Divlje deponije i recikiranje otpada
Menadžment zaštite na radu i zaštite životne sredine
S E M I N A R S K I R A D
Zaštita životne sredine
TEMA:
DIVLJE DEPONIJE I RECIKLIRANJE
OTPADA
Profesor: doc. dr Student:
Ljiljana Stojanović Dragan Derajić 83/11
SADRŽAJ
POJAM DIVLJIH DEPONIJA................................................................................................... 3
UREĐENJE DIVLJIH DEPONIJA............................................................................................4
RECIKLIRANJE........................................................................................................................5
RECIKLIRANJE PAPIRA......................................................................................................... 6
PLASTIKA I RECIKLAŽA PLASTIČNIH MATERIJALA...................................................11
3.1. Prikupljanje plastičnog otpada
...............................................................................13
3.2. Razvrstavanje plastičnog otpada
............................................................................13
3.3. Postupci prerade ambalažnog otpada
....................................................................14

UREĐENJE DIVLJIH DEPONIJA
Pored nezainteresovanosti komunalnih organa koji bi se svakako trebali boriti da
se divlje deponije smanje što više savjesni ljudi su prinudjeni da sami urade
nešto kako bi smanjili divlje deponije koje štete okolišu u velikoj mjeri. Jedno je
sigurno, ne postoji niti jedna opština u kojoj nema ilegalnih deponija otpada.
Porazna je činjenica da veliki broj prigradskih naselja i sela širom BiH još
uvijek nema organizovani odvoz komunalnog otpada. Sigurno je da sva
domaćinstva iz pomenutih mjesta proizvedu određenu količinu otpada i taj otpad
u pravilu završi na ilegalnoj deponiji u prirodi, tj. daleko od očiju javnosti. Svi
nivoi vlasti znaju za ovaj veliki problem, ali prećutno odobravaju ovakvo stanje
zbog ’kupovanja’ socijalnog mira.
Let’s Do It – očistimo zemlju za 1 dan” je najveća volonterska akcija u istoriji
Bosne i Hercegovine, a posvećena je prvenstveno čišćenju ilegalnih deponija
otpada u jednom danu, ali i čišćenju zelenih površina i drugih prirodnih
vrijednosti, odnosno zaštićenih područja.
Slika 1.
RECIKLIRANJE
Recikliranje
je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno korišćenje.
Uključuje sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz
iskorištenih stvari ili materijala. Veoma je važno najprije odvojiti otpad prema
vrstama otpadaka. Mnoge otpadne materije se mogu ponovo iskoristiti ako su
odvojeno sakupljene.
U recikliranje spada sve što može ponovo da se iskoristi, a da se ne baci.
U Srbiji postoje retki centri papir servisa gdje možete da odnesete stari papir i u
zamjenu za njega da dobijete sitan novac. Takođe postoji mali broj centara za
recikliranje stakla.
Ipak, reciklaža se može upražnjavati u svakodnevnom životu, nezavisno od toga
da li postoje centri za reciklažu. Npr. poklanjanje stvari koje se ne koriste je
oblik reciklaže. To je mnogo bolje i korisnije nego da se sva ta odjeća baci.
Takođe, pravljenje komposta od organskih ostataka je još jedan dobar primjer
recikliranja.
Kompost
, poznat kao „braun đubrivo“, predstvalja organsku materiju
razgrađenu aerobnim putem. Koristi se u vrtlarstvu, hortikulturi i agrokulturi kao
poboljšivač zemljišta i đubrivo. Takođe se koristi za kontrolu erozije, poboljšivač
zemljišta i potoka, konstrukciju močvara i kao prekrivač deponija.
Kompost služi kao sredstvo za rast, ili kao porozni, apsorpcioni materijal, koji
zadržava vlagu i rastvorne minerale, pružajući zaštitu nutrijentima neophodnim za
napredovanje većine biljaka. Da bi se ubrzao rast biljaka, ponekad je neophodno razblažiti
kompost sjedinjujući ga sa zemljom ili tresetnicom, radi redukcije saliniteta, dodaju se
neutralizatori radi dostizanja pH = 7, ili suplementi kao đubrivo i gnojivo, vlažni agensi i
materijali koji poboljšavaju drenažu i aerizaciju, kao što su pesak, šljunak, strugotina,
vermikulit (hidrozni silikat), granule odgline, itd.
Bez uvođenja reciklaže u svakodnevni život nemoguće je zamisliti bilo kakav
cjelovit sistem upravljanja otpadom.
Neke materije, poput stiropora, nisu biorazgradive i ne mogu se reciklirati ali se
umesto njih mogu pronaći ekološke zamjene.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti