenske   pravce   (poljoprivreda,   prodaja   opreme   i 
brodova   u   inostranstvu,   trajna   potrošnja   dobara   itd.)   spada   u   domen   instrumenrarija 
kvalitativnog   monetarno-kreditnog regulisanja. Suština reeskontnog limita ogleda se u 
sledećem: ukoliko reeskontni limit iznosi 40% i ukoliko kreditni plasman banke iznosi 
100 miliona dolara, Narodna banka Srbije treba da refinansira kreditni plasman u iznosu 
od 40% što znači da je u krajnjoj instanci poslovna banka dala kredit u iznosu od 60 
miliona dolara, aNBS ostalih 40 miliona dolara.

Politiku otvorenog tržišta  

sprovodi Narodna banka Srbije u okviru svoje funkcije 

regulisanja novca u opticaju. Narodna banka Srbije preko banaka kupuje samo prenosive 
kratkoročne   vrednosne   papire,   koja   su   izdala   preduzeća   na   osnovu   robno-novčanih 
transakcija i koje su avalirale banke. Time se emisija primarnog novca neposredno vezuje 
za robno-novčane odnose privrede.

1

  

1

 Finansiski menadžment- Žarko Ristić, Slobodan Komazec, Miroslav Dinčić, Marko Radičić, Viša 

poslovna škola Čačak, 2006.god. Čačak, srt.84

4

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti