Odlomak

UVOD

Devizno tržište je jedan od najvećih delova finansijskog tržišta sa prosečnim dnevnim obimom prometa od 1.2 triliona dolara. Učesnici na deviznom tržištu su mnogobrojni: centralne banke, komercijalne banke, brokeri valutama, dileri valutama, spoljno trgovinske firme itd. Devizni kursevi spadaju u jedno od sredstava monetarne politike i upravljanja spoljnotrgovinskim bilansom države, te su stoga vlade svih država zainteresovane za kretanja deiznih kurseva.

Svi učesnici na deviznom tržištu su zainteresovani za kretanje deviznih kurseva i žele da predvide budući njihov budući pravac kretanja. Različiti motivi za predviđanjem deviznih kurseva postoje kod različitih učesnika. Centralne banke su zainteresovane u cilju efikasne zaštite nacionalne ekonomije, komercijalne banke radi očuvanja realne vrednosti sopstvenog kapitala i eventualne zarade po osnovu kursnih razlika, spoljnotrgovinske firme radi očuvanja profitabilnosti i pravlilne kalkulacije uvozno-izvoznih poslova, dileri radi ostvarenje zarade po osnovu očekivanih kursnih razlika itd.

Svi koji žele da predvide kretanje kurseva u budućnosti svoje zaključke baziraju na metodima fundamentalne i tehničke analize deviznog tržišta. Metodi se baziraju na različitim predpostavka, ali u suštini predstavljaju delove jedinstvene celine čiji je cilj identifikacija smera kretanja deviznih kurseva. Devizni kursevi nemaju pravolinijsko kretanje sa jednog nivoa na drugi već se kreću uz manje lili veće oscilacije naizmenično u smeru pada i rasta i nemoguće je matematički precizno utvrditi liniju na osnovu koje bi sagledali kretanja deviznih kurseva u budućem periodu. Stoga je neophodno u cilju predviđanja deviznih kurseva identifikovati trend njihovog kretanja.

 

 

1. DEVIZNO TRŽIŠTE

Devizno tržište predstavlja deo finansijskog tržišta na kome se kupuju i prodaju strana sredstva plaćanja, usklađuje ponuda i tražnja, utvrđuje devizni kurs u okviru intervencionističkih tačaka i upravlja deviznim nacionalnim rezervama. Takođe devizno tržište možemo definisati kao segment finansijskog tržišta na kome dolazi do susretanja ponude i tražnje za devizama. Devize predstavljaju sva potraživanja izražena u inostranim novčanim sredstvima plaćanja odnosno valutama. Na deviznom tržištu se obavljaju poslovi kupoprodaje domaće valute za devize, kupoprodaja jedne vrste deviza za drugu, trgovanja kratkoročnim deviznim hartijama od vrednosti, poslovi zaštite od deviznog rizika i niz drugih poslova. Značajnu ulogu u radu ovog tržišta ima centralna banka, koja svojim učešćem može sprovoditi deviznu politiku, održavati stabilnost deviznog kursa i ostvarivati druge ciljeve ekonomske i kreditno monetarne politike. Ona istupa radi:

1.    očuvanja nivoa kursa nacionalne valute
2.    povećanja ponude deviza ukoliko je tražnja veća ( tada istupa kao prodavac)
3.    otkup viška ponude ( tada se pojavljuje kao kupac) u cilju uvećanja stalnih deviznih rezervi.

  Organizacija deviznog tržišta može biti vrlo različita. Najčešće, ona su sastvni delovi tržišta novca, to jest nalaze se u okviru institucije koja ga oličava. U tom smislu možemo govoriti o takozvanom međubankarskom deviznom tržištu. Pored toga, mogu se formirati i kao samostalne institucije. Tada se nazivaju devizne berze. U oba slučaja reč je o organizovanim mestima gde dolazi do organizovanog susretanja kupaca i prodavca, to jest ponude i tražnje deviza.  Takođe, u slučaju takve organizacije tačno su definisana pravila poslovanja, vreme, učesnici, način plaćanja i isporuke i ostala važna pitanja.

Devizno tržište ima veliki značaj u finansijskom sistemu jedne zemlje. Ono predstavlja vezu nacionalne privrede sa međunarodnim okruženjem. Osnovna svrha postojanja ovog segmenta finansijskog tržišta je između ostalog da omogući nesmetano obavljanje međunarodnog platnog prometa i održavanje međunarodne likvidnosti zemlje. Na ovim tržištima, preko cene domaće valute – deviznog kursa najbolje je moguće sagledati efikasnost jedne nacionalne ekonomije. Devizno tržište ima više specifičnosti od drugih segmenata finansijskog tržišta i koje mu daju poseban značaj.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari