Visoka poljoprivredno-prehrambena škola strukovnih studija

Prokuplje

Seminarski rad iz farmakologije

Tema:

Hemioterapeutska sredstva

Mentor:

Student:

Mr. Goran Stojanovic 

Marija Stanisavljević,VT 122/17

Prokuplje, 2018 god. 

Hemioterapijska sredstva

Marija Stanisavljević,VT122/17

2

SADRŽAJ

1.   Hemioterapijski ili antimikrobni........................................................................................... 3

1.1  Mehanizam djelovanja antibiotika...................................................................................4
1.2   Rezistencija bakterija na antibiotike...............................................................................5

2.  Cefalosporini.......................................................................................................................... 7
3.   Aminoglikozidni antibiotici..................................................................................................8
4.  Antigljivicna sredstva.............................................................................................................9
5.    ANTIVIRUSNI  LEKOVI................................................................................................. 10
6. Tetraciklini............................................................................................................................ 10
7.  Makrolidi..............................................................................................................................11
8.  Sulfonamidi.......................................................................................................................... 11
ZAKLJUČAK........................................................................................................................... 12
LITERATURA..........................................................................................................................13

background image

Hemioterapijska sredstva

Marija Stanisavljević,VT122/17

4

                              1.1  Mehanizam djelovanja antibiotika

Postoje 4 mehanizma:
 Inhibicija sinteze ćelijskog zida
 Promena permeabilnosti ćelijske membrane i aktivnog transporta kroz ćelijsku membranu
 Inhibicija sinteze proteina, tj.inhibicija translacije i transkripcije genetskog materijala
 Inhibicija sinteze nukleinskih kiselina
Inhibicija sinteze ćelijskog zida ( penicilini, cefalosporini, bacitracin, cikloserin, vankomicin). 
Ćelijski zid sadrži kompleks polisaharida ( N-acetil-glukozamin i acetilmuraminska kiselina) i 
unakrsno vezanih polipeptida koji se zove mukopeptid, murein ili peptidoglikan (sisari to 
nemaju). Mnogo je deblji kod g+ nego g- bakterija. Prvi korak je vezivanje za ćelijski zid 
preko   receptora   u   zidu   koji   se   zovu   «proteini   za   vezivanje   penicilina»   (PBP,   Penicilin-
Binding-Protein).   Posle   vezivanj   beta-laktamskog   leka   prestaje   sinteza   peptidoglikana. 
Sledeći korak je otklanjanje inhibitora autolitičkog enzima u zidu bakterije i nastaje smrt. 
Međutim,   neke   bakterije   produkuju   enzime   beta-laktamaze   pod   genetskom   kontrolom 
plazmida, koje
otvaraju beta-laktamski prsten i time razaraju antibiotik, te tako postaju rezistentne (stafilokok 
i gcrijevne bakterije). Ali se onda antibioticima dodaju klavulanska kiselina i sulbaktam, koji 
vezuju betalaktamaze i tako sprečavaju njihovo razorno dejstvo po peniciline. Bacitracin i 
vankomicin inhibiraju rane. Faze sinteze peptidoglikana koje se odigravaju u unutrašnjosti 
ćelije,   pa   trebaju   prvo   ući   u   nju.   Cikloserin   je   analog   D-alanina   koji   inhibiše   sintezu 
peptidoglikana blokirajući alanin-racemaze, enzim koji je bitan pri inkorporaciji D-alanina u 
peptidoglikan.
Inhibicija funkcije ćelijske citoplazmatske membrane (amfotericin B, nistatin, polimiksini). 
Ovi antibiotic remete funkciju i integritet membrane, makromolekuli i joni izlaze te nastaje 
liza i smrt bakterije.
Polimiksini djeluju na g-, posebno na one koje u membrani imaju fosfatidil-etanolamin.
Inhibicija   sinteze   proteina   (aminoglikozidi,   hloramfenikol,   eritromicini,   linkomicini   i 
tetraciklini) i svi deluju na ribozome u bakterijama. Selektivno dejstvo se zasniva na tome što 
bakterije imaju ribozome 70S (posjedinice 30S i 50S), a mi 80S. Kod aminoglikozida prvi 
korak   je   vezivanje   za   podjedinicu   30S,   onda   aminoglikozid   blokira   normalnu   aktivnost 
subjedinice za formiranje peptida, pa se informacija koju nosi mRNA pogrešno učitava na 
mestu za prepoznavanje na ribozomu, te nastaje pucanje polizoma u monozome koji nisu 
sposobni da sintetišu protein, što rezultuje smrću bakterije. Međutim česta je rezistencija 
prema   aminoglikozidima   i   to   zbog   nedostatka   specifičnog   receptora   na   30S   pa   nema 
vezivanja, mikrobi produkuju razne enzime koji ih razaraju, defekt u propustljivosti pa ne 
mogu da uđu, a kod anaerobnih su neefikasni jer im za ulazak u ćeliju aktivnim transportom 
nema neophodnog kiseonika. Tetraciklini se isto vezuju za 30S ali oni sprečavaju uvođenje 
novih aminokiselina u početni peptidni lanac. Dejstvo je bakteriostatsko pa traje samo dok je 
bakterija   izložena   dejstvu   leka.   I   hloramfenikol   (50S)   sprečava   ubacivanje   novih 
aminokiselinau lanac inhibišući peptidil transferazu, ali postoje rezistentne koje proizvode 
hloramfenikolacetil-transferazu koja inaktiviše lek. Eritromicin i linkomicin se vezuju za 50S 
i ometaju stvaranje početnih kompleksa za sintezu proteina.
Inhibicija   sinteze   nukleinskih   kiselina   (   hinoloni,   sulfonamidi,   trimetoprim,   rifampicin, 
pirimetamin). To su inhibitori sinteze DNA. Rifampicin inhibiše rast vezujući se za DNA-

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti