Devizni kurs i devizno tržište

UVOD

Predmet analize u ovom radu su značajna pitanja koja se odnose na kompleksne teorije međunarodne trgovine, naglašavajući da je jedna od razlika između spoljne i međunarodne trgovine i postojanje različitih valuta.
Kada je riječ o unutrašnjoj trgovini sve transakcije se obračunavaju i plaćaju u domaćoj valutu, dok se u spoljnoj trgovini sva plaćanja obračunavaju i plaćaju u različitim svjetskim valutama. To znači da se u međunarodnoj trgovini trguje ne samo robom i uslugama već i stranim sredstvima plaćanja – stranim valutama (devizama), a vrijednost izvoza ili uvoza izražena u domaćoj valuti ne zavisi samo od cijene robe ili usluge već od kursne vrijednosti deviza u kojima je plaćen uvoz ili izvoz.
Međunarodna trgovina je trgovina između predstavnika dvije ili više zemalja sa različitim nacionalnim sistemima i valutama te se zato, u međunarodnoj trgovini redovno javlja problem pretvaranaj jedne nacionalne valute u drugu. Taj se odnos naziva intervalutnim kursom.
Kako roba i usluga moraju imati cijenu izraženu u domaćoj valuti, cijenu strane valute izraženu u domaćoj valuti nazivamo deviznim kursom.
Mjesto na kojem se vrši kupovina i prodaja deviza nazivamo deviznim tržištem.

DEVIZNI KURS
Pojam deviznog kursa

Pod deviznim kursom podrazumjeva se cijena određene strane valute izražene u domaćoj valuti. Odnosno devizni kurs predstavlja cijenu nacionalne valute, po kojoj se jedna nacionalna valuta zamjenjuje za drugu valutu.
Treba napraviti razliku između deviznog kursa i valutnog pariteta koji predstavlja zvaničnu utvrđenu vrijednost nacionalne novčane jedinice u odnosu na prihvaćenog denominatora (zlato, specijalna prava vučenja, i sl.). Karakteristično je, da se najčešće devizni kurs kreće oko nivoa deviznog pariteta. Njihovo odstupanje je obično produkt ponude i tražnje različitih valuta. Generalno posmatrano, može se govoriti o: fiksnom (čvrstom) kursu, fluktuirajućem (promjenjljivom) kursu, višestrukom kursu, derivatno (klizajućem) deviznom kursu.
Svaka međunarodna trgovinska transakcija sastoji se od dvije kupovine: kupovina valute i kupovina robe ili usluga. Ako uvoznik iz zemlje A želi uvesti robu X iz zemlje B, on mora kupiti ne samo tu robu nego i valutu zemlje B kojom će je platiti. Isto tako vrijedi i za uvoznika u zemlji B. Zbog toga se u međunarodnoj razmjeni formiraju ne samo cijene robe i ulsuga, nego i cijene pojedinih valuta. Zato na vrijednost izvoza i uvoza utiču ne samo cijene robe i usluga, nego i cijene valuta kojom se izvozi i uvozi. Promjene vrijednosti izvoza i uvoza može biti posljedica ne samo količina i cijena u devizama, nego i deviznog kursa. Devizni kurs jeste cijena jedne jedinice strane valute izražena brojem jedinica domaće valute. On pokazuje koliko jedinica domaće valute treba platiti za jednu jedinicu strane valute.
Za finansijske transakcije u međunarodnoj trgovini važno je utvrditi međusobni odnos dvije ili više valuta. U međunarodnom platnom prometu postoji veliki broj valuta, te je potrebno preračunati međusobni odnos između više različitih valuta. U slučaju preračunavanja odnosa više valuta potrebno je poštovati pravilo ukršetnih deviznih kurseva. Pravilo deviznih ukršetnih kurseva nalaže da se odnos tri i više valute iskaže u onom odnosu koji se primjenjuje na međunarodnom tržištu.