Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Medicina
Objavio studenti.rs 12. februar 2016. Prijavi dokument
1. Disanje
Disanje je proces kojim se ćelije snabdevaju kiseonikom; razmena O2 i CO2 između tela i spoljašnje sredine, između telesnih tečnosti i ćelija
Cirkulatorni sistem vrši transport O2
Kiseonik je neophodan za stvaranje energije u ćelijama
Respiratorni i cirkulatorni sistem učestvuju u eliminisanju CO2 iz organizma
Fina usaglašenost respiratornog i cirkulatornog sistema sa nervnim sistemom
Disanje svesno/nesvesni proces
Udahnuta količina vazduha se prečišćava, zagreva i vlaži prolaskom kroz nosne šupljine; prolazi kroz farinks, traheju, bronhije, bronhiole, alveole; difuzijom iz alveola kiseonik prelazi u plućne kapilare
Ugljen dioksid izlazi obrnutim putem iz organizma
Krv koja kruži velikim (sistemska cirkulacija) i malim krvotokom (plućna cirkulacija) transportuje krv iz pluća do svih ćelija
Plućne vene → leva pretkomora srca → leva komora srca → aorta (veliki krvotok) → arterije → arteriole → kapilari → tkiva i ćelije → venski kapilari → venule → vene → gornja i donja šuplja vena → desna pretkomora srca → desna komora srca → plućna arterija (mali krvotok) → pluća (razmena gasova)
Krv – krvna plazma i krvne ćelije: eritrociti (transport gasova), leukociti (imuni odgovor), trombociti (hemostaza)
Srce funkcioniše kao pumpa
Uloga nervnog sistema u regulaciji aktivnosti respiratornog i cirkulatornog sistema
Disanjem se unosi O2 a izbacuje CO2 iz tela
Čovek udahne i izdahne oko 5-6 L vazduha u minutu; 16 udisaja u min
Spoljašnje, unutrašnje i ćelijsko disanje
Gornji disajni putevi: nosne šupljine, farinks (ždrelo)
Donji disajni putevi: larinks (grkljan), traheja (dušnik), bronhije, bronhiole, alveole
Građa pluća: dva plućna krila, desno od tri režnja, a levo od dva režnja
Osnovna morfološka i anatomska jedinica pluća je lobulus od alveola, kapilarnih sudova, vezivnog tkiva, nerava
Pluća su zaštićena rebrima, kičmom, pleurom (dvoslojna membrana – plućna maramica)
Pokreti pluća zavise od spoljašnjih i unutrašnjih međurebarnih mišića i dijafragme – kontrakcijom ovih mišića smanjuje se pritisak u grudnoj šupljini → udisaj; relaksacija mišića izaziva povećanje pritiska → izdisaj
Alveolarni pritisak je negativan prilikom inspirijuma, a pozitivan tokom ekspirijuma – u odnosu na barometarski pritisak
Razmena gasova između alveola i krvi ostvaruje se difuzijom, a zasniva se na različitim parcijalnim pritiscima u alveolama i eritrocitima (∆pO2 8 kPa, ∆pCO2 0.8 kPa);
Surfaktant (proteini i fosfolipidi) pokriva unutrašnju površinu alveola;
2. Pluca
Inervacija pluća: produžena moždina (inspiracijski i ekspiracijski centar), pons (pneumotaksički i apneustički centar), nervus vagus, n.glosofaringeus
Respiratorni senzori:
Hemosenzori – centralni u produženoj moždini (↑pCO2 i H+ u CSL), periferni u karotidnoj i arterijskoj cirkulaciji (↓pO2 u krvi)
Mehanoreceptori u zidu grudnog koša
Plućni senzori u traheji i bronhijama
Mišićna vretena u respiratornim mišićima
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.