Evropska centralna banka
UNIVERZITET U TRAVNIKU
FAKULTET ZA MENADŽMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
SMJER POSLOVNA PSIHOLOGIJA
Seminarski rad iz predmeta međunarodni ekonomski odnosi
TEMA: Evropska centralna banka
Student: Mentor:
Ajla Čengić II-688/18-XII Prof. dr. Namik Čolaković
Kiseljak, maj 2019. godina
2
Sadržaj
1.Uvod.............................................................................................................................................3
2.Historijat i razvoj centralnih banaka.............................................................................................4
3.Osnovne karakteristike centalne banke........................................................................................5
4.Status, organizacija i upravljanje centralnom bankom.................................................................5
5.Osnovne funkcije centralne banke................................................................................................7

4
2.Historijat i razvoj centralnih banaka
Prve centralne banke javljaju se u između 17. i druge polovine 19. stoljeća.
Prije 17. stoljeća sredstvo plaćanja je uglavnom bio robni novac, pretežno zlato i
srebro. Međutim, vjerovnice na papiru ili nekom drugom materijalu su izdavane
medju ljudima čak 500 godina prije toga. Kineska Dinastija Song (960-1279.
godine) bila je prva koja je izdavala papirni novac. Vitezovi Templari su u
srednjovjekovnoj Evropi uspostavili neku vrstu ranog centralnog bankarskog
sistema. Oni su izdavali vjerovnice koje su zbog povjerenja koje su ljudi imali u
Vitezove Templare, bile naplative gotovo svugdje. Ovaj sistem se često smatra
osnovom modernog bankarskog sistema.
Najveći uticaj na formiranje i razvoj centralnih banaka u svijetu imalo je nastajanje
Engleske centralne banke (Bank of England). Ova banka je nastala 1694. godine na
zahtjev engleske vlade kako bi se finansirao tadasnji konflikt sa Francuskom. Od
17. stoljeća Velika Britanija je bila poznata kao koljevka bankarstva.
Centralne
banke su u Evropi osnivane tijekom 19. stoljeća, i to: u Francuskoj 1800.god.,
Holandiji 1814.god., Norveškoj 1816.god, Austriji 1817.god., Danskoj 1818.god.,
Belgiji 1850.god. Iako je suvremeno bankarstvo u Americi započelo još 1782.
godine, osnivanjem Bank of North America, centralno bankarstvo u SAD nije
postojalo do početka 20. stoljeća. Američki Kongres 1913. godine osniva Sistem
federalnih rezervi (US Federal Reserve, skraćeno FED).
Početkom 20. stoljeća postojalo je oko 18 centralnih banaka, koje su imale različite
ciljeve osnivanja.Tako su naprimjer centralne banke Francuske i Engleske
osnovane sa potrebama finansiranja države u ratnim uslovima, američka centralna
banka sa ciljem da se promoviše sigurniji bankarski sistem, dok je cilj ostvarivanje
centralne banke Njemačke (1876) bila konsolidacija emisione funkcije. 1999.
godine osnovana je Evropska centralna banka, koja se sa sistemom centralnih
banaka Evrope, smatra jednom od najnezavisnijih centralnih banaka u svijetu.
Centralna banka može biti državna, dioničarskog tipa, odnosno mješovitog tipa
vlasništva i upravljanja. To je jedna od banaka ovlašćena od strane države da
izdaje (štapma) novčanice i kovani novac, kao zakonsko sredstvo plaćanja u
zemlji.
Đurkovic, Ivan (2010), “Međunarodno bankarstvo”, Fakultet za trgovinu i bankarstvo, Beograd
5
3.Osnovne karakteristike centalne banke
Kao osnovne karakteristike centralne banke u odnosu na poslovne banke,
mogu se navesti sledeće:
- emisija novčanica i kovanog novca;
- regulisanje potencijala poslovnih banaka i usmjeravanje njihove kreditne
politike;
- nadzor nad ukupnim poslovanjem banaka i drugih finansijskih
organizacija;
- garant likvidnosti bankarskog sistema, odnosno uloga poslednjeg utočišta
(,, lender of last resort,,);
- velika uloga državnih organa u upravljanju;
- neprofitna institucija;
- nepostojanje direktinih kreditnih odnosa sa domaćim nebankarskim
sektorom;
- ne postoji konkurentski odnos centralne banke i poslovnih banaka.
Zadaci ifunkcije centralne banke u većini zemalja su regulisani Zakonom o
centralnoj banci.
Odnosi centralne banke i poslovnih banaka definisani su, po pravilu, Zakonima o
bankarskom poslovanju pojedinih zemalja.
4.Status, organizacija i upravljanje centralnom bankom
Centralna banka se obično formira u formi akcionarskog društva čiji kapital,
po pravilu, pripada državi. Čak i kada država raspolaže samo dijelom kapitala ili se
akcionarima centralne banke javljaju poslovne banke ili druge finansijske
organizacije, i u tim slučajevima postoji veoma čvrsta veza države i centralne
banke, jer je država izuzetno zainteresovana za efikasno funkcionisanje centralne
banke.
Međutim, čvrsta veza države i centralne banke ne znači istovremeno zavisnost
centralne banke. Stepen (ne) zavisnosti centralne banke od države u pojedinim
zemljama je različit.
Jedno od osnovnih pitanja položaja i uloge centralne banke jeste stepen njene
stvarne i institucionalne samostalnosti u odnosu na izvršnu vlast.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti