Odlomak

 

UVOD

Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojem članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice. Iako u dioničkim društvima najčešće dionice ima veći broj dionićara, dioničko društvo može imati i samo jednog dioničara.
Osnivanje tvrtke u obliku doničkog društva pogodno je za prikupljanje novčanih sredstava većeg iznosa i za velike projekte, koji teško da su ostvarivi kapitalom samo jedne osobe. Izdavanje dionica koristi se i iz razloga kada tvrtka počinje raditi i treba kapital koji im osnivač sam ne može osigurati, treba dodatno investirati u proizvodnu opremu, istraživanje i razvoj i sl., želi se proširiti na nova tržišta ili ući u novi posao i sl.
Akcionarsko društvo ili dioničarsko društvo je trgovačko društvo s osnovnim kapitalom podjeljenim na izvjestan broj akcija sa jednakim iznosima. Dioničarsko društvo je pravno lice koje odgovara za svoje obaveze isključivo svojom imovinom. Dioničko društvo može biti otvorenog (javnog) ili zatvorenog tipa. Ako je poduzeće otvorenog tipa njegove akcije se vrednuju na berzi. Vlasnici poduzeća su akcionari.

DIONIČKO DRUŠTVO

Dioničko društvo je društvo koje osnivaju pravna ili fizička lica radi obavljanja određene privredne djelatnosti, koje ima osnovnu glavnicu kapitala koja je podjeljena na akcije određene nominalne vrijednosti(Kasagić, 2005). Osnivači unose uloge u društvo a ono im za to izdaje akcije. Dionička društva su takav oblik udruživanja kapitala u kojem se može doći do novca bez obaveze njegovog vraćanja ili plaćanja kamate. Dionička društva su vrlo rasprostranjeni oblik trgovačkih društava. Predstavlja najrazvijeniji i najznačajniji oblik trgovačkih društava.
Dioničko društvo ima nekoliko osnovnih pravnih karakteristika. Postoji nekoliko termina za njihovo označavanje. Usvojen je i termin „ akcionarsko društvo“ ( AD ), ali se u praksi koristi i termin „ deoničko društvo“ ( DD ). Zavisno od toga kako se upotrebljava naziv za ovo društvo određuje se i naziv člana društva : „ akcionar“ kao član dioničkog društva, dioničar u dioničkom društvu.
Dioničarsko društvo je tipično društvo kapitala jer u njemu odlučuje kapital, a ne lična svojstva članova društva. To su otvorena društva jer su akcije prenosive. Zbog toga se personalni sastav članova društva može lako i brzo mijenjati. Dioničko društvo ima glavnicu kapitala koja je podijeljena na akcije koje imaju nominalnu vrijednost. Glavnica kapitala obrazuje se unošenjem uloga u društvu. Zbir svih akcija čini osnovni kapital društva. Dioničko društvo posluje pod realnom firmom. Samo izuzetno društvo može da posluje pod firmom dominantnog akcionara.

Osnivanje dioničkog društva

Dioničko društvo mogu da osnuju domaća ili strana pravna lica i fizička lica. Naš zakon nije odredio najmanji broj osnivača ali ih obično ima više osim u slučaju jednopersonalnog društva. Pojam osnivača treba razlikovati od pojma člana društva jer svaki osnivač ne mora da bude i član društva, kao što ni svaki član društva ne mora da bude osnivač. Osnivači su prvi članovi društva ali se kasnije može mijenjati struktura članstva društva. Dioničko društvo se smatra osnovanim kad se upiše u sudski registar. U sudski registar se upisuju podaci koje sadrži osnivački akt društva uz dokumentaciju.
Postoje dva načina osnivanja akcionarskog društva. To su :
• sukcesivno ( postepeno ) i
• simultano ( istovremeno ) osnivanje.
Sukcesivno osnivanje dioničkog društva je takav način osnivanja u kojem se upućuje javni poziv trećim licima. Dioničko društvo koje se osniva na ovaj način mora imati najmanje dva osnivača.
Simultano osnivane dioničkog društva je takav način osnivanja u kojem osnivači otkupljuju sve akcije prilikom osnivanja bez upućivanja javnog poziva za upis i uplatu akcija. Simultanim osnivanjem obično se osniva dioničko društvo sa manjim brojem osnivača kojih u našem pravu može biti 50, a može da bude i samo jedan.
Statut dioničkog društva predstavlja najviši akt dioničarskog društva. Taj akt donosi skupština društva i njime se uređuje unutrašnja organizacija i odnosi u društvu.

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari