Odlomak

DIGESTIVNI TRAKT (CRIJEVO)
Opšte karakteristike

Digestivni sistem obuhvata sve organe koji su uključeni u varenje, transport i apsorpciju hrane. Preko sistema za varenje unijeta hrana se razlaže na molekule koji preko zida crijeva ulaze u krv i služe kao izvor energije u tijelu, dok se nesvareni ostatak eliminiše kao feces. Digestivni sistem čine dvije komponente:
a) digestivni ili alimentarni kanal;
b) žlijezde pridodate digestivnom traktu (pljuvačne žlijezde, žučna kesa, jetra i pankreas).
Digestivni trakt je duga izuvijana cijev, nejednakog kalibra, koja počinje usnama a završava anusom. Sastoji se iz usne šupljine, ždrijela, jednjaka, želuca, tankog i debelog crijeva. Alimentarni kanal ima zajednički plan građe. Sa izuzetkom usne duplje, svi organi digestivnecijevi imaju centralnu šupljinu (lumen) i zid sastavljen od četiri sloja (tunike):
1) Tunica mucosa (sluznica) je unutrašnji sloj, izgrađen od tri lista (lamine):
a) lamina epithelialis mucosae (epitel);
b) lamina propria mucosae (rastresito vezivno tkivo);
c) lamina muscularis mucosae (mišićni sloj sluznice).
2) Tunica submucosa (podsluznica).
3) Tunica muscularis (mišićni sloj), najčešće izgrađen iz dvije naslage:
a) stratum circulare;
b) stratum longitudinale.
4) Tunica serosa seu adventitia (spoljašnji sloj).

1)Tunica mucosa, tj. sluznica digestivnog trakta ima tri osnovne uloge: zaštitnu (barijernu), sekretnu i apsorptivnu ulogu.
Epitel participira u svim ovim funkcijama. On predstavlja barijeru na granici lumena digestivne cijevi, koji je praktično u kontinuitetu sa spoljašnjom sredinom, i preostalog dijela zida digestivne cijevi kao dijela unutrašnje sredine. Pored toga, pojedine epitelne ćelije alimentarnog kanala sekretuju digestivne enzime, sluz i hormone. I na kraju, preko lamine epitelijalis apsorbuju se i transportuju produkti digestije iz lumena u vaskularni sistem.
U različitim segmentima digestivne cijevi nalaze se različiti tipovi epitela, u skladu sa specifičnom funkcijom datog segmenta. Tako, u proksimalnom dijelu digestivnog trakta, do kraja jednjaka, zastupljen je pločasti slojeviti epitel većinom bez orožavanja, u želucu prost cilindrični, u crijevima jednoslojni cilindrični uz prisustvo više vrsta ćelija i, konačno, u analnoj regiji ponovo pločasti slojeviti epitel, prvo bez orožavanja i na kraju sa orožavanjem.
Laminu propriju mukoze svuda gradi rastresito vezivno tkivo, prožeto žlijezdama, krvnim i limfnim sudovima, nervima i elementima imunog sistema. Vaskularna kapilarna mreža lamine proprije naročito je bogata u tankom i debelom crijevu, a fenestrovani kapilari koji je čine prilagođeni su (fenestre u zidu) za prihvatanje apsorbovanih produkata varenja. Limfni kapilari su brojni u tankom crijevu, gdje su uključeni u transport lipida i proteina, dok su u lamini propriji debelog crijeva odsutni.
Elementi imunog sistema prisutni u lamini propriji, jednom dijelom i u submukozi digestivnog trakta, obrazuju imunološku barijeru koja štiti organizam od djelovanja mikroorganizama i drugih antigena. U novijoj literaturi limfno tkivo digestivnog sistema označava se kao GALT (engl. Gut-Associated Limphoid Tissue). GALT, dakle, čine difuzno limfno tkivo i limfni folikuli raštrkani po čitavoj sluznici, dijelom i podsluznici alimentarnog kanala, a posebno koncentrisani u ileumu (tzv. Peyer-ove ploče) i u apendiksu. Kao cjelina, GALT je najveći pojedinačni imuni organ u tijelu. Pored limfocita, u imunom odgovoru unutar GALT-a angažovani su još u makrofagi, plazmociti, eozinofili, kao i M-ćelije iz epitela.
Lamina muskularis mukoze je najdublji dio mukoze koji je graniči od submukoze. Građen je od dva sloja glatkih mišićnih ćelija – unutrašnjeg, sa kružno (cirkularno) orjentisanim, i spoljašnjeg, sa uzdužno (longitudinalno) orjentisanim mišićnim ćelijama. Ovi mišićni slojevi omogućuju pokretljivost sluznice nezavisno od ostalih slojeva u zidu.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari