Odlomak

Ekonomski rast i razvoj privrede

Uvod
Da bi se zadovoljile stalno rastuce potrebe stanovnistva,ljudsko drustvo je prisiljeno na proces stalnog obnavljanja proizvodjnje razlicitih materijalnih dobara i usluga.To stalno obnavljanje procesa proizvodnje,koja je povezana sa raspodelom,razmenom i potrosnjom,odnosno kako smo ranije definisali ove cetiri faze-drustvenom reprodukcijom,predstavlja jednu opstu zakonitost i nuznost u svakom nacinu proizvodnje.Napomenuli smo da postoji prosta,umanjena i prosirena drustvena reprodukcija,odnosno da obim proizvodnje moze,iz godine u godinu,ostajati isti,smanjivati se ili povecavati.Imajuci u vidu da obim dustvenih potreba,iz godina u godinu ne prekidno raste,onda se kao opsta zakonitost namece proces prosirene drustvene reprodukcije.Zbog toga kazemo da teorija prosirene drustvene reprodukcije istovremeno prestavlja i teoriju privrednog odnosno ekonomskog razvoja.
Analiza uslova funkcionisanja ekonomskog,odnosno privrednog razvoja vrlo rano je postala predmet izucavanja politicke ekonomije.Jos je u vreme fiziokrata,njihov glavni prestavnik Fransoa Kene istrazivao zakone obnavljanja proizvodnje u makro ekonomskim razmerama.Medjutim na savremenom nivou razvoja ekonomske teorije od politicke ekonomije ne ocekuje se samo da objasnjava proces drustvene reprodukcije,vec da vrsi ekonomsku analizu id a na taj nacin ukase na moguci izbor srestava,puteva i metoda koji se mogu upotrebiti za realizaciju ciljeva privrednog razvoja.Na ovaj nacin ekonomska teorija formira odredjenu osnovu na bazi koje se donose odluke kojima se vrsi regulisanje i usmeravanje tokova procesa drustvene reprodukcije.

Pojam ekonomskog rasta i razvoja
Pod ekonomskim rastom podrazumevamo stalno povecavanje obima proizvodnje u jednoj zemlji,odnosno porast bruto drustvenog proizvoda kao osnovnog kvantitativnog pokazatelja kretanja proizvodnje u periodu od godinu dana.
Privredni razvoj prestavlja,ne samo kvantitativne promene kada je u pitanju ekonomski polozaj odredjene zemlje,vec i kvalitativne promene(menjanje privredne structure,pojava novih grana i delatnosti,novih zanimanja i sl.)koje vode ka boljem i potpunijem zadovoljavanju svih covekovih potreba(ne samo ekonomskih vec i na pr. kulturnih).
Proizvodnja po glavi stanovnika prestavlja merilo za sposobnosti nekog drustva da postigne zacrtane ciljeve drustvenog i privrednog razvoja,a sve u svrhu zadovoljavanja stalno rastucih drustvenih potreba.Porast proizvodnje po glavi stanovnika u ekonomskoj teoriji se izrazava kao privredni rast bez kojeg nema privrednog razvoja,ali ne mora svaki privredni rast da bude u funkciji privrednog(ekonomskog)razvoja.
Privredni rast obuhvata promene u materijalnoj proizvodnji i u toku jednog relativnog kratkog vremenskog perioda,najcesce godinu dana.U ekonomskoj teoriji pod pojmom ekonomskog rasta podrazumeva se godisnji porast materijalne proizvodnje iskazan vrednosno,kroz stopu rasta drustvenog proizvoda ili nacionalnog dohotka.Rast se moze ostvariti,a da se pritom ne ostvari razvojni tok privrede.Znaci privredni ravoj ne ukljucuje samo porast materijalne proizvodnje,nego i svih drugih drustveno-ekonomskih procesa i promena uslovljenih dejstvom ekonomskih i van ekonomskih faktora.Ne samo u sveri materijalne proizvodnje,vec i u celokupnoj strukturi drustveno-ekonomskog razvoja:u nauci,obrazovanju,kulturi,zdravstvu,citavoj infrastrukturi i sl.Privredni razvoj se zbog toga izrazava i jednom duzem vremenskom periodu.
Privredni razvoj jedne privrede cini niz strukturalnih promena.Privredni razvoj zemlje se ostvaruje kroz vece ucesce preradjivackih kapaciteta industriske proizvodnje(sekundarni sector),a na visim nivoima sve vise dominiraju usluzne delatnosti(tercijarni sector).
Za privredni razvoj svake zemlje takodje je od velikog znacaja i promena proizvodne structure,odnosno uvodjenje novih proizvoda,novih proizvodnih programa,nove tehnike i tehnologije,novih procesa proizvodnje,sirovina i materijala,novih izvora energije.
Promene u rasporedu faktora proizvodnje,odnosno u njihovoj novoj lokaciji,i to ne samo radne snage,veci citavog tehnickog potencijala.Pre svega na promene radnih navika sticanje novih iskustava i proizvodnih vestina,obrazovanje na poslu i sl.
Sto se tice srestava za rad,realokacija tehnickog potencijala se vrsi posrestvom aganzovanja novcane akumulacije,u cilju izgradnje novih proizvodnih kapaciteta.
Privredni razvoj podrazumeva i vece i uspesnije ukljucivanje privrede jedne zemlje u mecunarodne ekonomske tokove.
Razvoj podrazumeva i stalno ratuci udeo akumulacije u nacionalnom dohotku.
Dakle,privredni razvoj prestavlja jedan veoma slozen process i fenomen.Privredni rast,meren procentima porasta nacionalnog dohotka po glavi stanovnika,ne moze biti realan pokazatelj stvarno dostignutog nivoa ekonomske razvijenosti.
Privredni razvoj ne podrazumeva samo porast drustvenog proizvoda i nacionalnog dohotka,veci sve dugorocne drustveno-ekonomske promene u privredi jedne zemlje.
Od velikog je znacaja da se pre svega politicka ekonomija,bavi problemima privrednog razvoja.Pre svega,u cilju kreiranja i vodjenja razvojne i ekonomske politike.

Ekonomski rast i akumulacija kapitala

Da bi bolje razumeli akumulaciju kapitala i tehnoloske promene koje uticu na ekonomiju,neophodno je razraditi neoklasicni model ekonomskog rasta.Taj model razvio je Robert Solow,koji je 1987 godine dobio nobelovu nagradu za taj model i druge doprinose u teoriji ekonomskog rasta.
Neoklasicni model ekonomskog rasta opisuje ekonomiju u kojoj je jedinstveni homogeni output proizvode dva imputa:capital i rad.Ovde je rast rada van domasaja ekonomije in a njega ne uticu ekonomske determinante.Uz to,predpostavka je da u privredi vlada potpuna konkurencija i puna zaposlenost,tako da se moze analizirati rast potencijalnog outputa.
Kod neoklasicnog modela najznacajnije mesto imaju capital i tehnoloske promene.Vise puta do sada smo konstatovali da pod kapitalom podrazumevamo trajna proizvodna dobra koja kao srestva za rad sluze u proizvodnji drugih dobara.Kapitalna dobra ukljucuju:zgrade,fabrike,kuce,kompijutere,alate,opremu,zalihe gotove robe i robe u pocesu rpoizvodnje.Sve to skupa nazivamo agregatnom masom kapitala,odnosno kapitalnim dobrima,i obelezavamo sa “k”.Kapitalna dobra izrazavamo u univerzalnim vrednostima,odnosno u valuti(dolari,dinari,evri i sl.).
U analizi ekonomskog rasta,ekonomisti naglasavaju potrebu za povecanjem kapitalne opremljenosti,sto znaci da se kolicina kapitala po radniku stalno povecava.
Primeri povecanja kapitalne opremljenosti ukljucuju multiplikovanje poljoprivrednih masina i irigacionih sistema u poljoprivrednoj proizvodnji,brzih zeleznickih pruga,autoputeva u transportu,kompijutera i komunikaciskih sistema u bankarstvu i td.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari