Etape procesa učenja u nastavi

UVOD

Kroz ovaj seminarski rad upoznati ćemo se sa etapama procesa učenja u nastavi.
Koje su to etape moći ćemo vidjeti u ovom radu.
Svakako da je učenje jako važan proces da bi se postalo socijalno biće. Zahvaljujući ovom procesu učenja napravljena je čitava kultura i umjetnost čovječanstva.
Razne su definicije učenja. Stevanović učenje definiše kao «progresivno i relativno trajno mijenjanje  individue nastale pod utjecajem sredine i izazvano potrebama individue koja se mijenja.»
Učenje odnosno stjecanje znanja je jedan od oblika spoznavanja vanjskog  svijeta. U znanju se odražavaju predmeti i pojave vanjskog svijeta, njihova svojstva i međusobni odnosi i zakoni njihova razvitka. To odražavanja je aktivan i složen proces, a rezultat tog procesa su: percepcije, predodžbe, sudovi, pojmovi i sl.
U narednom periodu obrazložiti ćemo svaku od etapa učenja u nastavi.

ETAPE PROCESA UČENJA U NASTAVI
Bilo koje učenje i proces učenja, pa tako i u nastavi prolazi kroz nekoliko sljedećih etapa, a one su:

1.    stjecanje percepcija i predstava,
2.    formiranje pojmova i usvajanje zakona putem mišljenja,
3.    utvrđivanje znanja, vještina i navika,
4.    primjena znanja u praksi,
5.    provjeravanje znanja, vještina i navika.

Sada ćemo objasniti svaku od navedenih etapa procesa učenja u nastavi.

 
Stjecanje percepcija i predstava
Ova etapa predstavlja temelj čovjekovog spoznavanja ali i procesa učenja. Osjeti, percepcije i predodžbe su zapravo temelj cjelokupnog znanja.
Iskustva didaktike pokazuju da se pojmovi, zakoni i sudovi, ne mogu usvojiti uspješno bez percepcija i predodžbi, odnosno pojedinačnog i konkretnog.
Didaktičari naglašavaju veliki značaj percepcije u procesu učenja.
Promatranje u nastavi razlikuje se od površnog gledanja i slušanja. To je aktivan i svjestan proces, odnosno da je učenik usmjeren na promatranje određenog predmeta ( svjestan je cilja promatranja ), svjestan je stanovišta sa koga promatra i osjetilnu percepciju prati i misaona aktivnost ( učenici izoliraju predmet od okoline, upčavaju na njemu određene karakteristike i uspoređuju ih).
Možemo vidjeti da je promatranje:

a.    aktivno
b.    svjesno
c.    živo
d.    praćeno misaonom aktivnošću.

Promatranje u nastavi se razlikuje od naučnog promatranja.
Sposobnost promatranja se stječe vježbanjem. Druga karakteristika promatranja u nastavi  je njegova ograničenost na mali broj predmeta. Promatranje u nastavi je uvijek povezano sa mišljenjem. Razvijanje sposobnosti promatranja kod učenika usmjereno je na povezivanje percipiranja sa analitičkim i sintetičkim mišljenjem.
Važnu ulogu imaju i kinestetički osjeti.