Ekskurzija
Univerzitet u Zenici
Filozofski fakultet
EKSKURZIJA KAO OBLIK NASTAVNOG
RADA U NASTAVI MOJE OKOLINE
Seminarski rad
Filozofski fakultet
EKSKURZIJA KAO OBLIK NASTAVNOG
RADA U NASTAVI MOJE OKOLINE
Seminarski rad
Predmet: Moja okolina
SADRŽAJ
Contents
2. EKSKURZIJE U NASTAVI MOJA OKOLINA...............................................................7
VAŽNOST NASTAVNIH EKSKURZIJA.................................................................8
3. VRSTE NASTAVNIH EKSKURZIJA U NASTAVI MOJE OKOLINE..........................9
4. NASTAVNE EKSKURZIJE PREMA RAZLIČITIM POLAZIŠTIMA..........................12
CILJ I ZADACI NASTAVNIH EKSKURZIJA.......................................................13
PLANIRANJE NASTAVNIH EKSKURZIJA.........................................................13
VANJSKA I UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA NASTAVE NA EKSKURZIJI...15

Organizovanje dvodnevnih ekskurzija provodi se pod uslovom da u sredini u kojoj se
škola nalazi nema svih objektivnih elemenata društva. Ekskurzija se u prirodi i društvu izvodi
putem primjene artikulacije koja se sastoji iz slj. etapa: pripremanje ekskurzije, izvođenje i
sređivanje podataka sakupljenih na ekskurziji. Prije odlaska na eksurziju nastavnik mora
napraviti plan ekskurzije, odnosno proučiti šta treba vidjeti na ekskurziji i kako to postići, uz
čiju pomoć, sa kakvom ulogom svakog pojedinca. Dakle on mora odrediti mjesto, ulogu i cilj
ekskurzije, svoje konkretne zadatke, zadatke učenika i ljudi koji će za vrijeme ekskurzije
pomoći pri ostvarivanju njenih zadataka. Potrebno je učenicima ukazati na sadržaje koje će
moći upoznati na ekskurziji i ujedno ih pripremiti za kvalitetno praćenje i bilježenje podataka
za vrijeme izvođenja ekskurzije. Na ekskurziji učenik posmatra sve demonstrirane objekte,
radne operacije, ljude, rezultate čovjekovog rada i sl.
KLJUČNE RIJEČI
:
ekskurzija, učenik, nastavnik
UVOD
Posjete i ekskurzije u nastavi vaspitanja i obrazovanja imaju izvanredan značaj,veliku
obrazovnu i posebnu vaspitnu vrijednost. Neke ciljeve i zadatke nastave obrazovanja
nemoguće je u potpunosti ostvariti bez neposrednog upoznavanja učenika sa društvenom
stvarnošću .Odavno je poznato da postoje izvjesne razlike imeđu rada u školi,školskoj radionici
ili u školskom praktikumu i rada u stvarnom životu.
Međutim putem posjeta i ekskurzija ove se razlike postepeno smanjuju pa se tako
učenici brže pripremaju za život upoznaju samoravne odnose i odnose među ljudima, a to se sve
pozitivno djeluje na razvijanje učenikovih sposobnosti i na njihovo shvatanje društvene
stvarnosti. Obrazovna i vaspitna vrijednost posjeta i ekskurzija obavezuju nastavnika da
pravovremeno planira i izvodi posjete i ekskurzije, a u zavisnosti od programiranih sadržaja
rada mogucnosti skolske sredine i samih učenika. Općenito bi se moglo reći da problem
povezivanja škole sa društvenom sredinom nije u dovoljnoj mjeri voljno bogata uspjelim
rješenjima.
Sredina koju čovjek oblikuje također djeluje nanjega mijenjajući njegovu ličnost i način
života rada i mišljenja. Iz ovog proizilazi stanovište da čovjek i sredina uzajamno djelujući
jedno na drugo podliježu stalnim međusobno uslovljenim promjenama. Očigledno je da se pri
ovakvom postavljanju odnosa škola-društvena sredina ne radi samo o međusobnom
upoznavanju pojava i problem nego i o tome da se škola kao integralni dio društva uključi u
rješavanje društvenih,kulturnih i dr.problema. Potrebno je učenicima ukazati na sadržaje koje
će moći upoznati na ekskurziji i ujedno ih pripremiti za kvalitetno praćenje i bilježenje
podataka za vrijeme izvođenja ekskurzije.
Na ekskurziji učenik posmatra sve demonstrirane objekte, radne operacije, ljude,
rezultate čovjekovog rada i sl. U demonstriranju nije jedini zadatak ukazati na činjenice već
prema njima treba zauzeti stav da li je nešto značajno ili nije, da li to treba podržati i dalje
razvijati. Čas obrade građe sakupljenje na ekskurziji izvodi se u učionici poslije izvedene
ekskurzije. Ovakav čas može da ima slj. artikulaciju:
1.
psihička priprema (uvod u čas)
2.
referisanje vođa grupa ili pojedinaca
3.
memorisanje, osmišljavanje ili analiza prezentiranog
4.
nastavnikovo dopunsko saopštavanje.,
5.
davanje zadataka za samostalan rad kod kuće
„Metodika nastave prirode i društva“ (Zan I.,2006,157. str.)
1. NASTAVNE EKSKURZIJE
U daljoj i bližoj prošlosti nastavne ekskurzije su bile sastavni dio nastavnog procesa. Prvih
decenija našeg stoljeća počinje dublji naučni interes za smisao, pedagošku funkciju i metodiku
izvođenja nastavnih ekskurzija. Među brojnim naučnicima koji su parcijalno zahvatili nastavne
ekskurzije nalazi se sovjetski naučnik Boris Rajkov. On je najcjelovitije razmatrao didaktičko –
razvojni smisao i načine izvođenja nastavnih ekskurzija.
U knjizi pod naslovom „ Metodika i tehnika ekskurzije“ on definiše pojam ekskurzije,
razgrađuje pedagoški smisao ove vrste nastavne djelatnosti, psihološke osnove tipove i
metodiku izvođenja ekskurzije, mjesto školskih ekskurzija u nastavnom programu, vanškolske
ekskurzije, praksu izvođenja ekskurzija kao i tehniku upravljanja ekskurzijama.
Rajkov je u pomenutoj knjizi izlođio odgojno – obrazovnu vrijednost nastavnih ekskurzija. On
smatra da su temeljne vrijednosti ove djelatnosti u :
- Sintetičkom istraživanju prirode i društva

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti